Novi ruski metod borbe protiv roja dronova efikasno će odbiti protivničke, pre svega terorističke napade i zaštititi kako vojne, tako i civilne objekte, ocenjuje ruski vojni ekspert Jurij Knutov
Knutov smatra da je novi način borbe protiv roja malih dronova koji predviđa raspršivanje malih fragmenata municije iznad zaštićenog objekta iz specijalnog kvadrokoptera veliko dostignuće stručnjaka Vojnog univerziteta Ministarstva odbrane Rusije.
Reč je o minijaturnoj letelici opremljenoj kontrolnim blokom, višecevnim borbenim modulom i četiri teleskopska upravljača međusobno povezanih mrežom koja „raspršuje" municiju u male fragmente koji lete u različitim pravcima.
Ovaj sistem će moći da pokrije zaštićene objekte fragmentacionim poljem. U borbenom položaju, dron visi u vazduhu iznad objekta sa otvorenom mrežom. Mrežni senzori očitavaju kretanje napadačkog „roja" i šalju signal električnim kapsulama za punjenje višecevnog borbenog modula. Nakon toga sve njegove cevi pucaju u isto vreme, a ovako stvoreno fragmentaciono polje uništava neprijateljske dronove.
Knutov ističe da je danas borba protiv „roja" bespilotnih letelica jedan od prioriteta protivvazdušne odbrane u uslovima savremenog ratovanja, zbog čega se razvijaju različite metode i sredstva, uključujući sisteme za elektronsko ratovanje, elektromagnetno, lasersko oružje i slično. Međutim, dodaje ekspert, oni nisu u stanju da se u potpunosti izbore sa ovim zadatkom. Osim toga, njihovo delovanje zahteva značajna sredstva.
S druge strane, objašnjava Knutov, upotreba kvadrokoptera koji ispaljuju karteč je efikasan i istovremeno jeftiniji način za pouzdano odbijanje protivničkih dronova. Osim toga, ispaljivanjem karteča stvara se prilično široko polje, pa su šanse veće da fragmenti municije pogode dron, čak i više njih i tako ih onesposobe.
- Danas veliku opasnost predstavljaju rojevi dronova, a pretnja od njihovih napada je sve veća. Efikasnih sredstava zaštite od ovoga praktično nema, osim sistema za elektronsko ratovanje, koji ne mogu uvek da pokažu željeni rezultat, pošto konstruktori dronova stalno unapređuju svoje sisteme, koriste satelitske veze i veštačku inteligenciju. Pre oko godinu dana Amerikanci su demonstrirali dejstvo roja dronova, koji su autonomno, bez ljudske intervencije, napali objekat i pomoću veštačke inteligencije ga uništili. Odupreti se takvom napadu bilo je praktično nemoguće. Činjenica da smo sada smislili metod koji omogućava zaštitu objekata od roja dronova je veoma veliko dostignuće - rekao je Knutov, koji je i direktor Muzeja vojske PVO.
Odbrana od terorističkih napada
Bespilotne letelice su letelice sa navigacionim sistemom i vezom sa operaterom, ali bez posade i sposobne su da rešavaju kako izviđačke, špijunske zadatke, tako i borbene i da nanose razorne udare po ciljevima na zemlji, moru i vazduhu. Mogu biti i za jednokratnu upotrebu. To su tzv. „samoubice", koje se koriste za uništavanje posebno važnih ciljeva. Upravo ove mogućnosti bespilotnih letelica sugerišu da savremeni dronovi predstavljaju prilično ozbiljnu pretnju aktivnim vojnim jedinicama i civilima.
Knutov objašnjava svrsishodnost ovog novog pronalaska rastućom pretnjom napada rojeva dronova na važnu infrastrukturu.
- Ovakvi sistemi treba da pokriju najvažnije objekte, kako vojne tako i civilne. Osim toga, mora se imati u vidu da dronove sve više koriste teroristi, pa će prilikom održavanja masovnih događaja takvi sistemi pomoći da se izbegnu žrtve u slučaju terorističkih napada - smatra Knutov.
Stručnjaci Vojnog univerziteta Ministarstva odbrane Rusije objašnjavaju da inteligencija „roja" predviđa koordinisane aktivnosti velikog broja „dronova-agenata" koji sarađuju međusobno i sa okruženjem. Uprkos jednostavnosti takve tehnike, bespilotne letelice u celini demonstriraju „izuzetno složeno" ponašanje, delujući kao jedan veliki organizam.
Zahvaljujući svojoj slaboj primetnosti, roj može da ima veliki uticaj na tok borbenih dejstava pomoću izviđanja, nanoseći iz vazduha udare po borbenim vozilima, kontrolnim punktovima, trupama i vojnoj tehnici, čak i u uslovima suprotstavljanja sistema PVO i sredstava za radio-elektronsku borbu.
Stručnjaci napominju da postojeća sredstva za odbijanje napada rojevima dronova nisu u stanju da se adekvatno izbore sa tim zadatkom.
Ruske ubice dronova
Knutov navodi da ruski stručnjaci takođe rade na stvaranju sistema za borbu protiv izviđačkih i ofanzivnih bespilotnih letelica, kao što su američki MK-9 „Ripet" i turski „Bajraktar".
Po mišljenju mnogih vojnih eksperata, najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski samohodni protivvazudšni artiljerijski sistem „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i i višenamensko punjenje sa daljinskom detonacijom u blizini mete. To će omogućiti da se precizno pogađaju i obaraju dronovi raznih tipova.
Takođe, ozbiljna pretnja dronovima su i čuveni „Panciri", koje je i Srbija nabavila. Eksperti navode da su, recimo, turske bespilotne letelice laka meta za ruske sisteme protivvazdušne odbrane kao što su „Panciri", a tome ide u prilog i činjenica da su krajem prošle godine ti sistemi oborili više od 40 dronova turske proizvodnje „Bajraktar" i „Anka" u Libiji i Siriji.
Modernizovani sistem PVO „Pancir-S1M" može da se bori protiv svih vrsta jurišnih dronova koji su u službi naoružanja u mnogim zemljama, a ovaj kompleks će, kako se očekuje, postati jedan od glavnih elemenata ruskog sistema namenjenog za dejstva protiv dronova.
Najvažnija prednost ovog sistema je mogućnost da pogađa i dronove malih dimenzija i brzine, koji su teški ciljevi za druge sisteme PVO.
Rusija već sada ima dovoljno vrsta oružja da se nosi sa prilično demonizovanim „Bajraktarom TB2" i drugim dronovima, a među sredstvima za borbu protiv bespilotnih letelica efikasni su i sistemi „Tor", „Buk-M2E", „Sosna" i drugi.
U suštini, ruska industrija trenutno proizvodi dve vrste oružja protiv bespilotnih letelica - „soft-kill", koje su namenjene za elektronsko potiskivanje i „hard-kill" prilagođene za fizičko uništenje.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Ruske snage protivvazdušne odbrane oborile su tokom noći više od 430 dronova koji su leteli ka Moskovskoj oblasti, saopštio je danas gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorila je roditelje da nikada ne ostavljaju decu samu u automobilu tokom tropskog talasa i visokih merenja, jer za samo par minuta temperatura u vozili skače neverovatno brzo i može doći do fatalnih posedica.
Ministarstvo unutrašnjih poslova angažovalo je sve raspoložive ljudske i tehničke kapacitete u gašenju požara u Deliblatskoj peščari, uključujući helikoptere H145 i H215 Super Puma, dok na požarište stiže i helikopter Kamov Ka-32 radi dodatnog pojačanja vazdušnih snaga.
Prava drama odigrala se danas u letovalištu Letojani na Siciliji kada jednom turisti iznenada pozlilo dok je ležao na plaži. Dok se čekala Hitna pomoć, u pomoć je pritrčala doktorka iz Srbije.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušano je troje osumnjičenih zbog postojanja osnova sumnje da su 2. avgusta 2026. godine po prethodnom dogovoru, zajednički učestvujući u radnji izvršenja, iz koristoljublja lišili života oštećenog R.G.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Majka pokojnog muzičara Dejana Mitrovića prvi put se oglasila nakon njegove tragične smrti i kroz potresnu ispovest otkrila detalje kobnog dana kada je njen sin izgubio život.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.