Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je priznanje dve odmetnute ukrajinske pokrajine, a pitanje je kako će se stvari dalje odvijati
Sjedinjene Američke Države su objavile da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je skupila u blizini granice sa susednom državom.
Iako tenzije na istoku Ukrajine rastu u poslednja tri dana, Zapad i Rusija su tvrdili da više vole diplomatsko rešenje od krize. Ali da li će ovi napori biti komplikovani ruskim priznanjem otcepljenih regiona?
1. Odmetnički regioni
Proruski separatisti u regionima Donjecka i Luganska - koji su zajednički poznati kao Donbas - prebegli su iz ukrajinske vlade 2014. godine i proglasili se nezavisnim „narodnim republikama", ali do danas nisu priznati.
Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi poginulo od početka sukoba.
Foto: Fotoilustracija
Rusija negira umešanost u sukob, ali je podržavala separatiste na više načina, tajno im je slala vojnu podršku, finansijsku pomoć, zalihe vakcina protiv Covid-19 i izdavala najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima tih regiona. Moskva je uvek poricala planiranje invazije na Ukrajinu.
2. Šta znači rusko priznanje?
Proznanje bi moglo da otvori put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regione, uz obrazloženje da treba da interveniše kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički lider Donjecka Aleksandar Borodai rekao je Rojtersu u januaru da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad delovima regiona Donjecka i Luganska koje još uvek kontrolišu ukrajinske snage. Ako se to dogodi, između Rusije i Ukrajine može doći do otvorenog vojnog sukoba.
3. Šta je sa mirovnim procesom iz Minska?
Priznanje Rusije zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još nisu sprovedeni, a do sada su sve strane, uključujući i Moskvu, smatrale da je to najbolja šansa za rešenje konflikta.
Sporazumi zahtevaju visok stepen autonomije za dva regiona u okviru Ukrajine.
4. Kako će Zapad odgovoriti?
Zapadne vlade već mesecima upozoravaju Moskvu da bi svako kretanje ruskih vojnih snaga preko granice sa Ukrajinom izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Foto: Tanjug/AP
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je prošle nedelje da bi priznanje „dodatno podrilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava i podstaklo dalju sumnju u tvrdnju Rusije da je posvećena diplomatiji u pronalaženju mirnog rešenja krize.
On je dodao da bi to zahtevalo „brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
5. Da li je Rusija uradila nešto slično ranije?
Da - priznala je nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dve otcepljena gruzijska regiona nakon kratkog rata sa Gruzijom 2008. godine.
Moskva im je pružila veliku finansijsku podršku, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regiona i tamo premestila hiljade vojnika.
6. Šta Moskva može dobiti, a šta izgubiti?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcepljenih regiona da opravda otvoreno vojno prisustvo u susednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vreme ućutka težnje Gruzije za NATO, uskraćujući joj punu kontrolu nad sopstvenom teritorijom. Isto bi važilo i za Ukrajinu.
Foto: Fotoilustracija
S druge strane, Moskvi prete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo vremena tvrdila da mu je privržena. Takođe će biti opterećena odgovornošću za dve teritorije koje su razorene u osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska podrška,
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Odlukom Zmaja od Šipova da više ne učestvuje u Zadruzi, Farmi i sličnim emisijama, koje oduševljavaju desetine hiljada srpskih domaćica i da se posveti čuvanju krava na Velikom Vitorogu i Janjskim dolinama, Srbiji je pričinjena velika šteta.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.