Rat u Ukrajini je Nemačku uhvatio sa praznim skladištima gasa. Zemlja preko noći mora da promeni energetsku politiku, posebno ako Kremlj zavrne ventil.
Najveće skladište gasa u zapadnoj Evropi nalazi se u nemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji na dubini od dva kilometra. Zove se Reden i veliko je kao 910 fudbalskih igrališta. Može obezbediti jednogodišnju potrošnju gasa za oko dva miliona domaćinstava.
Reden ima ključnu ulogu za Nemačku i Evropu kada se radi o sigurnosti snabdevanja gasom. Astora, kompanija koja rukovodi skladištem, podružnica je ruskog energetskog diva Gasproma koji kontroliše više od trećine svih nemačkih skladišta gasa.
Sva su trenutno gotovo prazna. U Redenu je popunjeno samo tri odsto kapaciteta. Nemački ministar privrede Robert Habek pretpostavlja da su skladišta "sistematski pražnjena" kako bi se strateški povisile cene gasa i stvorio pritisak.
Gas kao političko oružje
Iz Rusije dolazi oko 55 odsto gasa koji se troši u Nemačkoj. Takođe iz Rusije stiže 50 odsto uglja i više od 30 odsto potrebne nafte. Dok u Nemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za gas i ugalj. Ovde kompanije same odlučuju o svojim zalihama.
Nemačko ministarstvo privrede želi da to što pre promeni, posebno za gas. Namera je da se minimalni nivo u skladištima propiše zakonom. Tako bi na početku oktobra svako skladište moralo da bude popunjeno najmanje 80 odsto, početkom decembra 90 odsto, a na izmaku zime početkom februara barem 40 odsto. I tako svake godine.
Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u maju. "To je potrebno kako bi cela letnja polovina godine bila na raspolaganju za punjenje skladišta", kaže se u saopštenju Ministarstva privrede.
No, šta se ako Moskva naredi da se snabdevanje energijom ograniči ili čak zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije sledeće jeseni i zime.
Prema informacijama iz krugova bliskih nemačkoj vladi, radi se na rešenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primer, promeniti odluku o postepenom izlasku iz atomske energije, koja je doneta nakon reaktorske katastrofe u Fukušimi u Japanu. Krajem ove godine trebalo bi da se zatvore poslednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu u Nemačkoj.
Sve opcije moraju biti na stolu
Postupni izlazak iz energije dobijene od uglja je zapravo bio gotova stvar. U koalicionom sporazumu između vladajućih Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala stoji da bi u „idealnom slučaju" to moglo uslediti do 2030. godine.
S obzirom na sadašnja uska grla, ministri privrede nemačkih pokrajina nakon posebne sednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugalj, ali i nuklearnih elektrana. „Sve opcije moraju biti na stolu", rekao je ministar ekonomije i energetike Severne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkvart.
Pinkvart je političar Liberala. Zatvaranje nuklearnih elektrana uvek je bilo trn u oku ovoj stranci. Tu su i regionalni interesi. U Severnoj Rajni-Vestfaliji, najvećoj pokrajini zemlje, postoje rekordne 52 elektrane na ugalj. Ta zapadna pokrajina je takođe jedna od četiri s velikim nalazištima mrkog uglja. Premijeri ove četiri pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.
- Nema više tabua u razmišljanju - kaže ministar privrede Robert Habek (Zeleni).
Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerešivog sukoba interesa.
Kao njemačkom ministru, Habeku je prioritet održavanje snabdevanja gasom. S druge strane, postupno odustajanje od uglja ključno je pitanje za njegovu stranku Zelenih, a izlazak iz nuklearne energije deo je političkog identiteta partije od osnivanja.
Habek kaže da se neće „iz ideoloških razloga" opirati produženju rada nuklearnih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearnih elektrana toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz bezbednosnih razloga.
Prema rečima operatora, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće štapove za sagorevanje, a preti i manjak stručnog osoblja. Kako kaže ministar ekonomije Severne Rajne Pinkvart, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebna godina i po. To bi značilo do zime krajem 2023. godine.
Obnovljivi izvori garantuju bezbednost
Kako bi u kratkom roku nadomestilo ruske zalihe energenata, Ministarstvo privrede razmišlja o kupovini većih količina gasa iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habek nakon sastanka ministara energetike EU u Briselu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog gasa na svetu nakon Rusije. LNG, odnosno tečni gas, uvoziće se iz SAD.
On dolazi brodovima, a za njihov prijem Nemačka nema nijedan terminal. Planiraju se dva na obali Severnog mora. Ali proces pribavljanja svih dozvola i planiranja može da potraje između dve i pet godina.
LNG se smatra prljavim gasom jer se dobija metodom frakinga kojom se zagađuje životna sredina. Takođe je skuplji od normalnog prirodnog gasa. No, na putu do klimatske neutralnosti, gas je dosad igrao odlučujuću ulogu kao prelazni izvor energije. Moderne elektrane na gas ispuštaju manje ugljen-dioksida od elektrana na ugalj.
Ministar ekonomije Habek sada je otputovao u SAD, ne samo kako bi razgovarao o LNG-u, već i o posledicama sankcija, o bezbednosnoj politici i energetskoj sigurnosti. Zeleni vide krizu kao priliku za masovno podsticanje širenja zelene električne energije.
To je pitanje na koje je, čini se, vladajuća koalicija već odgovorila. Čak i šef stranke Liberala i savezni ministar finansija Kristijan Lindner sada naziva obnovljive izvore energije "energijama slobode", a savezni kancelar Olaf Šolc ih smatra "odlučujućim za našu sigurnost".
Već u maju na snagu bi trebalo da stupi zakonski paket koji omogućava puno snabdevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2035. godine. U zakon se želi ugraditi rečenica da je to u "prevashodnom javnom interesu i da služi javnoj bezbednosti".
Potrebno je enormno proširenje kapaciteta. Očekuje se da će energija vetra udvostručiti kapacitet na 110 gigavata do 2030. godine, kao i da će na otvorenom moru postići snagu od 30 gigavata. Očekuje se i da će se solarna energija više nego utrostručiti i imati kapacitet od 200 gigavata.
Sve je to stvar budućnosti, košta mnogo i ne može nadoknaditi nedostatak ruskih energenata u kratkom roku. To može učiniti samo kupovina gasa.
Sigurno je da će cene energije nastaviti da rastu kako se snabdevanje bude smanjivalo. Kako bi rasteretila građane, nemačka vlada želi da ukine namet kojim su kupci električne energije do sada finansirali širenje obnovljivih izvora energije. Time će se napraviti još jedna rupa u državnom budžetu, koji je pod sve većim pritiskom. Popust od 3,7 centi po kilovat-satu rezultira da preko milijardi evra mesečno manje u budžetu.
Ruske trupe otvorile su vatru u ukrajinskom gradu Energodaru, pored najveće nuklearne elektrane u Evropi, nakon što su ušle tenkovima, saopštio je danas savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Heraščenko u objavama na internetu
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa i grupa republikanskih i demokratskih senatora usaglasile su novu verziju zakona kojim bi Vašington mogao da uvede carine do 500 odsto državama koje kupuju rusku naftu, prirodni gas, uranijum i druge energente.
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Evropski mediji podigli su buru zbog ruskog broda kompanije Gasprom na kojem su primećeni mitraljezi, predstavljajući taj slučaj kao mogući znak da Moskva menja taktiku na moru i sprema se da silom štiti plovila pogođena sankcijama.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske trupe otvorile su vatru u ukrajinskom gradu Energodaru, pored najveće nuklearne elektrane u Evropi, nakon što su ušle tenkovima, saopštio je danas savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Heraščenko u objavama na internetu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se iz Pariza gde će prisustvovati danas vojnoj paradi povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Republike Francuske – Dana pada Bastilje i još jednom pokazao šta znači voditi nezavisnu, suverenu i ponosnu politiku, ostavivši komšije iz Hrvatske u potpunom šoku i neverici.
Hrvati danas pucaju od muke jer je Francuska predvođena Emanuelom Makronom našoj zemlji i predsedniku Aleksandru Vučiću učinila veliku čast stavivši ga da sedi u prvom redu tokom velike vojne parade povodom Nacionalnog praznika Republike Francuske - Dana pada Bastilje.
Ono što se dešava u taboru propalih blokadera i tajkunske opozicije prevazilazi čak i najluđe granice zdravog razuma! Nakon što su se juče međusobno poklali i izvređali na društvenim mrežama, u opšti cirkus i blato se sada uključila i dežurna srbomrziteljka Nataša Kandić.
Perjanice blokaderskog pokreta, koje već duže od godinu i po dana aktivno rade na pokušajima rušenja Srbije, po unapred razrađenom scenariju "pobegle" su na luksuzne turističke destinacije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas u Parizu prisustvuje vojnoj paradi povodom obeležavanja nacionalnog praznika Francuske -Dana pada Bastilje. Međutim, mrziteljima Srbije se jedna fotografija iz Pariza neće dopasti.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić juče je, nakon svečane večere u Jelisejskoj palati, najavio da će do povećanja penzija doći od decembra, a do povećanja plata od januara 2027. godine.
Tog 14. jula 1960. epicentar svih događaja u tadašnjoj Jugoslaviji bio je – grad Split. Ovaj, kako ga u tekstu Večernjih Novosti neuobičajeno nazivaju, „glavni grad Dalmacije“, najveća luka na Jadranu, tog dana ugostila je najpre predsednika Tita koji je tu došao da se vidi sa dragim gostom, afričkim generalom i predsednikom Sudana, generalom Abudom čija poseta Jugoslaviji je bila u punom jeku.
Baterije na polovnim električnim automobilima se retko kvare, a problemi sa vešanjem i elektronikom su češći i papreno skupi. Prema dostupnim podacima, najskuplja popravka koštala je više od 12.000 evra.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svete Vrače, Kozmu i Damjana dan kada se moli za zdravlje bližnih, a običaj je da se iz kuće ne izlazi bez preke potrebe.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 9.35 časova u mestu Veliki Crljeni kod Lazarevca, kada je putnički voz na pruzi Beograd–Bar naleteo na automobil na takozvanom divljem i neobezbeđenom pružnom prelazu.
Pet članova navodne organizovane kriminalne grupe uhapšeno je jutros na području Pirota u velikoj akciji Uprave kriminalističke policije (UKP) i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
Suđenje Zoranu Marjanoviću za ubistvo supruge, pevačice Jelene Marjanović, koje je danas trebalo da bude nastavljeno u Višem sudu u Beogradu, odloženo je za 7. oktobar jer u sudnici trenutno ne postoje tehnički uslovi za pregledanje ključnih snimaka sa sigurnosnih kamera iz Borče.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru predložilo je određivanje pritvora Kotoraninu M. Lj. (68), koji se sumnjiči da je premoren upravljao mini-busom koji se 12. jula zakucao u betonski zid u mestu Lipci, kada je poginula Jovana Stanković (21) iz Niša, dok je još 16 državljana Srbije povređeno.
Kriminalistički filmovi o stvarnim događajima uvek imaju dodatnu dozu napetosti i neizvesnosti, jer su zasnovani na istinitim pričama koje su šokirale svet.
Jedan od najboljih filmova reditelja Kristofera Nolana stigao je na Netfliks, ali u ovom trenutku ovo ostvarenje još uvek nije dostupno za gledanje u Srbiji.
Mleveno meso je nezaobilazni deo domaće kuhinje, a iskusni kuvari savetuju da se izbegnu uobičajene greške i primene jednostavni trikovi koji daju bolje rezultate tokom pripreme jela.
Mlad Mesec očekuje nas u vodenom znaku Raka u 11.45 minuta, a imaće snažan uticaj na Rakove, Ribe i Škorpije. Ovakva pozicija Meseca donosi novi početak i trajaće dve nedelje.
Bubuljica na licu retko dolazi sama, a skoro uvek dolazi u najgorem trenutku. Dobra vest je da iza svake bubuljice stoji jasan mehanizam – višak sebuma, začepljena pora i upala – a kada razumete taj mehanizam, mnogo je lakše da izaberete pravi pristup umesto da nasumično menjate proizvode i nadate se najboljem.
Koncert Dženana Lončarevića planiran za 21. jul u okviru manifestacije "Ilijaški dani 2026" je otkazan, ova odluka je donesena iz istih razloga koji su ranije doveli do otkazivanja koncerta Alena Islamovića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.