Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je priznanje dve odmetnute ukrajinske pokrajine, a pitanje je kako će se stvari dalje odvijati
Sjedinjene Američke Države su objavile da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je skupila u blizini granice sa susednom državom.
Iako tenzije na istoku Ukrajine rastu u poslednja tri dana, Zapad i Rusija su tvrdili da više vole diplomatsko rešenje od krize. Ali da li će ovi napori biti komplikovani ruskim priznanjem otcepljenih regiona?
1. Odmetnički regioni
Proruski separatisti u regionima Donjecka i Luganska - koji su zajednički poznati kao Donbas - prebegli su iz ukrajinske vlade 2014. godine i proglasili se nezavisnim „narodnim republikama", ali do danas nisu priznati.
Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi poginulo od početka sukoba.
Foto: Fotoilustracija
Rusija negira umešanost u sukob, ali je podržavala separatiste na više načina, tajno im je slala vojnu podršku, finansijsku pomoć, zalihe vakcina protiv Covid-19 i izdavala najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima tih regiona. Moskva je uvek poricala planiranje invazije na Ukrajinu.
2. Šta znači rusko priznanje?
Proznanje bi moglo da otvori put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regione, uz obrazloženje da treba da interveniše kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički lider Donjecka Aleksandar Borodai rekao je Rojtersu u januaru da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad delovima regiona Donjecka i Luganska koje još uvek kontrolišu ukrajinske snage. Ako se to dogodi, između Rusije i Ukrajine može doći do otvorenog vojnog sukoba.
3. Šta je sa mirovnim procesom iz Minska?
Priznanje Rusije zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još nisu sprovedeni, a do sada su sve strane, uključujući i Moskvu, smatrale da je to najbolja šansa za rešenje konflikta.
Sporazumi zahtevaju visok stepen autonomije za dva regiona u okviru Ukrajine.
4. Kako će Zapad odgovoriti?
Zapadne vlade već mesecima upozoravaju Moskvu da bi svako kretanje ruskih vojnih snaga preko granice sa Ukrajinom izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Foto: Tanjug/AP
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je prošle nedelje da bi priznanje „dodatno podrilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava i podstaklo dalju sumnju u tvrdnju Rusije da je posvećena diplomatiji u pronalaženju mirnog rešenja krize.
On je dodao da bi to zahtevalo „brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
5. Da li je Rusija uradila nešto slično ranije?
Da - priznala je nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dve otcepljena gruzijska regiona nakon kratkog rata sa Gruzijom 2008. godine.
Moskva im je pružila veliku finansijsku podršku, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regiona i tamo premestila hiljade vojnika.
6. Šta Moskva može dobiti, a šta izgubiti?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcepljenih regiona da opravda otvoreno vojno prisustvo u susednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vreme ućutka težnje Gruzije za NATO, uskraćujući joj punu kontrolu nad sopstvenom teritorijom. Isto bi važilo i za Ukrajinu.
Foto: Fotoilustracija
S druge strane, Moskvi prete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo vremena tvrdila da mu je privržena. Takođe će biti opterećena odgovornošću za dve teritorije koje su razorene u osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska podrška,
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, uključio se u program Informer TV i ogolio strašne laži koje režimski mediji plasiraju o letu za Moskvu.
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U Srbiji će danas biti oblačno i hladno vreme, na severu uglavnom suvo, u ostalim krajevima ujutro i pre podne mestimično sa slabom kišom, na planinama sa slabim snegom.
Na magistralnom putu Batočina - Kragujevac u mestu Nikšićko brdo došlo je do saobraćajne nezgode kada je teretno vozilo sletelo sa puta, a uočeno je da iz njegovog rezervoara ističe pogonsko gorivo, metan.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Holivudski glumac Nikolas Kejdž (62) otkrio je da je trenutno bez krova nad glavom nakon što je ogromna rupa u zemlji ozbiljno ugrozila njegovu luksuznu kuću u Malibuu.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari