ŠTA POSLE PRIZNANJA DONBASA?! RUSIJA SADA MOŽE DA VOJNO BRANI DNR I LNR, MINSKI SPORAZUM JE MRTAV, Zapadu ostaju sankcije, ali...
Podeli vest
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je priznanje dve odmetnute ukrajinske pokrajine, a pitanje je kako će se stvari dalje odvijati
Sjedinjene Američke Države su objavile da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je skupila u blizini granice sa susednom državom.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
21.02.2022
20:22
Iako tenzije na istoku Ukrajine rastu u poslednja tri dana, Zapad i Rusija su tvrdili da više vole diplomatsko rešenje od krize. Ali da li će ovi napori biti komplikovani ruskim priznanjem otcepljenih regiona?
1. Odmetnički regioni
Proruski separatisti u regionima Donjecka i Luganska - koji su zajednički poznati kao Donbas - prebegli su iz ukrajinske vlade 2014. godine i proglasili se nezavisnim „narodnim republikama", ali do danas nisu priznati.
Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi poginulo od početka sukoba.
Foto: Fotoilustracija
Rusija negira umešanost u sukob, ali je podržavala separatiste na više načina, tajno im je slala vojnu podršku, finansijsku pomoć, zalihe vakcina protiv Covid-19 i izdavala najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima tih regiona. Moskva je uvek poricala planiranje invazije na Ukrajinu.
2. Šta znači rusko priznanje?
Proznanje bi moglo da otvori put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regione, uz obrazloženje da treba da interveniše kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički lider Donjecka Aleksandar Borodai rekao je Rojtersu u januaru da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad delovima regiona Donjecka i Luganska koje još uvek kontrolišu ukrajinske snage. Ako se to dogodi, između Rusije i Ukrajine može doći do otvorenog vojnog sukoba.
3. Šta je sa mirovnim procesom iz Minska?
Priznanje Rusije zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još nisu sprovedeni, a do sada su sve strane, uključujući i Moskvu, smatrale da je to najbolja šansa za rešenje konflikta.
Sporazumi zahtevaju visok stepen autonomije za dva regiona u okviru Ukrajine.
4. Kako će Zapad odgovoriti?
Zapadne vlade već mesecima upozoravaju Moskvu da bi svako kretanje ruskih vojnih snaga preko granice sa Ukrajinom izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Foto: Tanjug/AP
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je prošle nedelje da bi priznanje „dodatno podrilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava i podstaklo dalju sumnju u tvrdnju Rusije da je posvećena diplomatiji u pronalaženju mirnog rešenja krize.
On je dodao da bi to zahtevalo „brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
5. Da li je Rusija uradila nešto slično ranije?
Da - priznala je nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dve otcepljena gruzijska regiona nakon kratkog rata sa Gruzijom 2008. godine.
Moskva im je pružila veliku finansijsku podršku, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regiona i tamo premestila hiljade vojnika.
6. Šta Moskva može dobiti, a šta izgubiti?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcepljenih regiona da opravda otvoreno vojno prisustvo u susednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vreme ućutka težnje Gruzije za NATO, uskraćujući joj punu kontrolu nad sopstvenom teritorijom. Isto bi važilo i za Ukrajinu.
Foto: Fotoilustracija
S druge strane, Moskvi prete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo vremena tvrdila da mu je privržena. Takođe će biti opterećena odgovornošću za dve teritorije koje su razorene u osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska podrška,
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ja
pre 3 godine
Znaci tom logikom Albanija moze da brani Albance na KiM. Glupa i opasna logika.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Oružane snage Ukrajine (OSU) rasporedile su višecjevne raketne sisteme HIMARS u stambenim kvartovima Harkova, odakle su, prema navodima ruskih izvora, izvršeni napadi na Belgorodsku oblast.
Predsednik Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostujući na Informer TV govorio je o održanoj blokaderskoj tribini na Pravnom fakultetu u Beogradu ali i opštem stanju među blokaderima i posledicama koje ostavlja njihovo delovanje.
Dok hrvatskih rukometaša u Zagrebu, nedavno se pretvorio u nacionalistički skandal zbog nastupa ustaškog pevača Marka Perkovića Tompsona i nove promocije mržnje prema Srbima.
Predsednik Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostujući na Informer TV govorio je o održanoj blokaderskoj tribini na Pravnom fakultetu u Beogradu ali i opštem stanju među blokaderima i posledicama koje ostavlja njihovo delovanje.
Ministar kulture Nikola Selaković izjavio je da kategorički ne priznaje krivicu u slučaju „Generalštab“ jer, kako je istakao, ne postoji nikakvo krivično delo i dodao da se taj postupak vodi sa ciljem da se udari direktno na predsednika Aleksandra Vučića.
U poslednje vreme sve je teže ignorisati činjenicu da napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu nisu sporadični niti slučajni, već deo šire i planske kampanje određenih političkih i ideoloških krugova.
Pavla Grbovića, političara u pokušaju, Informer je zatekao, a gde bi drugde, nego u kafiću, prostoru koji mu je, bez sumnje, draži od radnog mesta u Skupštini Srbije.
Jovan Radulović Jodžir potvrdio je da će napraviti tetovažu posvećenu Radojici Laziću, a na telu će mu nacrtan biti maslačak koji se raspršuje sa natpisom "Radojice, dođi sebi".
Voditeljka Exatlona Srbija Kristina Vasić uspešno je preskočila mrežu za padel i time je dobila opkladu sa Jovanom Radulovićem Jodžirom, pa će od njega dobiti 1.000 dinara.
TV Informer uskoro počinje sa emitovanjem nove, dinamične i potpuno interaktivne emisije "Zlatna vest", koja publici donosi jedinstven spoj društvenih mreža, takmičenja i osvajanja novčanih nagrada i to uživo.
Na putničkim terminalima graničnih prelaza ovog jutra nema zadržavanja, dok se na teretnom terminalu graničnog prelaza Batrovci čeka i do tri sata, rekli su iz Uprave granične policije.
Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranovič kaže da bez logističke podrške Miloš Medenica nije mogao pobeći, ali i da je policija na korak od odbeglog.
Na Borovoj glavi snimljena je zastrašujuća scena - zamalo je došlo do teške saobraćajne nezgode kada je jedan vozač rizičnim preticanjem ugrozio učesnike u saobraćaju.
Pre dve godine, 08.februara 2024.godine, Nusret Destanović iz Tutina je nestao, a potom pronađen mrtav u bunaru na Pešterskoj visoravni u selu Međugor.
Takmičar Gavrilo kviza "Superpotera", koji se emituje subotom od 21 čas na Prvom programu RTS, pokušao da osvoji milion dinara. Iako u tome nije uspeo, osvojio je srca publike kada je otkrio da se bavi izradom umetničkih mozaika najčešće sa crkvenim motivima.
Španski i svetski mediji mesecima bruje o navodnom raskidu bivšeg fudbalera Barselone Žerara Pike (39) i njegove 12 godina mlađe partnerke Klare Čie Marti, zbog koje je pre nekoliko godina ostavio Šakiru.
Na snimku, koji se munjevito proširio internetom, u kadru su 23 godine mlađa Bojana Radić i njen partner, popularni glumac Vahidin Prelić, dok opis videa glasi:
"Tata kad mu kažem da mi je dečko njegovo godište". J
Filmovi nosioci 12 nominacija za Oskara i nagrađeni na svetskim festivalima biće premijerno prikazani publici u Beogradu u okviru dvodnevnog događaja FEST Intro, 25. i 26. februara 2026. u Sava centru.
Želja za snažnijim i ispunjenijim seksom vodi ka jednom jednostavnom triku koji može potpuno promeniti doživljaj u krevetu, i svaku ženu i muškarca dovesti do orgazma.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar