(VIDEO) DA OVO DA TRAŽIMO OD PUTINA, TO JE BAŠ ONO ŠTO NAM TREBA! Ruske ubice dronova - kolosalno dostignuće stručnjaka iz Moskve!
Podeli vest
Novi ruski metod borbe protiv roja dronova efikasno će odbiti protivničke, pre svega terorističke napade i zaštititi kako vojne, tako i civilne objekte, ocenjuje ruski vojni ekspert Jurij Knutov
Knutov smatra da je novi način borbe protiv roja malih dronova koji predviđa raspršivanje malih fragmenata municije iznad zaštićenog objekta iz specijalnog kvadrokoptera veliko dostignuće stručnjaka Vojnog univerziteta Ministarstva odbrane Rusije.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
06.02.2022
16:40
Reč je o minijaturnoj letelici opremljenoj kontrolnim blokom, višecevnim borbenim modulom i četiri teleskopska upravljača međusobno povezanih mrežom koja „raspršuje" municiju u male fragmente koji lete u različitim pravcima.
Ovaj sistem će moći da pokrije zaštićene objekte fragmentacionim poljem. U borbenom položaju, dron visi u vazduhu iznad objekta sa otvorenom mrežom. Mrežni senzori očitavaju kretanje napadačkog „roja" i šalju signal električnim kapsulama za punjenje višecevnog borbenog modula. Nakon toga sve njegove cevi pucaju u isto vreme, a ovako stvoreno fragmentaciono polje uništava neprijateljske dronove.
Knutov ističe da je danas borba protiv „roja" bespilotnih letelica jedan od prioriteta protivvazdušne odbrane u uslovima savremenog ratovanja, zbog čega se razvijaju različite metode i sredstva, uključujući sisteme za elektronsko ratovanje, elektromagnetno, lasersko oružje i slično. Međutim, dodaje ekspert, oni nisu u stanju da se u potpunosti izbore sa ovim zadatkom. Osim toga, njihovo delovanje zahteva značajna sredstva.
S druge strane, objašnjava Knutov, upotreba kvadrokoptera koji ispaljuju karteč je efikasan i istovremeno jeftiniji način za pouzdano odbijanje protivničkih dronova. Osim toga, ispaljivanjem karteča stvara se prilično široko polje, pa su šanse veće da fragmenti municije pogode dron, čak i više njih i tako ih onesposobe.
- Danas veliku opasnost predstavljaju rojevi dronova, a pretnja od njihovih napada je sve veća. Efikasnih sredstava zaštite od ovoga praktično nema, osim sistema za elektronsko ratovanje, koji ne mogu uvek da pokažu željeni rezultat, pošto konstruktori dronova stalno unapređuju svoje sisteme, koriste satelitske veze i veštačku inteligenciju. Pre oko godinu dana Amerikanci su demonstrirali dejstvo roja dronova, koji su autonomno, bez ljudske intervencije, napali objekat i pomoću veštačke inteligencije ga uništili. Odupreti se takvom napadu bilo je praktično nemoguće. Činjenica da smo sada smislili metod koji omogućava zaštitu objekata od roja dronova je veoma veliko dostignuće - rekao je Knutov, koji je i direktor Muzeja vojske PVO.
Odbrana od terorističkih napada
Bespilotne letelice su letelice sa navigacionim sistemom i vezom sa operaterom, ali bez posade i sposobne su da rešavaju kako izviđačke, špijunske zadatke, tako i borbene i da nanose razorne udare po ciljevima na zemlji, moru i vazduhu. Mogu biti i za jednokratnu upotrebu. To su tzv. „samoubice", koje se koriste za uništavanje posebno važnih ciljeva. Upravo ove mogućnosti bespilotnih letelica sugerišu da savremeni dronovi predstavljaju prilično ozbiljnu pretnju aktivnim vojnim jedinicama i civilima.
Knutov objašnjava svrsishodnost ovog novog pronalaska rastućom pretnjom napada rojeva dronova na važnu infrastrukturu.
- Ovakvi sistemi treba da pokriju najvažnije objekte, kako vojne tako i civilne. Osim toga, mora se imati u vidu da dronove sve više koriste teroristi, pa će prilikom održavanja masovnih događaja takvi sistemi pomoći da se izbegnu žrtve u slučaju terorističkih napada - smatra Knutov.
Stručnjaci Vojnog univerziteta Ministarstva odbrane Rusije objašnjavaju da inteligencija „roja" predviđa koordinisane aktivnosti velikog broja „dronova-agenata" koji sarađuju međusobno i sa okruženjem. Uprkos jednostavnosti takve tehnike, bespilotne letelice u celini demonstriraju „izuzetno složeno" ponašanje, delujući kao jedan veliki organizam.
Zahvaljujući svojoj slaboj primetnosti, roj može da ima veliki uticaj na tok borbenih dejstava pomoću izviđanja, nanoseći iz vazduha udare po borbenim vozilima, kontrolnim punktovima, trupama i vojnoj tehnici, čak i u uslovima suprotstavljanja sistema PVO i sredstava za radio-elektronsku borbu.
Stručnjaci napominju da postojeća sredstva za odbijanje napada rojevima dronova nisu u stanju da se adekvatno izbore sa tim zadatkom.
Ruske ubice dronova
Knutov navodi da ruski stručnjaci takođe rade na stvaranju sistema za borbu protiv izviđačkih i ofanzivnih bespilotnih letelica, kao što su američki MK-9 „Ripet" i turski „Bajraktar".
Po mišljenju mnogih vojnih eksperata, najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski samohodni protivvazudšni artiljerijski sistem „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i i višenamensko punjenje sa daljinskom detonacijom u blizini mete. To će omogućiti da se precizno pogađaju i obaraju dronovi raznih tipova.
Takođe, ozbiljna pretnja dronovima su i čuveni „Panciri", koje je i Srbija nabavila. Eksperti navode da su, recimo, turske bespilotne letelice laka meta za ruske sisteme protivvazdušne odbrane kao što su „Panciri", a tome ide u prilog i činjenica da su krajem prošle godine ti sistemi oborili više od 40 dronova turske proizvodnje „Bajraktar" i „Anka" u Libiji i Siriji.
Modernizovani sistem PVO „Pancir-S1M" može da se bori protiv svih vrsta jurišnih dronova koji su u službi naoružanja u mnogim zemljama, a ovaj kompleks će, kako se očekuje, postati jedan od glavnih elemenata ruskog sistema namenjenog za dejstva protiv dronova.
Najvažnija prednost ovog sistema je mogućnost da pogađa i dronove malih dimenzija i brzine, koji su teški ciljevi za druge sisteme PVO.
Rusija već sada ima dovoljno vrsta oružja da se nosi sa prilično demonizovanim „Bajraktarom TB2" i drugim dronovima, a među sredstvima za borbu protiv bespilotnih letelica efikasni su i sistemi „Tor", „Buk-M2E", „Sosna" i drugi.
U suštini, ruska industrija trenutno proizvodi dve vrste oružja protiv bespilotnih letelica - „soft-kill", koje su namenjene za elektronsko potiskivanje i „hard-kill" prilagođene za fizičko uništenje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
frano franic
pre 4 godine
Spremaju li hrabri Srbi jos jednu solunsko traktorijadu?
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Blokaderi i njima bliski aktivisti nastavljaju sa starom praksom širenja laži, podela i otvorenog etiketiranja. Ovog puta na meti su se našla čak i deca.
Cene goriva ponovo su u centru pažnje u regionu, nakon najave novog velikog poskupljenja u Hrvatskoj. Dok u toj zemlji cene nastavljaju da rastu, u Srbiji su one i dalje pod kontrolom države zahvaljujući uredbi o ograničenju cena derivata nafte.
Tokom uključenja uživo u programu blokaderske televizije "N1" dogodila se neprijatna situacija kada je reporterka sa terena priznala da redakcija nije uspela da uspostavi kontakt ni sa jednom osobom koja se predstavlja kao predstavnik takozvane studentske liste.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Palati Srbija predstavio nacionalnu strategiju razvoja pod nazivom „Srbija 2030“, ističući pritom viziju kakva bi Srbija trebalo da bude do 2035. godine.
SPS ima čak tri (od sedam) potpredsednika stranke, koji „ne vole“ (mrze) predsednika Vučića, i koji često napadaju SNS i Vučića, bez vidljivog razloga. Nevidljivi razlog je to što SPS želi da ima koalicioni potencijal za koaliciju sa blokaderima i opozicijom.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Profesorka doktorka Radmila Tonković, akademik, Sreten Egerić, pukovnik u penziji i Žarko Rakić, spoljnopolitički komentator gostujući u Info jutru komentarisali su napad Amerike i Izraela na Iran.
Istorija Srbije može da se pohvali brojnim bitnim događajima, mnogim znamenitim ličnostima, ali i presudnim bitkama koje su oblikovale nas kao narod danas, zbog čega je važno da proverite znanje iz prošlosti naše zemlje ne bi li se prisetili svega ili naučili nešto novo.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski javno se zahvalila predsedniku Aleksandru Vučiću na podršci usvajanju Zakona roditelj-negovatelj.
Tokom burnih devedesetih godina, kada je beogradsko podzemlje bilo ispunjeno sukobima kriminalnih grupa, čestim obračunima i snažnim uticajem ljudi sa margine društva, među imenima koja su se pominjala nalazio se i Goran Branković, poznatiji po nadimku Ruki.
Majka ubijenog Milana Kneževića ogorčena je nakon što je Apelacioni sud potvrdio kaznu Đorđu Prpiću, koji je februara 2024. nožem ubio njenog sina, i ističe da ostaje nada u žalbu tužilaštva Vrhovnom sudu.
Radoje Zvicer, navodni vođa "kavačkog klana", prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Crne Gore platio je 4,5 miliona evra državljaninu Srbije Miroslavu Starčeviću, zvanom Mića Crnogorac na ime učešća pripadnika njegove kriminalne grupe u nabavci kokaina i njegovom transportu brodom.
Stiven Hibert, glumac najpoznatiji po ulozi Gimpa u filmu "Pretparačke priče", kao i po pojavljivanjima u filmovima "Austin Powers" i "The Cat in the Hat", preminuo je u 68. godini.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Sindi Kraford, jedna od najpoznatijih supermodela svih vremena, i dalje impresionira svojim izgledom. Njena mini-dijeta, je idealna za žene koje su prešle 40 i žele da se oslobode viška kilograma bez osećaja gladi.
Influenser Luka Bojović, poznatiji kao Lux, optužio je jutjubera Baku Praseta da je imao aferu s njegovom bivšom devojkom Unom Kablar, poznatijom kao Uki Q.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar