Privredno okretanje Rusije Kini već je trend koji je samo potvrđen u prva dva meseca ove godine. On će Moskvi sigurno značiti da se lakše nosi sa ekonomskim sankcijama Zapada. Ta saradnja će, dugoročno gledano, značiti i novo geopolitičko mapiranje sveta, smatra spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović
Trgovinska razmena između Rusije i Kine u prva dva meseca ove godine bila je čak 38,5 odsto veća nego u isto vreme prošle godine i dostigla je 26,43 milijarde dolara, saopštila je kineska carina. Ruski izvoz u Kinu, u ovom periodu, bio je vredan 13,8 milijardi dolara, dok je Kina u Rusiju izvezla robu vrednu 12,6 milijardi dolara.
Na šta ukazuje ovaj podatak, pogotovo u svetlu ruske vojne operacije u Ukrajini zbog čega je Zapad Moskvi uveo dodatne veoma oštre ekonomske sankcije? Tom embargu nije se priklonio najveći broj država u svetu među kojima i neke među prvih deset privreda, između ostalih i Kina, druga svetska ekonomija.
Približavanje Rusije i Kine - nastavak trenda
Korkodelović koji je dobar poznavalac prilika u Aziji, a posebno u Kini, za Sputnjik kaže da rast spoljnotrgovinske razmene dve zemlje jeste veliki, ali da je to samo nastavak trenda.
- Ovaj iznos ukupne razmene od 26,4 milijarde dolara za dva meseca, je najveći od 2010. godine. I uopšte može da se kaže da je u poslednjih sedam godina, negde od održanog referenduma na Krimu za priključenje Rusiji, taj trend prisutan i biće nastavljen. On je bio malo poremećen u 2020. zbog pandemije da bi opet i na strani Kine i na strani Rusije uveliko uvećan izvoz i uvoz u prošloj godini - ističe on.
Logično je, smatra on, da ruska strana sve više bude orijentisana na trgovinu sa Kinom, ali i uopšte sa zemljama Azije gde se, kako kaže, vojna intervencija Rusije ne doživljava kataklizmično kao što je to u Evropi i uopšte u zapadnom svetu.
Saradnja bez granica
On napominje da i ruski analitičari ukazuju na to da u narednim godinama saradnja sa Evropom u najvećoj meri neće biti moguća zbog čega će Rusija morati što je moguće više da sarađuje sa Kinom sa kojom u većoj meri već trguje u juanima.
- S druge strane, predsednici Kine i Rusije Si Đinping i Vladimir Putin prilikom susreta u Pekingu početkom februara, na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara, rekli su da njihova saradnja nema granica ni po visini, ni po dubini, ni po širini, što je u Pekingu među poslovnim ljudima primljeno dobro - podseća Korkodelović.
On nema dilemu da će sve veća privredna saradnja Rusije sa istokom omogućiti da se lakše nose sa ekonomskim sankcijama.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Kina je postala najveće odredište ruskog izvoza još 2014. godine, praktično od kako je Zapad Rusiji uveo sankcije kada je Krim odlučio da joj se prisajedini. Kako je to ovih dana ocenio zvaničnik Svetske banke, bivši američki trgovinski pregovarač Hari Brodman, nove sankcije mogle bi da podstaknu Moskvu da dodatno pojača trgovinu s Kinom, koja nije denominovana u dolarima.
Mnogo pre roka
- Planirano je pre nego što je izbila kriza u Ukrajini, da ekonomska saradnja Rusije i Kine 2026. godine dostigne vrednost od oko 250 milijardi dolara. Ako je u prva dva meseca ove godine taj iznos 26,4 milijarde dolara i ako se pretpostavi da će ostati isti tempo do kraja 2022., onda bi tih 250 milijardi moglo da bude premašeno već ove godine i da, kako su rekla dva predsednika, toj saradnji nema granica - napominje Korkodelović.
Pogotovo, dodaje on, što je i Kina svesna toga da je u suštini ona prva na udaru Zapada, a da je Rusija sekundarni protivnik, što je potvrdio i sam američki predsednik Džozef Bajden ističući Kinu kao glavnog konkurenta SAD.
Korkodelović podseća da iako se nije nije pridružila sankcijama Zapada, Kina često apeluje na potrebu što skorijeg okončanja oružanih borbi u Ukrajini, kako zarad postizanja mira, tako i zbog privrede i međunarodne i kineske.
- Kineska velika preduzeća, kako državna, tako i privatna, imaju određenu rezervu i bojazan šta će uslediti ukoliko ova kriza bude trajala duže. Strahuju da ne dođe i do daljih sankcija prema Rusiji, do pokretanja takozvanih sekundarnih sankcija prema onima koji trguju sa Rusijom. Velike kineske kompanije poput Huaveja i ZTE su se jako opekle u slučaju američkih sankcija nametnutih Iranu ranijih godina i nikako ne bi želele da se to ponovi - napominje Korkodelović.
On je, međutim, uveren u to da će sve značajnija privredna saradnja Rusije i Kine, čemu je doprinela i zapadna politika guranja Moske u zagrljaj Pekinga, doprineti crtanju nove geopolitičke karte sveta.
Američka i evropska ekonomija zajedno čine oko polovine ukupnog svetskog BDP-a, ali najveći broj država u svetu se ipak nije priklonio sankcijama Zapada Rusiji. Ne samo Kina, kao druga ekonomija sveta, nego ni Indija, šesta svetska privreda, Brazil i Meksiko čije su privrede među prvih deset u svetu, kao ni države Bliskog istoka, najveći proizvođači nafte.
Megakontinent i planetrano ostrvo
Uz to, Kina i Rusija, podseća Korkodelović, uveliko sarađuju i na kineskoj inicijativi „Pojasa i puta", koja se povezuje sa ruskom tvorevinom Evroazijskom ekonomskom unijom i obe zemlje čvrsto drže taj središnji deo Evroazije, megakontinenta, koji po oceni britanskog stratega, oca strategijskih nauka Halforda Makindera, predstavlja planetarno ostrvo oko koga se praktično sve kreće.
Korkodelović smatra da je prelazak na multipolarni svet izvesan, ali dugotrajan proces i da će taj novi svetski poredak u nekom trenutku nastati i kao rezultat ukrajinske krize i trodecenijskog odbijanja Zapada i NATO da se dogovore o novoj bezbednosnoj arhitekturi u Evropi.
Foto: fotoilustracija
- Previđa se i da ruska privreda uopšte toliko ne zaostaje niti je isključivo zavisna od nafte i gasa. Nafta i gas, prema podacima Rostata, čine tek nešto više od 15 odsto ruskog BDP-a. S druge strane, Rusija drugim zemljama pruža više civilnih nukleranih reaktora i srodnih usluga nego bilo koja druga zemlja na svetu. Drugi je najveći izvoznik konvencionalnog naoružanja u svetu, Rusija zarađuje stotine miliona dolara pružajući usluge u svemirskom sektoru i prodaje metale vredne milijarde dolara. Rusija je, takođe, najveći proizvođač i izvoznik pšenice, veliki izvoznik uglja - podseća on.
Ruska ekonomija jeste stagnirala pod zapadnim sankcijama od 2014. i njen nominalni ukupan domaći proizvod (BDP) smanjen na 1,7 biliona američkih dolara u 2021. Ali, kako ističe Korkodelović, za to je u velikoj meri odgovorna veoma konzervativna ekonomska politika usvojena da bi se nosila sa zapadnim sankcijama.
Dug proces do multipolarnog sveta
Od nominalnog BDP je, pak, značajniji BDP meren paritetom kupovne moći, a ruski je šesti najveći u svetu. U isto vreme Rusija je jedna od najmanje zaduženih država sa dugom koji je tek 18 odsto BDP, a sa deviznim rzervama koje su na putu da pređu 700 milijardi američkih dolara, podseća naš sagovornik. Pritom, Rusija se i sve manje oslanja na spoljnotrgovinsku razmenu i prema podacima Svetske banke, u 2020. godini činila tek 1,9 posto svetske trgovine, što prema analizi koju je objavio Rojters, dovodi u pitanje efikasnost novih sankcija.
Korkodelović ipak napominje da države koje predvode taj novi svet u nastajanju još nemaju moćna oruđa. Kineski juan jeste peta valuta u korpi međunarodnih finansijskih institucija, ali se procenjuje da će on postati treća valuta, iza američkog dolara koji se sada koristi za 50 odsto svih plaćanja u svetu i iza evra, tek negde 2030-ih kada će se njime obavljati oko osam odsto svih plaćanja.
Pri tom su, kako kaže, realno gledajući, ekonomski interesi Kine, mereno brojkama, i dalje veći prema Zapadu nego prema Rusiji. Bilateralna trgovina između Rusije i Kine je 2021. bila oko 150 milijardi dolara, sa SAD je bila preko 650 milijardi, a sa EU čak 830 milijardi.
On, međutim, ne sumnja da će, s obzirom na ustrojstvo kineskog društva, na jaku centralizovanu liniju i na ulogu koju ima Komunistička partija Kine, svet polako ali sigurno kroz jedan dugotrajni proces postati multipolarni, da se sigurno ide ka završetku dominacije SAD kao jedine sile koja se pita.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
Predsednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Donald Tramp su se tokom prethodnog telefonskog razgovora dotakli teme mogućnosti održavanja trilateralnog sastanka Rusije, SAD i Kine na predstojećem samitu APEK, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruski predsednik Vladmir Putin i kineski predsednik Si Đinping sastali su se na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Biškeku u Kirgistanu.
Jurij Ušakov, pomoćnik predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je za novinara Pavela Zarubina da je moguć susret Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa na predstojećem samitu APEK u Kini u novembru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
Neviđeni skandal - Iz crnogorskog podzemlja isplivale su šokantne kriptovane poruke koje je preko skaj aplikacije razmenjivala Vesna Medenica, bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore, a čiji je očigledan cilj rušenje Srbije i predsednika Aleksandra Vučića.
Žestoka pucnjava izbila je tokom noći u Zahedanu, glavnom gradu iranske provincije Sistan i Baludžistan, gde su se naoružani napadači sukobili sa iranskim snagama bezbednosti, dok su na ulice poslata pojačanja, postavljeni kontrolni punktovi i privremeno blokirani pojedini ulazi i izlazi iz grada.
Podrška blokaderima rapidno pada iz dana u dan, o čemu svedoče i fotografije sa blokaderskih štandova širom Srbije. Sa druge strane, kao po pravilu, štandovi Srpske napredne stranke uvek su dupke puni.
Pravi vođa blokaderske liste i bivši lider Demokratske stranke Bojan Pajtić naredio je svojim poslušnicima napad na profesora Mila Lompara, koga je prethodno izbacio sa spiska kandidata za poslanike.
Na gradskom trgu u Ubu juče je održan skup na kojem su građani razgovarali sa predstavnicima Srpske napredne stranke, predvođeni predsednikom Izvršnog odbora SNS Darkom Glišićem sa kojim smo i razgovarali.
''Mi smo samouverena, stabilna i prosperitetna demokratija – i ne treba nas tretirati kao državu pariju'', istakla je predsednica Narodne Skupštine Ana Brnabić za britanski ''The Telegraph''.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:6.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Ekipa Hitne pomoći noćas je imala nesvakidašnju, ali lepu intervenciju na Banovom brdu, gde je zatekla već obavljen porođaj u kućnim uslovima. Majka i dečak su odmah prevezeni u KBC "Dr Dragiša Mišović".
Za roditelje koji već ostvaruju pravo na dečji dodatak stiže važna finansijska podrška države i to 25.000 dinara za svako dete koje ispunjava uslov. Novac se isplaćuje automatski, bez odlaska na šalter i bez podnošenja posebnog zahteva.
Više javno tužilaštvo u Čačku predložilo je određivanje pritvora do 30 dana Petru M. (34) iz Arilja, osumnjičenom da je u noći između 14. i 15. septembra u selu Opaljenik kod Ivanjice na spavanju svirepo usmrtio domaćina Mileta P. (40), nakon čega se na saslušanju pred tužiocem branio ćutanjem.
Zagrebačka policija sprovela je do kraja kriminalističko istraživanje nad mladićem (26) koji se sumnjiči za seriju prevara gde je oštećeno 48 građana. Mladića terete za čak 341 krivično delo, a materijalna šteta se procenjuje na oko 141.200 evra, saopštila je Policijska uprava zagrebačka.
U Višem sudu u Somboru danas će biti doneta presuda bivšoj policajki Kristini K. (47) iz Sombora, koja se tereti da je sa tadašnjim partnerom Predragom B. (38) učestvovala u ubistvu državljanina Slovenije.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Ako ste do sada verovali da se starost psa jednostavno pomnoži sa sedam kako bi se dobio njegov "ljudski uzrast", vreme je da zaboravite na tu računicu.
Za proleće i leto 2027. dizajneri su, pritom, pronašli zanimljivu ravnotežu između suprotstavljenih estetika. Sa jedne strane vraćaju se struktura, precizno krojenje i osećaj pročišćenog luksuza, dok se sa druge sve više ističu mekoća, pokret, prozirnost i naglašena taktilnost.
Direktor za veštačku inteligenciju u kompaniji Majkrosoft Mustafa Sulejman kritikovao je pristup kompanije Antropik po pitanju razvoja svesti veštačke inteligencije.
Denser Ivan Gavrilović je u emisiji "Demanti" otvoreno govorio o kumu i kolegi Dr Igiju, nakon njegove šokantne izjave koju je izneo upravo u ovoj emisiji.
Mlada pevačica Milica Miladinović Indođija uspešno je završila akademske studije i pohvalila se diplomom fakuleta, a čestitkama je pridružio i njen dečko Nemanja Đerić Đekson.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.