Prošlog petka, ruski predsednik Vladimir Putin imao je telefonski razgovor sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Makronom, koji je postao prvi zapadni lider koji je čuo reakciju Kremlja na odgovore SAD i NATO-a na bezbednosne garancije koje je Moskva nedavno zahtevala
Ruski predsednik Vladimir Putin istakao je da Vašington i vojni blok koji predvode SAD „nisu uzeli u obzir bezbednosne brige Rusije“. Izgleda da Kremlj ne žuri sa obećanim „vojno-tehničkim” odgovorom. Moskva jasno planira da Zapad zatrpava daljom prepiskom i diplomatskim uvertirama.
Pres služba Kremlja je saopštila da su dva predsednika održala telefonski razgovor usredsređen na pitanje davanja Rusiji dugoročnih i pravno obavezujućih garancija bezbednosti. Putin je saopštio Makronu da će „ruska strana pažljivo proučiti pisane odgovore na nacrte sporazuma o bezbednosnim garancijama dobijene od SAD i NATO-a 26. januara, nakon čega će odlučiti o daljem delovanju“.
Moskovska verzija razgovora inače insistira na tome da je Putin obavestio svog francuskog kolegu da „odgovori SAD i NATO nisu odgovorili na fundamentalne zabrinutosti Rusije“. To uključuje zaustavljanje širenja NATO-a, neraspoređivanje jurišnog oružja u blizini ruskih granica i vraćanje vojnih kapaciteta i infrastrukture NATO-a u Evropi na ono gde su bili 1997. godine, kada je potpisan Osnivački akt NATO-Rusija.
Ovi i drugi zahtevi predstavljeni su u dva nacrta sporazuma koje je Rusija prenela Bajdenovoj administraciji i evropskim saveznicima Vašingtona u decembru 2021. Otprilike u isto vreme, Putin je ponovio pretnje Rusije da će preduzeti „vojno-tehničke mere“ ako NATO i SAD nastave ignorišući primarne brige nacije.
Foto: Tanjug/AP
Vladimir Putin i Emanuel Makron
Moskva je takođe jasno stavila do znanja da nastavlja da veruje u diplomatsko rešenje. U okviru diplomatskih napora Kremlja, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov će poslati pismo na adresu 57 država članica Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), uključujući SAD, tražeći pojašnjenje njihovog stava o principu „nedeljivosti“ u evroatlantskoj bezbednosti, kako je opisano u Istanbulskoj deklaraciji OEBS-a iz 1999. i Deklaraciji iz Astane iz 2010. godine.
U izjavi novinarima od 27. januara, Lavrov je rekao: „Ovaj princip je vrlo jasno formulisan. Uključuje dva međusobno povezana pristupa. Prvi je sloboda država da biraju vojne saveze. Druga je obaveza da ne jačaju svoju bezbednost na račun bezbednosti drugih država".
„Drugim rečima, sloboda izbora bezbednosnih aranžmana uslovljena je obećanjem da će se poštovati bezbednosni interesi bilo koje druge države OEBS-a, uključujući Rusku Federaciju".
Prema rečima Lavrova, NATO pokušava da okrene stvar stavljajući naglasak na prvi pristup govoreći da je Ukrajina slobodna da se pridruži alijansi uprkos prigovorima Rusije, dok ćuti o drugom. „Sada ćemo se fokusirati na razjašnjenje ove licemerne pozicije naših zapadnih partnera“, zaključio je.
Foto: Tanjug/AP
Američki ambasador u Ruskoj Federaciji Džon Džej Salivan je rekao da je neprihvatljivo koristiti koncept bezbednosti na način da se prevagne nad pravom druge zemlje da sama određuje svoj put nacionalne bezbednosti.
„Zamislite da je Ukrajina rekla da Rusija treba da se povuče iz ODKB (Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti) zato što se ona – Ukrajina – oseća ugroženo onim što je Rusija uradila. To jednostavno nije način na koji nacije zajedno posluju, posebno prema sporazumima koje su Sjedinjene Države i naši saveznici i partneri i Rusija – Rusija, a pre nje Sovjetski Savez – pristali tokom decenija uz osnovni princip poštovanja nacionalnog suvereniteta“, nastavio je ambasador.
Komersant je proučio dotične dokumente i došao do zaključka da oni ostavljaju prostor za tumačenje. Na primer, Istanbulski dokument iz 1999. kaže sledeće (a Astanski dokument mnogo toga ponavlja): „Svaka država učesnica [OEBS-a] ima jednako pravo na bezbednost. Ponovo potvrđujemo inherentno pravo svake države učesnice da bude slobodna da izabere ili promeni svoje bezbednosne aranžmane, uključujući ugovore o savezu, kako budu evoluirali. Svaka država takođe ima pravo na neutralnost. Svaka država učesnica će poštovati prava svih ostalih u ovom pogledu. Oni neće ojačati svoju bezbednost na račun bezbednosti drugih država. Unutar OEBS-a, nijedna država, grupa država ili organizacija ne može imati nikakvu prevashodnu odgovornost za održavanje mira i stabilnosti na području OEBS-a niti može smatrati bilo koji deo OEBS-ovog područja svojom sferom uticaja.”
Dana 26. januara, posle šestomesečne pauze, u Parizu su se sastali izaslanici Francuske, Nemačke, Rusije i Ukrajine za novu rundu pregovora u Normandijskom formatu. Sledeći će se održati za dve nedelje u Berlinu.
Foto: Reuters
Iako SAD nisu zastupljene u ovim pregovorima, one su spremne da ih podrže, navodi se u zvaničnim izjavama. U jednom od niza nedavnih intervjua za četiri velike ruske radio stanice, Lavrov je rekao da bi, ako Vašington može da „primora Kijev“ da primeni sporazume iz Minska – dodao je, „niko drugi to ne može da uradi“ – ovaj ishod bi „odgovarao“ Moskvi. Međutim, rekao je: „Za sada mi je teško da poverujem u to".
Lavrov je rekao da je, iako su sve ove mere bile „prilično važne za Rusiju u nekom trenutku“, NATO godinama ignorisao pokušaje Moskve da o njima razgovara. „Konstruktivni pristup u ovim predlozima je, u stvari, pozajmljen iz nedavnih inicijativa Rusije. Mislim da sada... stižemo negde“, rekao je Lavrovr i dodao: „Da ponovim, što je najvažnije, treba da shvatimo konceptualne stubove koji su u osnovi evropske bezbednosti“.
Njegov zaključak je da u ovom slučaju Moskva „treba da nastavi istim tempom kao što je uradila kada je iznosila svoje inicijative“.
Jedina stvar koju ruski izaslanik nije spomenuo je da je, osim što je krenula u diplomatsku ofanzivu, Rusija prikupila prilično mnogo svojih trupa na granici sa Ukrajinom. Po mišljenju ambasadora Salivana, „To je ekvivalent da ti i ja imamo diskusiju ili pregovore, a ja stavim pištolj na sto, ali kažem da dolazim u miru. To je preteće.” Sudeći po izjavama Lavrova, Rusija želi i mir i da drži pištolj na stolu.
Rusofobija je postala egzistencijalno sredstvo za zapadne zemlje, zbog čega Francuska treba da napusti NATO, smatra bivši francuski obaveštajac, doktor političkih nauka Erik Denese
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da razgovor norveškog premijera i predsednika Finske sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazuje samo želju Evropljana da se nekako uključe u pregovarački proces o ukrajinskoj krizi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusofobija je postala egzistencijalno sredstvo za zapadne zemlje, zbog čega Francuska treba da napusti NATO, smatra bivši francuski obaveštajac, doktor političkih nauka Erik Denese
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" i lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je u video-obraćanju iz prostorija stranke da svi koji žele promene u državi najpre moraju da promene sebe i stanje u svojoj okolini. Ne traži i ne očekuj red u tuđoj kući, dok ne napraviš u svojoj, poručio je Vučić.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se povodom izbora novog predsednika Narodne skupštine, ali u njegovoj čestitki nema ni reči o položaju čitave poslaničke grupacije.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Varičele, u narodu poznatije kao ovčije boginje, jedno su od najčešćih zaraznih oboljenja u dečjem uzrastu, a njihovo širenje posebno je izraženo u kolektivima, pre svega vrtićima i školama. Bolest se lako prenosi među decom, zbog čega se nakon pojave prvih slučajeva često registruje veći broj obolelih.
Jagodina je sa naseljima Vinoračom, Trnavom i Voljavčem proglašena zaraženim područjem zbog atipične kuge živine, uz zabranu prodaje priplodnih jaja, kao i mesa.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Okružno javno tužilaštvo Prijedor, podiglo je optužnicu protiv Prijedorčanina čiji su inicijali B.B., zbog pokušaja polne zloupotrebe deteta starijeg od petnaest godina, za šta je propisana kazna zatvora od dve do osam godina, objavilo je danas ovo tužilaštvo.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Elegancija Francuskinja ne zavisi od skupih komada, već od pažljivo odabranih, klasičnih odevnih stvari, prirodnog izgleda i samopouzdanja koje nose sa sobom.
Pevač Zdravko Čolić, iako je rođen u Sarajevu i mnogi ga smatraju Bosancem, zapravo vodi poreklo iz Hercegovine, budući da su mu i otac i majka poreklom iz ove regije.
Pevačica Sanja Vučić našalila se sa koleginicom Darom Bubamarom tako što joj je otpevala njenu pesmu "Izađi sam", predstavljajući je kao svoju novu numeru koju planira da objavi.
Na današnji dan, 20. novembra 2021. godine, preminula je legendarna pevačica narodne muzike Merima Njegomir, u 69. godini života, nakon borbe sa teškom bolešću.
Pevačice Sandra Čaprić i Mina Arizanović pojavile su se sinoć na jednom prestoničkom događaju, a naša ekipa ih je uhvatila u zajedničkom trenutku dok su se zabavljale.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.