Odbacujući ideju da je Trampova predsednička kampanja bila u dosluhu sa Rusijom 2016. godine i osporavajući kredibilitet Stilovog dosijea, Putin je rekao - I ja sam bio obaveštajac i znam kako se sastavljaju dosijei.
U svetlu toga donosimo vam pregled najznačajnijih momenatapogleda tokom Putinove karijere u KGB-u.
Putin je kao tinejdžer bio opčinjen romanom i filmskim serijalom "Štit i mač“, piše Stiven Li Majers u knjizi “Novi car: Uspon i vladavina Vladimira Putina“. Priča se fokusira na hrabrog sovjetskog tajnog agenta koji pomaže u suzbijanju nacista. Putin je kasnije rekao da ga je iznenadilo kako “jedan špijun može da odluči o sudbini hiljada ljudi”.
Putin je išao u školu na Sankt Peterburškom državnom univerzitetu, gde je studirao pravo. Njegov dodiplomski rad fokusirao se na međunarodno pravo i trgovinu. Nakon što je prvobitno razmišljao o odlasku u advokaturu, Putin je regrutovan u KGB nakon što je diplomirao 1975. Pošto su dobili dobre vesti, Putin i prijatelj su se uputili u obližnji gruzijski restoran. Slavili su uz satsivi - piletinu na žaru pripremljenu sa sosom od oraha - i slatki liker.
Usavršavao se na Institutu Crvene zastave u Moskvi. Bivši Putinov šef kabineta i kolega pripravnik KGB-a Sergej Ivanov rekao je da su neke lekcije starijih špijuna bile nešto više od “idiotizma”. Putin je pripadao “kohorti autsajdera” predsednika KGB-a Jurija Andropova koji je 1970-ih bio upumpan u obaveštajnu agenciju. Andropovov cilj je bio da unapredi instituciju regrutovanjem mlađih oficira KGB-a. Putinova špijunska karijera bila je daleko od glamurozne navodi Li Majers. Njegove prve godine sastojale su se od rada u sumornoj kancelariji prepunoj već ostarelih zaposlenih, „guranja papira na poslu i daljeg života kod kuće sa roditeljima bez sopstvene sobe“. Pohađao je obuku u Školi br. 401 u Sankt Peterburgu, gde su budući oficiri učili obaveštajne taktike i tehnike ispitivanja ali i gde su i bili podvrgnuti fizičkim treninzima . Godine 1976. postao je potporučnik, piše Business Insider.
Putinov fokus je najverovatnije uključivao kontraobaveštajne službe i praćenje stranaca. Prema Majersu, Putin je možda radio i sa Petom glavnom upravom KGB-a, koja je bila posvećena slamanju političkih disidenata. On 1985. dobija novi identitet, postaje prevodilac, i prelazi u Drezden, u Nemačkoj. U biografiji „Gospodin Putin“, Fiona Hil i Klif Gedi spekulišu da je njegova misija možda bila da regrutuje najviše zvaničnike Komunističke partije Istočne Nemačke i Štazija, krade tehnološke tajne, kompromituje posete Zapadnjacima ili tajno putuje u Zapadnu Nemačku.
Foto: Reuters
Hil i Gedi zaključuju da je „najverovatniji odgovor na to šta je od ovoga bila stvarna Putinova misija u Drezdenu: 'sve gore navedeno'.“ Putin je rekao da je vreme provedeno u KGB-u — i razgovor sa starijim agentima — navelo da ga dovede u pitanje pravac u kome ide SSSR.
- U obaveštajnoj službi u to vreme, dozvolili smo sebi da razmišljamo drugačije i da kažemo stvari koje je malo ko mogao sebi da dozvoli - rekao je on.
U jednom trenutku, gomila je okupirala lokaciju KGB-a u Drezdenu nakon pada Berlinskog zida 1989. Putin je tvrdio da je mahao pištoljem da bi uplašio pljačkaše iz kancelarije. Budući ruski predsednik se vratio kući tek 1990-ih. Veruje se da je Putinov mandat u KGB-u, koji se desio u vreme kada se moć SSSR-a raspala na međunarodnoj sceni, pomogao u oblikovanju njegovog pogleda na svet.
- Bilo je jasno da je Unija bolesna. I imala je terminalnu, neizlečivu bolest pod nazivom paraliza. Paraliza moći - rekao je Putin.
Putin je konačno napustio KGB 1991. godine, tokom tvrdolinijaškog puča protiv sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova. Postao je zvaničnik u kasnijoj administraciji Borisa Jeljcina i imenovan je da vodi FSB — postsovjetskog naslednika KGB — 1998. Putin je zatim preuzeo mesto Jeljcina nakon njegove ostavke 1999. Jedan od njegovih prvih postupaka kao predsednika bio je da oprosti svom prethodniku za korupciju.
Ruske vlasti su ogorčene zbog učešća Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u projektu rekonstrukcije jednog od nacističkih kolaboracionista DŽafera Deve, pokrenutog 2. februara u južnom delu Kosovske Mitrovice, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske vlasti su ogorčene zbog učešća Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u projektu rekonstrukcije jednog od nacističkih kolaboracionista DŽafera Deve, pokrenutog 2. februara u južnom delu Kosovske Mitrovice, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Nekadašnja predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica svojevremeno je pred tužilaštvom sopstvenog sina Miloša Medenicu opisala kao čoveka koji se godinama bori sa zavisnošću od kokaina, koji „živi u deluzijama“, jedan dan misli da je Donald Tramp, a drugi Robin Hud, te da je više puta pokušavala da ga odvede na lečenje.
U toku je još jedan udar na predsednika Aleksandra Vučića i Srbiju, koji dolazi od islamističko-albanskog dvojca, što samo potvrđuje ono što odavno znamo.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U nedelju, 24. maja, u manastiru Tumane svečano će biti obeležena dva velika jubileja – 90 godina od obretenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i deset godina od obnove velike tumanske litije.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar