Privredno okretanje Rusije Kini već je trend koji je samo potvrđen u prva dva meseca ove godine. On će Moskvi sigurno značiti da se lakše nosi sa ekonomskim sankcijama Zapada. Ta saradnja će, dugoročno gledano, značiti i novo geopolitičko mapiranje sveta, smatra spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović
Trgovinska razmena između Rusije i Kine u prva dva meseca ove godine bila je čak 38,5 odsto veća nego u isto vreme prošle godine i dostigla je 26,43 milijarde dolara, saopštila je kineska carina. Ruski izvoz u Kinu, u ovom periodu, bio je vredan 13,8 milijardi dolara, dok je Kina u Rusiju izvezla robu vrednu 12,6 milijardi dolara.
Na šta ukazuje ovaj podatak, pogotovo u svetlu ruske vojne operacije u Ukrajini zbog čega je Zapad Moskvi uveo dodatne veoma oštre ekonomske sankcije? Tom embargu nije se priklonio najveći broj država u svetu među kojima i neke među prvih deset privreda, između ostalih i Kina, druga svetska ekonomija.
Približavanje Rusije i Kine - nastavak trenda
Korkodelović koji je dobar poznavalac prilika u Aziji, a posebno u Kini, za Sputnjik kaže da rast spoljnotrgovinske razmene dve zemlje jeste veliki, ali da je to samo nastavak trenda.
- Ovaj iznos ukupne razmene od 26,4 milijarde dolara za dva meseca, je najveći od 2010. godine. I uopšte može da se kaže da je u poslednjih sedam godina, negde od održanog referenduma na Krimu za priključenje Rusiji, taj trend prisutan i biće nastavljen. On je bio malo poremećen u 2020. zbog pandemije da bi opet i na strani Kine i na strani Rusije uveliko uvećan izvoz i uvoz u prošloj godini - ističe on.
Logično je, smatra on, da ruska strana sve više bude orijentisana na trgovinu sa Kinom, ali i uopšte sa zemljama Azije gde se, kako kaže, vojna intervencija Rusije ne doživljava kataklizmično kao što je to u Evropi i uopšte u zapadnom svetu.
Saradnja bez granica
On napominje da i ruski analitičari ukazuju na to da u narednim godinama saradnja sa Evropom u najvećoj meri neće biti moguća zbog čega će Rusija morati što je moguće više da sarađuje sa Kinom sa kojom u većoj meri već trguje u juanima.
- S druge strane, predsednici Kine i Rusije Si Đinping i Vladimir Putin prilikom susreta u Pekingu početkom februara, na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara, rekli su da njihova saradnja nema granica ni po visini, ni po dubini, ni po širini, što je u Pekingu među poslovnim ljudima primljeno dobro - podseća Korkodelović.
On nema dilemu da će sve veća privredna saradnja Rusije sa istokom omogućiti da se lakše nose sa ekonomskim sankcijama.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Kina je postala najveće odredište ruskog izvoza još 2014. godine, praktično od kako je Zapad Rusiji uveo sankcije kada je Krim odlučio da joj se prisajedini. Kako je to ovih dana ocenio zvaničnik Svetske banke, bivši američki trgovinski pregovarač Hari Brodman, nove sankcije mogle bi da podstaknu Moskvu da dodatno pojača trgovinu s Kinom, koja nije denominovana u dolarima.
Mnogo pre roka
- Planirano je pre nego što je izbila kriza u Ukrajini, da ekonomska saradnja Rusije i Kine 2026. godine dostigne vrednost od oko 250 milijardi dolara. Ako je u prva dva meseca ove godine taj iznos 26,4 milijarde dolara i ako se pretpostavi da će ostati isti tempo do kraja 2022., onda bi tih 250 milijardi moglo da bude premašeno već ove godine i da, kako su rekla dva predsednika, toj saradnji nema granica - napominje Korkodelović.
Pogotovo, dodaje on, što je i Kina svesna toga da je u suštini ona prva na udaru Zapada, a da je Rusija sekundarni protivnik, što je potvrdio i sam američki predsednik Džozef Bajden ističući Kinu kao glavnog konkurenta SAD.
Korkodelović podseća da iako se nije nije pridružila sankcijama Zapada, Kina često apeluje na potrebu što skorijeg okončanja oružanih borbi u Ukrajini, kako zarad postizanja mira, tako i zbog privrede i međunarodne i kineske.
- Kineska velika preduzeća, kako državna, tako i privatna, imaju određenu rezervu i bojazan šta će uslediti ukoliko ova kriza bude trajala duže. Strahuju da ne dođe i do daljih sankcija prema Rusiji, do pokretanja takozvanih sekundarnih sankcija prema onima koji trguju sa Rusijom. Velike kineske kompanije poput Huaveja i ZTE su se jako opekle u slučaju američkih sankcija nametnutih Iranu ranijih godina i nikako ne bi želele da se to ponovi - napominje Korkodelović.
On je, međutim, uveren u to da će sve značajnija privredna saradnja Rusije i Kine, čemu je doprinela i zapadna politika guranja Moske u zagrljaj Pekinga, doprineti crtanju nove geopolitičke karte sveta.
Američka i evropska ekonomija zajedno čine oko polovine ukupnog svetskog BDP-a, ali najveći broj država u svetu se ipak nije priklonio sankcijama Zapada Rusiji. Ne samo Kina, kao druga ekonomija sveta, nego ni Indija, šesta svetska privreda, Brazil i Meksiko čije su privrede među prvih deset u svetu, kao ni države Bliskog istoka, najveći proizvođači nafte.
Megakontinent i planetrano ostrvo
Uz to, Kina i Rusija, podseća Korkodelović, uveliko sarađuju i na kineskoj inicijativi „Pojasa i puta", koja se povezuje sa ruskom tvorevinom Evroazijskom ekonomskom unijom i obe zemlje čvrsto drže taj središnji deo Evroazije, megakontinenta, koji po oceni britanskog stratega, oca strategijskih nauka Halforda Makindera, predstavlja planetarno ostrvo oko koga se praktično sve kreće.
Korkodelović smatra da je prelazak na multipolarni svet izvesan, ali dugotrajan proces i da će taj novi svetski poredak u nekom trenutku nastati i kao rezultat ukrajinske krize i trodecenijskog odbijanja Zapada i NATO da se dogovore o novoj bezbednosnoj arhitekturi u Evropi.
Foto: fotoilustracija
- Previđa se i da ruska privreda uopšte toliko ne zaostaje niti je isključivo zavisna od nafte i gasa. Nafta i gas, prema podacima Rostata, čine tek nešto više od 15 odsto ruskog BDP-a. S druge strane, Rusija drugim zemljama pruža više civilnih nukleranih reaktora i srodnih usluga nego bilo koja druga zemlja na svetu. Drugi je najveći izvoznik konvencionalnog naoružanja u svetu, Rusija zarađuje stotine miliona dolara pružajući usluge u svemirskom sektoru i prodaje metale vredne milijarde dolara. Rusija je, takođe, najveći proizvođač i izvoznik pšenice, veliki izvoznik uglja - podseća on.
Ruska ekonomija jeste stagnirala pod zapadnim sankcijama od 2014. i njen nominalni ukupan domaći proizvod (BDP) smanjen na 1,7 biliona američkih dolara u 2021. Ali, kako ističe Korkodelović, za to je u velikoj meri odgovorna veoma konzervativna ekonomska politika usvojena da bi se nosila sa zapadnim sankcijama.
Dug proces do multipolarnog sveta
Od nominalnog BDP je, pak, značajniji BDP meren paritetom kupovne moći, a ruski je šesti najveći u svetu. U isto vreme Rusija je jedna od najmanje zaduženih država sa dugom koji je tek 18 odsto BDP, a sa deviznim rzervama koje su na putu da pređu 700 milijardi američkih dolara, podseća naš sagovornik. Pritom, Rusija se i sve manje oslanja na spoljnotrgovinsku razmenu i prema podacima Svetske banke, u 2020. godini činila tek 1,9 posto svetske trgovine, što prema analizi koju je objavio Rojters, dovodi u pitanje efikasnost novih sankcija.
Korkodelović ipak napominje da države koje predvode taj novi svet u nastajanju još nemaju moćna oruđa. Kineski juan jeste peta valuta u korpi međunarodnih finansijskih institucija, ali se procenjuje da će on postati treća valuta, iza američkog dolara koji se sada koristi za 50 odsto svih plaćanja u svetu i iza evra, tek negde 2030-ih kada će se njime obavljati oko osam odsto svih plaćanja.
Pri tom su, kako kaže, realno gledajući, ekonomski interesi Kine, mereno brojkama, i dalje veći prema Zapadu nego prema Rusiji. Bilateralna trgovina između Rusije i Kine je 2021. bila oko 150 milijardi dolara, sa SAD je bila preko 650 milijardi, a sa EU čak 830 milijardi.
On, međutim, ne sumnja da će, s obzirom na ustrojstvo kineskog društva, na jaku centralizovanu liniju i na ulogu koju ima Komunistička partija Kine, svet polako ali sigurno kroz jedan dugotrajni proces postati multipolarni, da se sigurno ide ka završetku dominacije SAD kao jedine sile koja se pita.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je Zapad "u suzama" zbog toga što njihove drakonske sankcije nisu delovale na Belorusiju i Rusiju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da će Zapad morati da prihvati realnost multipolarnog sveta i da nauči da sarađuje sa zemljama "svetske većine", upozorivši da predstoji život u "nestabilnom, promenljivom svetu".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Kina se oštro usprotivila novom američkom paketu sankcija Rusiji, koji predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu daje široka ovlašćenja za uvođenje carina zemljama koje kupuju rusku naftu i gas. Poruka Vašingtonu je jasna da se ne meša u legitimnu saradnju Pekinga sa trećim državama.
Američka rezolucija dobila je 11 glasova za, dok su Rusija i Kina glasale protiv, a Pakistan i Somalija ostali uzdržani. Pošto su Moskva i Peking stalne članice Saveta bezbednosti, njihovi glasovi bili su dovoljni da predlog padne bez obzira na veliku većinu koja ga je podržala.
Predsednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Donald Tramp su se tokom prethodnog telefonskog razgovora dotakli teme mogućnosti održavanja trilateralnog sastanka Rusije, SAD i Kine na predstojećem samitu APEK, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali predstavljajući listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" potpuno je potukao i rasturio blokaderskog predstavnika Dejana Šoškića!
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
U selu Draževac, nadomak Obrenovca, Siniša Mali danas je posetio porodicu Pantić, sa kojom je razgovarao o svakodnevnom životu, radu, poljoprivredi i vrednostima koje generacijama čuvaju u svom domu.
U nastavku žestoke predizborne debate na tajkunskoj televiziji N1, kandidat liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibor Lončar još jednom je potpuno razmontirao predstavnika opozicije Dragana Delića, raskrinkavši sve laži o zapošljavanju u zdravstvu!
Fizički okršaj Mensura Ajdarpašića sa Veljkom Milićevićem šokirao je gledaoce, a kakav će biti epilog incidenta na poligonu saznaćete večeras od 21:30.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Lečenje "sajber nožem" sada je dostupno na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a pacijenti iz Srbije više neće morati da odlaze u Grčku i Tursku zbog terapije. Prof. dr Dejan Kostić, načelnik Instituta za radiologiju ove ustanove objasnio je šta sistem za precizno zračenje tumora znači za pacijenta kome je terapija namenjena i kako čitav proces izgleda.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
Policija je tokom pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji Crne Gore, usmerenih prema operativno interesantnim licima, članovima organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanim osobama, oduzela osam komada oružja, 242 komada municije, oko 80 grama marihuane i jedno vozilo. Jedno lice blisko operativno interesantnim osobama je uhapšeno, saopšteno je iz Uprave policije.
U Zrenjaninu na magistrali, kod napuštene zgrade nekadašnje Pinove vile, večeras je oštrim predmetom izboden i teško povređen mladić čiji identitet za sada nije poznat.
Suđenje Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji su optuženi da su bili organizatori kriminalne grupe koja se tereti za sedam ubistava, jedno silovanje, trgovinu drogom i oružjem nastavljeno je danas izvođenjem pisanih dokaza među kojima su zapisnici o prepoznavanju u policiji, iz kojih proizilazi da je I.S. jedina preživela žrtva klana prepoznao okrivljene Mijata Simeunovića, Miloša Lukića Selaka, Vojislava Đorđevića, Aleksu Dunjića i Aleksu Stošića kao otimičare.
Šverc pitona u Srbiji predstavlja ozbiljan deo ilegalne trgovine zaštićenim vrstama divljih životinja, gde naša zemlja uglavnom služi kao ključna tranzitna ruta za prebacivanje egzotičnih reptila, ptica i velikih mačaka iz Afrike i Azije ka Evropskoj uniji.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" privukao je veliku pažnju javnosti, a jedan od razloga je i njegovo trajanje od 4 sata i 9 minuta.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je bez dlake na jeziku govorila o svom životu, iskustvima i planovima za budućnost, kao i da će bez cenzure objaviti spisak ljubavnika.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je govorila o susretu sa Šakom Polumentom od pre nekoliko godina, kada je pokušao na silu da je poljubi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.