ŠTA POSLE PRIZNANJA DONBASA?! RUSIJA SADA MOŽE DA VOJNO BRANI DNR I LNR, MINSKI SPORAZUM JE MRTAV, Zapadu ostaju sankcije, ali...
Podeli vest
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je priznanje dve odmetnute ukrajinske pokrajine, a pitanje je kako će se stvari dalje odvijati
Sjedinjene Američke Države su objavile da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je skupila u blizini granice sa susednom državom.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
21.02.2022
20:22
Iako tenzije na istoku Ukrajine rastu u poslednja tri dana, Zapad i Rusija su tvrdili da više vole diplomatsko rešenje od krize. Ali da li će ovi napori biti komplikovani ruskim priznanjem otcepljenih regiona?
1. Odmetnički regioni
Proruski separatisti u regionima Donjecka i Luganska - koji su zajednički poznati kao Donbas - prebegli su iz ukrajinske vlade 2014. godine i proglasili se nezavisnim „narodnim republikama", ali do danas nisu priznati.
Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi poginulo od početka sukoba.
Rusija negira umešanost u sukob, ali je podržavala separatiste na više načina, tajno im je slala vojnu podršku, finansijsku pomoć, zalihe vakcina protiv Covid-19 i izdavala najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima tih regiona. Moskva je uvek poricala planiranje invazije na Ukrajinu.
2. Šta znači rusko priznanje?
Proznanje bi moglo da otvori put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regione, uz obrazloženje da treba da interveniše kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički lider Donjecka Aleksandar Borodai rekao je Rojtersu u januaru da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad delovima regiona Donjecka i Luganska koje još uvek kontrolišu ukrajinske snage. Ako se to dogodi, između Rusije i Ukrajine može doći do otvorenog vojnog sukoba.
3. Šta je sa mirovnim procesom iz Minska?
Priznanje Rusije zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još nisu sprovedeni, a do sada su sve strane, uključujući i Moskvu, smatrale da je to najbolja šansa za rešenje konflikta.
Sporazumi zahtevaju visok stepen autonomije za dva regiona u okviru Ukrajine.
4. Kako će Zapad odgovoriti?
Zapadne vlade već mesecima upozoravaju Moskvu da bi svako kretanje ruskih vojnih snaga preko granice sa Ukrajinom izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je prošle nedelje da bi priznanje „dodatno podrilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava i podstaklo dalju sumnju u tvrdnju Rusije da je posvećena diplomatiji u pronalaženju mirnog rešenja krize.
On je dodao da bi to zahtevalo „brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
5. Da li je Rusija uradila nešto slično ranije?
Da - priznala je nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dve otcepljena gruzijska regiona nakon kratkog rata sa Gruzijom 2008. godine.
Moskva im je pružila veliku finansijsku podršku, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regiona i tamo premestila hiljade vojnika.
6. Šta Moskva može dobiti, a šta izgubiti?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcepljenih regiona da opravda otvoreno vojno prisustvo u susednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vreme ućutka težnje Gruzije za NATO, uskraćujući joj punu kontrolu nad sopstvenom teritorijom. Isto bi važilo i za Ukrajinu.
S druge strane, Moskvi prete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo vremena tvrdila da mu je privržena. Takođe će biti opterećena odgovornošću za dve teritorije koje su razorene u osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska podrška,
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ja
pre 2 godine
Znaci tom logikom Albanija moze da brani Albance na KiM. Glupa i opasna logika.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Da ruska vojska vojska probije liniju fronta i, da nas Kijev pozove, Francuska bi razmislila o slanju trupa u Ukrajinu, rekao je francuski predsednik Emanuel Makron u intervjuu za Ekonomist.
"Države Evrope žele osvetu za poraz fašizma u Drugom svetskom ratu, pa će Rusija morati da ih uzdrma nuklearnom eskalacijom i mogućom upotrebom nuklearnog oružja, iako će to biti težak moralni izbor", kaže predsednik predsedništva ruskog saveta za spoljnu i odbrambenu politiku Sergej Karaganov.
Mandatar za sastav vlade i predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je danas, posle kritika poslanika Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića na račun kandidata za ministre, da se upravo on "nudio" 2016. godine da bude sa naprednjacima u koaliciji.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Da život piše romane, te da prijatelje možemo steći u najrazličitijim prilikama i neprilikama koje on donosi, dokaz je i jedna od priča s gradilišta koja je u dosadašnjem mandatu nebrojano obišao ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, zajedno sa ambasadorom Markom Đurićem, razgovarao je danas sa ambasadorima i predstavnicima zemalja Kvinte u Beogradu i predstavnikom Delegacije Evropske unije o neophodnosti formiranja ZSO, poslednjoj rundi dijaloga Beograda i Prištine, koji je nedavno održan u Briselu, kao i o političko-bezbednosnoj situaciji na KiM.
Nova digitalna aplikacija "MiCoast“ za plaže, koja je već spremna za korišćenje, predstavljena je pre nekoliko dana u Grčkoj, a sudeći po svemu što predstavlja, biće jedna od omiljenijih kod turista iz Srbije.
Tokom današnjeg dana blago smanjenje tegoba mogu osetiti hronični bolesnici, ali se oprez ipak savetuje osobama sa srčanim problemima, astmatičarima i psihičkim bolesnicima, navodi se u biometeorološkoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Vozače danas, prema najavama meteorologa, očekuje toplije vreme, ali i nestabilne vremenske prilike, sa razvojem oblačnosti i mogućom kišom uglavnom u drugom delu dana. Zato AMSS apeluje na vozače, kako bi sigurno i bezbedno putovali, da voze sporije i budu oprezni, da ne žure i poštuju sva ograničenja.
Zločinačka vojno-policijska akcija nazvana "Bljesak" je imala za cilj da protera nedužne Srbe sa svojih vekovnih ognjišta u Hrvatskoj. Upravo o tome govorili su Savo Štrbac direktor "Veritasa" i Bojana Vučić, Udruženje Kordunaša.
U Info jutru o pritiscima zapadnih centara moći usmerenih na Srbiju, ali i policijskoj brutalnosti Nemačke i Amerike, govorio je Dejan Vuk Stanković, analitičar.
U Info jutru o bekstvu, predaji i hapšenju bivšeg komandanta JSO Milorada Ulemeka Legije, govorili su novinar Gradiša Katić i novinar Ljiljana Keković.
Pripadnici Odeljenja saobraćajne policije Policijske uprave u Novom Pazaru oduzeli su vozilo „folksvagen pasat“ od dvadesetjednogodišnjeg vozača koji je u Tutinu izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj su tri lica povređena.
Mnogi navijači Partizana zaboravili su da je Danilo Pantić (27) i dalje član crno-belog tabora! Nekada jedan od najtalentovanijih srpskih fudbalera odigrao je ove sezone samo tri meča, posle čega je pao u drugi plan kod Igora Duljaja. Pantiću ugovor sa Partizanom ističe na kraju sezone, ali bi u završnici Superlige mogao da dobije priliku!
Teško vam je da izgovorite ime kluba iz Turske - Genčlerberligi? Spremite se da pošteno "polomite jezik" pokušavajući da izgovorite puno ime fudbalskih klubova s Tajlanda i Velsa.
Naša bokserka Sara Ćirković koja je na Evropskom prvenstvu u Beogradu stigla do zlatnog odličja u kategoriji do 54 kilograma izjavila je na prijemu u zgradi Predsedništva da će maksimalno raditi kako bi osvojila medalju na Olimpijskim igrama u Parizu.
Španski teniser Karlos Alkaraz (20) eliminisan je od Andreja Rubljova u četvrtfinalu mastersa u Madridu, a nakon poraza govorio je o povredi koja ga muči i osvrnuo se na srpskog asa Novaka Đokovića.
Da li ste se nekada zapitali da li je vaša inteligencija prosečna? Da li smatrate da drugi ljudi imaju veći kojeficijent inteligencije od vašeg? Ako se pitate koje su najčešće odlike inteligencije pročitajte tekst i otkrijte istinu o sebi.
Takmičar "Elite", Uroš Stanić, zbog svoje neposrednosti osvojio je srca mnogih gledalaca, a ovoga puta je, bez dlake na jeziku, otkrio koji njegovi cimeri su prikriveni gejevi.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Nikoljsko jevanđelje, rukopis neprocenjive vrednosti iz 14. veka već decenijama se nalazi u Irskoj u legatu biblioteke ser Čester Biti u Dablinu, a ako je suditi prema najavama iz Gradske biblioteke u Čačku, uskoro bi se mogao naći pred srpskom javnošću.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.