Odbacujući ideju da je Trampova predsednička kampanja bila u dosluhu sa Rusijom 2016. godine i osporavajući kredibilitet Stilovog dosijea, Putin je rekao - I ja sam bio obaveštajac i znam kako se sastavljaju dosijei.
U svetlu toga donosimo vam pregled najznačajnijih momenatapogleda tokom Putinove karijere u KGB-u.
Putin je kao tinejdžer bio opčinjen romanom i filmskim serijalom "Štit i mač“, piše Stiven Li Majers u knjizi “Novi car: Uspon i vladavina Vladimira Putina“. Priča se fokusira na hrabrog sovjetskog tajnog agenta koji pomaže u suzbijanju nacista. Putin je kasnije rekao da ga je iznenadilo kako “jedan špijun može da odluči o sudbini hiljada ljudi”.
Putin je išao u školu na Sankt Peterburškom državnom univerzitetu, gde je studirao pravo. Njegov dodiplomski rad fokusirao se na međunarodno pravo i trgovinu. Nakon što je prvobitno razmišljao o odlasku u advokaturu, Putin je regrutovan u KGB nakon što je diplomirao 1975. Pošto su dobili dobre vesti, Putin i prijatelj su se uputili u obližnji gruzijski restoran. Slavili su uz satsivi - piletinu na žaru pripremljenu sa sosom od oraha - i slatki liker.
Usavršavao se na Institutu Crvene zastave u Moskvi. Bivši Putinov šef kabineta i kolega pripravnik KGB-a Sergej Ivanov rekao je da su neke lekcije starijih špijuna bile nešto više od “idiotizma”. Putin je pripadao “kohorti autsajdera” predsednika KGB-a Jurija Andropova koji je 1970-ih bio upumpan u obaveštajnu agenciju. Andropovov cilj je bio da unapredi instituciju regrutovanjem mlađih oficira KGB-a. Putinova špijunska karijera bila je daleko od glamurozne navodi Li Majers. Njegove prve godine sastojale su se od rada u sumornoj kancelariji prepunoj već ostarelih zaposlenih, „guranja papira na poslu i daljeg života kod kuće sa roditeljima bez sopstvene sobe“. Pohađao je obuku u Školi br. 401 u Sankt Peterburgu, gde su budući oficiri učili obaveštajne taktike i tehnike ispitivanja ali i gde su i bili podvrgnuti fizičkim treninzima . Godine 1976. postao je potporučnik, piše Business Insider.
Putinov fokus je najverovatnije uključivao kontraobaveštajne službe i praćenje stranaca. Prema Majersu, Putin je možda radio i sa Petom glavnom upravom KGB-a, koja je bila posvećena slamanju političkih disidenata. On 1985. dobija novi identitet, postaje prevodilac, i prelazi u Drezden, u Nemačkoj. U biografiji „Gospodin Putin“, Fiona Hil i Klif Gedi spekulišu da je njegova misija možda bila da regrutuje najviše zvaničnike Komunističke partije Istočne Nemačke i Štazija, krade tehnološke tajne, kompromituje posete Zapadnjacima ili tajno putuje u Zapadnu Nemačku.
Foto: Reuters
Hil i Gedi zaključuju da je „najverovatniji odgovor na to šta je od ovoga bila stvarna Putinova misija u Drezdenu: 'sve gore navedeno'.“ Putin je rekao da je vreme provedeno u KGB-u — i razgovor sa starijim agentima — navelo da ga dovede u pitanje pravac u kome ide SSSR.
- U obaveštajnoj službi u to vreme, dozvolili smo sebi da razmišljamo drugačije i da kažemo stvari koje je malo ko mogao sebi da dozvoli - rekao je on.
U jednom trenutku, gomila je okupirala lokaciju KGB-a u Drezdenu nakon pada Berlinskog zida 1989. Putin je tvrdio da je mahao pištoljem da bi uplašio pljačkaše iz kancelarije. Budući ruski predsednik se vratio kući tek 1990-ih. Veruje se da je Putinov mandat u KGB-u, koji se desio u vreme kada se moć SSSR-a raspala na međunarodnoj sceni, pomogao u oblikovanju njegovog pogleda na svet.
- Bilo je jasno da je Unija bolesna. I imala je terminalnu, neizlečivu bolest pod nazivom paraliza. Paraliza moći - rekao je Putin.
Putin je konačno napustio KGB 1991. godine, tokom tvrdolinijaškog puča protiv sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova. Postao je zvaničnik u kasnijoj administraciji Borisa Jeljcina i imenovan je da vodi FSB — postsovjetskog naslednika KGB — 1998. Putin je zatim preuzeo mesto Jeljcina nakon njegove ostavke 1999. Jedan od njegovih prvih postupaka kao predsednika bio je da oprosti svom prethodniku za korupciju.
Ruske vlasti su ogorčene zbog učešća Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u projektu rekonstrukcije jednog od nacističkih kolaboracionista DŽafera Deve, pokrenutog 2. februara u južnom delu Kosovske Mitrovice, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske vlasti su ogorčene zbog učešća Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u projektu rekonstrukcije jednog od nacističkih kolaboracionista DŽafera Deve, pokrenutog 2. februara u južnom delu Kosovske Mitrovice, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Siniša Mali, ministar finansija u tehničkom mandatu, gostovao je na televiziji Pink u emisiji Novo jutro, gde je govorio o kandidatu blokaderske liste za premijera Dejanu Šoškiću.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Adrijana Mesarović u Novom Sadu je sa liderom stranke Milošem Vučevićem i Žarkom Mićinim ugostila predsednika političke partije "Slobodna Crna Gora" Vladislava Dajkovića.
Đorđe Vlaić, urednik u blokaderskom Fonetu koji podržava blokadersku listu i njihovog prvog na listi Iliju Srdanovića, pokušava da relativizuje strašno nasilje u Novom Sadu kada je pesnicom u glavu udarena aktivistkinja SNS Ljiljana Cvjetoković.
Putnički vozovi na relaciji Niš-Leskovac-Niš od danas ponovo saobraćaju, nakon što je završena rekonstrukcija i modernizacija pruge između Niša i Brestovca.
Tinejdžer N. L. (16) nalazi se u stabilnom stanju nakon što je u subotu, 3. oktobra, oko 21.20 sati na Vračaru slučajno pucao sebi u vrat, saznaje "Telegraf.rs".
Državljanin Srbije (24) uhapšen je u četvrtak rano ujutru u bečkoj četvrti Margareten nakon što je u stanu fizički napao svoju devojku (23) i pod pretnjom kuhinjskim nožem pretio da će je ubiti.
Policija u Doboju juče je uhapsila N. L. iz ovog grada, zbog sumnje da je počinio krivična dela neovlašćena proizvodnja i promet opojnih droga i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.
Policija u Vranju podnela je krivičnu prijavu protiv M.K. iz Ćukovca zbog nasilničkog ponašanja, nakon što je prošlog meseca demolirao kafanu na glavnoj autobuskoj stanici.
Pripadnici švajcarske policije uhapsili su u blizini Ciriha državljanina Srbije (35) nakon što je zatečen u primopredaji 4 kilograma kokaina, a naknadnim pretresom njegovog stana otkriveno je još 8 kilograma kokaina u paketima sa oznakama "Rolex" i "Tesla", kao i velika količina ketamina, ekstazija i metamfetamina.
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Jedan koker španijel rešio je da se uključi u kućne poslove, ali je njegova pomoć vlasnici donela više posla nego koristi. Snimak psa koji "pregleda" veš pre pranja brzo je postao hit na društvenim mrežama.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.