Privredno okretanje Rusije Kini već je trend koji je samo potvrđen u prva dva meseca ove godine. On će Moskvi sigurno značiti da se lakše nosi sa ekonomskim sankcijama Zapada. Ta saradnja će, dugoročno gledano, značiti i novo geopolitičko mapiranje sveta, smatra spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović
Trgovinska razmena između Rusije i Kine u prva dva meseca ove godine bila je čak 38,5 odsto veća nego u isto vreme prošle godine i dostigla je 26,43 milijarde dolara, saopštila je kineska carina. Ruski izvoz u Kinu, u ovom periodu, bio je vredan 13,8 milijardi dolara, dok je Kina u Rusiju izvezla robu vrednu 12,6 milijardi dolara.
Na šta ukazuje ovaj podatak, pogotovo u svetlu ruske vojne operacije u Ukrajini zbog čega je Zapad Moskvi uveo dodatne veoma oštre ekonomske sankcije? Tom embargu nije se priklonio najveći broj država u svetu među kojima i neke među prvih deset privreda, između ostalih i Kina, druga svetska ekonomija.
Približavanje Rusije i Kine - nastavak trenda
Korkodelović koji je dobar poznavalac prilika u Aziji, a posebno u Kini, za Sputnjik kaže da rast spoljnotrgovinske razmene dve zemlje jeste veliki, ali da je to samo nastavak trenda.
- Ovaj iznos ukupne razmene od 26,4 milijarde dolara za dva meseca, je najveći od 2010. godine. I uopšte može da se kaže da je u poslednjih sedam godina, negde od održanog referenduma na Krimu za priključenje Rusiji, taj trend prisutan i biće nastavljen. On je bio malo poremećen u 2020. zbog pandemije da bi opet i na strani Kine i na strani Rusije uveliko uvećan izvoz i uvoz u prošloj godini - ističe on.
Logično je, smatra on, da ruska strana sve više bude orijentisana na trgovinu sa Kinom, ali i uopšte sa zemljama Azije gde se, kako kaže, vojna intervencija Rusije ne doživljava kataklizmično kao što je to u Evropi i uopšte u zapadnom svetu.
Saradnja bez granica
On napominje da i ruski analitičari ukazuju na to da u narednim godinama saradnja sa Evropom u najvećoj meri neće biti moguća zbog čega će Rusija morati što je moguće više da sarađuje sa Kinom sa kojom u većoj meri već trguje u juanima.
- S druge strane, predsednici Kine i Rusije Si Đinping i Vladimir Putin prilikom susreta u Pekingu početkom februara, na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara, rekli su da njihova saradnja nema granica ni po visini, ni po dubini, ni po širini, što je u Pekingu među poslovnim ljudima primljeno dobro - podseća Korkodelović.
On nema dilemu da će sve veća privredna saradnja Rusije sa istokom omogućiti da se lakše nose sa ekonomskim sankcijama.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Kina je postala najveće odredište ruskog izvoza još 2014. godine, praktično od kako je Zapad Rusiji uveo sankcije kada je Krim odlučio da joj se prisajedini. Kako je to ovih dana ocenio zvaničnik Svetske banke, bivši američki trgovinski pregovarač Hari Brodman, nove sankcije mogle bi da podstaknu Moskvu da dodatno pojača trgovinu s Kinom, koja nije denominovana u dolarima.
Mnogo pre roka
- Planirano je pre nego što je izbila kriza u Ukrajini, da ekonomska saradnja Rusije i Kine 2026. godine dostigne vrednost od oko 250 milijardi dolara. Ako je u prva dva meseca ove godine taj iznos 26,4 milijarde dolara i ako se pretpostavi da će ostati isti tempo do kraja 2022., onda bi tih 250 milijardi moglo da bude premašeno već ove godine i da, kako su rekla dva predsednika, toj saradnji nema granica - napominje Korkodelović.
Pogotovo, dodaje on, što je i Kina svesna toga da je u suštini ona prva na udaru Zapada, a da je Rusija sekundarni protivnik, što je potvrdio i sam američki predsednik Džozef Bajden ističući Kinu kao glavnog konkurenta SAD.
Korkodelović podseća da iako se nije nije pridružila sankcijama Zapada, Kina često apeluje na potrebu što skorijeg okončanja oružanih borbi u Ukrajini, kako zarad postizanja mira, tako i zbog privrede i međunarodne i kineske.
- Kineska velika preduzeća, kako državna, tako i privatna, imaju određenu rezervu i bojazan šta će uslediti ukoliko ova kriza bude trajala duže. Strahuju da ne dođe i do daljih sankcija prema Rusiji, do pokretanja takozvanih sekundarnih sankcija prema onima koji trguju sa Rusijom. Velike kineske kompanije poput Huaveja i ZTE su se jako opekle u slučaju američkih sankcija nametnutih Iranu ranijih godina i nikako ne bi želele da se to ponovi - napominje Korkodelović.
On je, međutim, uveren u to da će sve značajnija privredna saradnja Rusije i Kine, čemu je doprinela i zapadna politika guranja Moske u zagrljaj Pekinga, doprineti crtanju nove geopolitičke karte sveta.
Američka i evropska ekonomija zajedno čine oko polovine ukupnog svetskog BDP-a, ali najveći broj država u svetu se ipak nije priklonio sankcijama Zapada Rusiji. Ne samo Kina, kao druga ekonomija sveta, nego ni Indija, šesta svetska privreda, Brazil i Meksiko čije su privrede među prvih deset u svetu, kao ni države Bliskog istoka, najveći proizvođači nafte.
Megakontinent i planetrano ostrvo
Uz to, Kina i Rusija, podseća Korkodelović, uveliko sarađuju i na kineskoj inicijativi „Pojasa i puta", koja se povezuje sa ruskom tvorevinom Evroazijskom ekonomskom unijom i obe zemlje čvrsto drže taj središnji deo Evroazije, megakontinenta, koji po oceni britanskog stratega, oca strategijskih nauka Halforda Makindera, predstavlja planetarno ostrvo oko koga se praktično sve kreće.
Korkodelović smatra da je prelazak na multipolarni svet izvesan, ali dugotrajan proces i da će taj novi svetski poredak u nekom trenutku nastati i kao rezultat ukrajinske krize i trodecenijskog odbijanja Zapada i NATO da se dogovore o novoj bezbednosnoj arhitekturi u Evropi.
Foto: fotoilustracija
- Previđa se i da ruska privreda uopšte toliko ne zaostaje niti je isključivo zavisna od nafte i gasa. Nafta i gas, prema podacima Rostata, čine tek nešto više od 15 odsto ruskog BDP-a. S druge strane, Rusija drugim zemljama pruža više civilnih nukleranih reaktora i srodnih usluga nego bilo koja druga zemlja na svetu. Drugi je najveći izvoznik konvencionalnog naoružanja u svetu, Rusija zarađuje stotine miliona dolara pružajući usluge u svemirskom sektoru i prodaje metale vredne milijarde dolara. Rusija je, takođe, najveći proizvođač i izvoznik pšenice, veliki izvoznik uglja - podseća on.
Ruska ekonomija jeste stagnirala pod zapadnim sankcijama od 2014. i njen nominalni ukupan domaći proizvod (BDP) smanjen na 1,7 biliona američkih dolara u 2021. Ali, kako ističe Korkodelović, za to je u velikoj meri odgovorna veoma konzervativna ekonomska politika usvojena da bi se nosila sa zapadnim sankcijama.
Dug proces do multipolarnog sveta
Od nominalnog BDP je, pak, značajniji BDP meren paritetom kupovne moći, a ruski je šesti najveći u svetu. U isto vreme Rusija je jedna od najmanje zaduženih država sa dugom koji je tek 18 odsto BDP, a sa deviznim rzervama koje su na putu da pređu 700 milijardi američkih dolara, podseća naš sagovornik. Pritom, Rusija se i sve manje oslanja na spoljnotrgovinsku razmenu i prema podacima Svetske banke, u 2020. godini činila tek 1,9 posto svetske trgovine, što prema analizi koju je objavio Rojters, dovodi u pitanje efikasnost novih sankcija.
Korkodelović ipak napominje da države koje predvode taj novi svet u nastajanju još nemaju moćna oruđa. Kineski juan jeste peta valuta u korpi međunarodnih finansijskih institucija, ali se procenjuje da će on postati treća valuta, iza američkog dolara koji se sada koristi za 50 odsto svih plaćanja u svetu i iza evra, tek negde 2030-ih kada će se njime obavljati oko osam odsto svih plaćanja.
Pri tom su, kako kaže, realno gledajući, ekonomski interesi Kine, mereno brojkama, i dalje veći prema Zapadu nego prema Rusiji. Bilateralna trgovina između Rusije i Kine je 2021. bila oko 150 milijardi dolara, sa SAD je bila preko 650 milijardi, a sa EU čak 830 milijardi.
On, međutim, ne sumnja da će, s obzirom na ustrojstvo kineskog društva, na jaku centralizovanu liniju i na ulogu koju ima Komunistička partija Kine, svet polako ali sigurno kroz jedan dugotrajni proces postati multipolarni, da se sigurno ide ka završetku dominacije SAD kao jedine sile koja se pita.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
Jurij Ušakov, pomoćnik predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je za novinara Pavela Zarubina da je moguć susret Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa na predstojećem samitu APEK u Kini u novembru.
Kina je pozvala Japan da poštuje međunarodni poredak ustanovljen posle Drugog svetskog rata, saopštilo je kinesko ministarstvo spoljnih poslova povodom posete predsednika Rusije Vladimira Putina Kurilskim ostrvima.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
Da takozvani "nezavisni" i "profesionalni" novinari u službi tajkunskih medija nemaju ni trunke stida, srama ni osnovnog kućnog vaspitanja, dokazao je novi skandalozan napad na našu proslavljenu šampionku i bivšu prvu teniserku sveta Jelenu Janković.
Predsednik SNS i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević oglasio se povodom nezapamćenih uvreda i besramnog medijskog linča koji tajkunski mediji sprovode nad nekadašnjom najboljom teniserkom sveta Jelenom Janković.
Opoziciona mašinerija raspada se u paramparčad pod naletom sopstvene nesposobnosti, jeftinih političkih spletki i potpunog odsustva bilo kakvog plana za Srbiju. O tome najbolje svedoče reakcije nekadašnjih podržavalaca i aktivista koji su masovno počeli javno da se odriču blokaderskog pokreta i pružaju podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Za vreme vlasti najgoreg političara Borisa Tadića, bilo je gotovo sasvim normalno javno iznositi stavove da je Kosovo nezavisno, da je u Srebrenici počinjen genocid, kao i brojne druge tvrdnje koje su direktno išle protiv interesa Srbije.
Reper Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, novi je učesnik druge sezone Exatlona, a iza sebe ima bogatu karijeru punu zabave i šokantnih dešavanja.
Skijanje na vodi bio je preveliki izazov za bivšu takmičarku "Exatlona" Sanju Kalinović, koja je odustala i pre nego što je pokušala da savlada ovu disciplinu, dok je šampion rijalitija Marko Nikolić uspeo da pokaže umeće!
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Kako bi razrešio sve nedoumice u vezi sa isplatom 6.000 dinara svim punoletnim građanima, čija isplata kreće u septembru, ministar finansija Siniša Mali pojasnio je proceduru i način kako će se građani prijavljivati.
Blokaderi na sva usta "laju" kako velelepni vidikovac na Kablaru niko neće da poseti, ali slike i snimci posetilaca i domaćih i stranih govore potpuno drugačije!
Aleksandar S. (24) koji je juče uhapšen po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, zbog sumnje da je na kuću biznismena na Bežanijskoj kosi dva puta bacio bombe, sredinom maja prošle godine hapšen je u Crnoj Gori zbog sumnje da je kao pripadnik kriminalne grupe učestvovao u planiranju likvidacije jednog preduzetnika iz Kotora.
Holivudski glumac Žan-Klod Van Dam izjavio je danas u Nišu da je od Roberta de Nira naučio kako da gradi lik za filmske uloge, i da mu gluma omogućava da bude šta god poželi.
Nekadašnje omiljeno dečije lice sa malih ekrana, Mekoli Kalkin, koji danas proslavlja svoj 46. rođendan, uspeo je da u potpunosti preokrene sopstveni život nakon što je prošao kroz pakleni put zavisnosti, porodičnih tragedija i borbe sa teškim porocima.
Na početnoj stranici popularne platforme Aliekspres otkrivene su skrivene skripte koje u pozadini obrađuju zvuk u internet pregledaču. Njihova svrha je kreiranje jedinstvenog digitalnog otiska uređaja, koji bi mogao da omogući identifikaciju korisnika čak i bez korišćenja kolačića.
Leto, sunce, more i stalno nošenje sandala mogu ostaviti trag na stopalima. Ako su vam pete postale suve i hrapave, jednostavan tretman sa ovsenim pahuljicama može pomoći da koža ponovo bude mekša i negovanija.
Vojvoda i vojvotkinja od Saseksa Hari i Megan Markl stigli su danas u Veliku Britaniju, a u zemlju su iz Kalifornije zajedno sa svoje dvoje dece doputovati privatnim avionom.
U novoj epizodi emisije "Demanti" koja će se emitovati sutra u 20h, poznati pevač otvoreno govori o gubitku rođenog brata i periodu kada je, kako priznaje, razmišljao o suicidu.
Bivša rijaliti učesnica Sanja Grujić ismejala je voditeljku Jovanu Jeremić na društvenoj mreži Instagram, čime je dodatno podgrejala priče o njihovom navodnom sukobu.
Voditeljka Ana Radulović svojevremeno je ostavila komentar koji je danas mnogima zapao za oko, i to na fotografiji na kojoj se nalazi Maja Basara - devojka koja je juče rodila dete njenom bivšem suprugu, pevaču Mirčetu Raduloviću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.