PUTIN ŽELI MIR, ALI DRŽI I PIŠTOLJ NA STOLU DOK PREGOVARA SA ZAPADOM! Moskva ima novo tajno oružje u razgovorima sa NATO!
Podeli vest
Prošlog petka, ruski predsednik Vladimir Putin imao je telefonski razgovor sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Makronom, koji je postao prvi zapadni lider koji je čuo reakciju Kremlja na odgovore SAD i NATO-a na bezbednosne garancije koje je Moskva nedavno zahtevala
Ruski predsednik Vladimir Putin istakao je da Vašington i vojni blok koji predvode SAD „nisu uzeli u obzir bezbednosne brige Rusije“. Izgleda da Kremlj ne žuri sa obećanim „vojno-tehničkim” odgovorom. Moskva jasno planira da Zapad zatrpava daljom prepiskom i diplomatskim uvertirama.
Rusofobija je postala egzistencijalno sredstvo za zapadne zemlje, zbog čega Francuska treba da napusti NATO, smatra bivši francuski obaveštajac, doktor političkih nauka Erik Denese
01.02.2022
11:02
Pres služba Kremlja je saopštila da su dva predsednika održala telefonski razgovor usredsređen na pitanje davanja Rusiji dugoročnih i pravno obavezujućih garancija bezbednosti. Putin je saopštio Makronu da će „ruska strana pažljivo proučiti pisane odgovore na nacrte sporazuma o bezbednosnim garancijama dobijene od SAD i NATO-a 26. januara, nakon čega će odlučiti o daljem delovanju“.
Moskovska verzija razgovora inače insistira na tome da je Putin obavestio svog francuskog kolegu da „odgovori SAD i NATO nisu odgovorili na fundamentalne zabrinutosti Rusije“. To uključuje zaustavljanje širenja NATO-a, neraspoređivanje jurišnog oružja u blizini ruskih granica i vraćanje vojnih kapaciteta i infrastrukture NATO-a u Evropi na ono gde su bili 1997. godine, kada je potpisan Osnivački akt NATO-Rusija.
Ovi i drugi zahtevi predstavljeni su u dva nacrta sporazuma koje je Rusija prenela Bajdenovoj administraciji i evropskim saveznicima Vašingtona u decembru 2021. Otprilike u isto vreme, Putin je ponovio pretnje Rusije da će preduzeti „vojno-tehničke mere“ ako NATO i SAD nastave ignorišući primarne brige nacije.
Foto: Tanjug/AP
Vladimir Putin i Emanuel Makron
Moskva je takođe jasno stavila do znanja da nastavlja da veruje u diplomatsko rešenje. U okviru diplomatskih napora Kremlja, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov će poslati pismo na adresu 57 država članica Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), uključujući SAD, tražeći pojašnjenje njihovog stava o principu „nedeljivosti“ u evroatlantskoj bezbednosti, kako je opisano u Istanbulskoj deklaraciji OEBS-a iz 1999. i Deklaraciji iz Astane iz 2010. godine.
U izjavi novinarima od 27. januara, Lavrov je rekao: „Ovaj princip je vrlo jasno formulisan. Uključuje dva međusobno povezana pristupa. Prvi je sloboda država da biraju vojne saveze. Druga je obaveza da ne jačaju svoju bezbednost na račun bezbednosti drugih država".
„Drugim rečima, sloboda izbora bezbednosnih aranžmana uslovljena je obećanjem da će se poštovati bezbednosni interesi bilo koje druge države OEBS-a, uključujući Rusku Federaciju".
Prema rečima Lavrova, NATO pokušava da okrene stvar stavljajući naglasak na prvi pristup govoreći da je Ukrajina slobodna da se pridruži alijansi uprkos prigovorima Rusije, dok ćuti o drugom. „Sada ćemo se fokusirati na razjašnjenje ove licemerne pozicije naših zapadnih partnera“, zaključio je.
Foto: Tanjug/AP
Američki ambasador u Ruskoj Federaciji Džon Džej Salivan je rekao da je neprihvatljivo koristiti koncept bezbednosti na način da se prevagne nad pravom druge zemlje da sama određuje svoj put nacionalne bezbednosti.
„Zamislite da je Ukrajina rekla da Rusija treba da se povuče iz ODKB (Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti) zato što se ona – Ukrajina – oseća ugroženo onim što je Rusija uradila. To jednostavno nije način na koji nacije zajedno posluju, posebno prema sporazumima koje su Sjedinjene Države i naši saveznici i partneri i Rusija – Rusija, a pre nje Sovjetski Savez – pristali tokom decenija uz osnovni princip poštovanja nacionalnog suvereniteta“, nastavio je ambasador.
Komersant je proučio dotične dokumente i došao do zaključka da oni ostavljaju prostor za tumačenje. Na primer, Istanbulski dokument iz 1999. kaže sledeće (a Astanski dokument mnogo toga ponavlja): „Svaka država učesnica [OEBS-a] ima jednako pravo na bezbednost. Ponovo potvrđujemo inherentno pravo svake države učesnice da bude slobodna da izabere ili promeni svoje bezbednosne aranžmane, uključujući ugovore o savezu, kako budu evoluirali. Svaka država takođe ima pravo na neutralnost. Svaka država učesnica će poštovati prava svih ostalih u ovom pogledu. Oni neće ojačati svoju bezbednost na račun bezbednosti drugih država. Unutar OEBS-a, nijedna država, grupa država ili organizacija ne može imati nikakvu prevashodnu odgovornost za održavanje mira i stabilnosti na području OEBS-a niti može smatrati bilo koji deo OEBS-ovog područja svojom sferom uticaja.”
Dana 26. januara, posle šestomesečne pauze, u Parizu su se sastali izaslanici Francuske, Nemačke, Rusije i Ukrajine za novu rundu pregovora u Normandijskom formatu. Sledeći će se održati za dve nedelje u Berlinu.
Foto: Reuters
Iako SAD nisu zastupljene u ovim pregovorima, one su spremne da ih podrže, navodi se u zvaničnim izjavama. U jednom od niza nedavnih intervjua za četiri velike ruske radio stanice, Lavrov je rekao da bi, ako Vašington može da „primora Kijev“ da primeni sporazume iz Minska – dodao je, „niko drugi to ne može da uradi“ – ovaj ishod bi „odgovarao“ Moskvi. Međutim, rekao je: „Za sada mi je teško da poverujem u to".
Lavrov je rekao da je, iako su sve ove mere bile „prilično važne za Rusiju u nekom trenutku“, NATO godinama ignorisao pokušaje Moskve da o njima razgovara. „Konstruktivni pristup u ovim predlozima je, u stvari, pozajmljen iz nedavnih inicijativa Rusije. Mislim da sada... stižemo negde“, rekao je Lavrovr i dodao: „Da ponovim, što je najvažnije, treba da shvatimo konceptualne stubove koji su u osnovi evropske bezbednosti“.
Njegov zaključak je da u ovom slučaju Moskva „treba da nastavi istim tempom kao što je uradila kada je iznosila svoje inicijative“.
Jedina stvar koju ruski izaslanik nije spomenuo je da je, osim što je krenula u diplomatsku ofanzivu, Rusija prikupila prilično mnogo svojih trupa na granici sa Ukrajinom. Po mišljenju ambasadora Salivana, „To je ekvivalent da ti i ja imamo diskusiju ili pregovore, a ja stavim pištolj na sto, ali kažem da dolazim u miru. To je preteće.” Sudeći po izjavama Lavrova, Rusija želi i mir i da drži pištolj na stolu.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov sastao se sa svojim kolegom iz Konga Žan-Klodom Gakosom, koji je stigao u Moskvu u ponedeljak, manje od mesec dana nakon Lavrovljeve posete Brazavilu.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ne sumnja da je Zapad čuo i razumeo reči ruskog predsednika Vladimira Putina o mogućim isporukama ruskog naoružanja u druge regione sveta kao odgovor na slanje oružja Ukrajini.
09.06.2024
17:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusofobija je postala egzistencijalno sredstvo za zapadne zemlje, zbog čega Francuska treba da napusti NATO, smatra bivši francuski obaveštajac, doktor političkih nauka Erik Denese
Ruski stručnjaci trenutno analiziraju sistem za navođenje i korekciju leta američke operativno-taktičke rakete ATACMS. Na raspolaganju im se nalaze blok laserskih žiroskopa i GPS modul, prenosi agencija RIA Novosti, pozivajući se na stručnjaka za naoružanje.
Čak i pre nego su počeli izbori u Francuskoj, koji se održavaju danas i 7. jula (drugi krug), ruski lider Vladimir Putin je pobednik. Kako ocenjuje kolumnista "Blumberga", slabljenje Emanuela Makrona i uspon desničarske partije Marin Le Pen stvara pometnju u Evropi, jer se saveznici plaše gubitka prozapadnog glasa za stolom.
Bosanski i opozicioni mediji u Srbiji očigledno ne mogu da se pomire sa krahom rezolucije o Srebrenici, pa je usledio novi koordinisani napad na predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog njegove pobede u Ujedinjenim nacijama.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je novo upozorenje i to zbog porasta vodostaja na jugozapadnim, južnim i jugoistočnim delovima Beograda u toku sutrašnjeg dana.
U skladu sa akciznim kalendarom s prvim danom jula veća je i akciza na duvan i duvanske proizvode. U periodu od 1. jula do 31. decembra 2024. godine, nova specifična akciza na cigarete povećana je na 99,41 dinara po paklici, tako da pušače očekuje novo povećanje cena cigareta.
Predsednik RS Milorad Dodik mora biti uklonjen sa političke scene u BiH, izjavio je za agenciju Fena zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i lider stranke "Napred" Šemsudin Mehmedović!
Novinar hronike Informera Jelena Rafailović, analizirala je u Info jutru teroristički napad u Beogradu koji se dogodio u subotu, kada je vehabija Miloš Žujović ranio žandarma i pokušao da uđe u izraelsku ambasadu.
U opštinama na severu Kosova i Metohije osvanuli su plakati sa likom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz poruku "Vrhovni komandante čekamo te". O tome su, ali i o stanju na KiM u Info jutru govorili Sandra Božić, članica Predsedništva SNS i Lazar Stević, TV Most.
Gost novog Info jutra bio je prof dr Miroslav Bjegović specijalista za terorizam i organizovani kriminal i savetnik predsednika Vlade za nacionalnu bezbednost, a upravo on je govorio o terorističkom napadu u Beogradu, ali i o tome ko je meta regrutacije ekstremista.
U saobraćajnoj nesreći u Ribarima kod Šapca posle ponoći je poginula starija žena kada je na nju naleteo automobil kojim je upravljao G.S. iz ovog mesta, saznaje Informer.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić otkrio je da je Crnogorska policija obavila razgovor sa ženom Miloša Žujovića, koji je izvršio teroristički akt pucavši iz samostrela na čuvara izraelske ambasade u Srbiji.
Nišlija (82) preminuo je jutros oko 7.50 časova nakon što je automobilom sleteo sa Bulevara Nikole Tesle i probio zaštitnu ogradu na poligonu za obuku vozača, saznaje Informer.
Prilikom napada svinje stanovnica Aleksinca R. S. (67) zadobila je teške povrede zbog kojih je morala da bude hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu.
Terorista koji je u subotu ranio pripadnika Žandarmerije ispred Ambasade Izraela u Beogradu, prema oceni predsednika Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, nije delovao sam, jer su otkrivene njegove konekcije sa drugim verskim konvertitima koji su pripadnici iste organizacije.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.