PUTIN GUBI INFORMACIONI RAT, ALI ZELENSKI BOJNO POLJE? On ostaje predsednik i ruska mašina nije srušena, MAPA I ANALIZA POSLEDNJIH BITKI kaže da će Zapad pogrešiti...
Saradnik Fondacije za odbrambenu demokratiju, nekadašnji američki marinac, vojni analitičar i autor Bil Rođio ocenio je da će Zapad napraviti veliku grešku ako pomisli da Rusi gube u Ukrajini
Dok ruska brutalna invazija na Ukrajinu traje već četvrtu nedelju, fizički rat besni u gradovima i selima, dok se informativni rat vodi u etru, na internetu i društvenim medijima.
Na stvarnom bojnom polju, ruska ofanziva je nesumnjivo usporila tokom protekle nedelje. Ali ono što se opisuje kao "zaustavljeno" napredovanje može biti rezultat toga što su Rusi odvojili vreme da reorganizuju svoje snage i poboljšaju svoju logistiku, naveo je Rođio u tekstu za "Dejli mejl".
1) My article at @DailyMailUK on Russia & the war in Ukraine. I've made many of the points in various Twitter threads, but the following part is new. While Russia may win in Ukraine (it may also lose), it has shown that is is not a serious conventional threat to NATO.
— Bill Roggio (@billroggio) March 18, 2022
Na zapadnom frontu informacionog rata, od prvih dana sukoba rečeno nam je da će se ruska vojska raspasti zbog velikih žrtava i prebega, gubitka tenkova, oklopnih vozila, artiljerije i aviona i domaćeg otpora.
Snimci ruskih neuspeha preplavili su medije, a začudo, malo je izveštavanja o ukrajinskim gubicima.
Pa ipak, više od tri nedelje nakon rata, Vladimir Putin ostaje predsednik i ruska ratna mašina se nije srušila, već u stvari nastavlja svoje mukotrpno, nesavršeno i neuredno napredovanje.
Ukrajina je definitivno dobila rat na društvenim mrežama i u štampi. A to prosečnom zapadnom gledaocu daje utisak da su pobedili i u stvarnom ratu.
Pored toga, Pentagon je odlučio na korak bez presedana, organizovanjem dnevnih brifinga o ratu, iako SAD ne učestvuju u sukobu, a procene Pentagona često su usko povezane sa ocenama ukrajinske vlade.
Ovo nije osuda zapadne upotrebe informacija i dezinformacija, naglašava Rođio.
Ove taktike igraju važnu ulogu u upravljanju sukobima. Ali Zapad ne treba da se zavarava verujući da će Ukrajinci biti spaseni željom.
Rusija je vodila sopstvenu nespretnu kampanju dezinformisanja u nastojanju da pokaže da je njen narod ujedinjen u Putinovoj takozvanoj "specijalnoj vojnoj operaciji“ – nazivu koji je dao svojoj invaziji i ratu. Rusija je u petak organizovala masovni miting u nastojanju da pokaže da ruski narod stoji iza njega. U međuvremenu, hiljade Rusa je uhapšeno zbog protesta protiv rata.
Putin je takođe izdao jezivo upozorenje neistomišljenicima u svojoj zemlji, upoređujući ih sa insektima i signalizirajući novu represiju, dok donosi zakone koji proteste čine nezakonitim, a demonstranti podležu novčanim, pa čak i zatvorskim kaznama.
Vođa ujedinjenog cilja ne koristi ovu taktiku, navodi on.
Dok svaka strana pokušava da promoviše svoj narativ uspeha, jedan potencijalni znak pravog stanja ukrajinske odbrane je nedavni ustupak Vladimira Zelenskog u pogledu članstva u NATO-u.
Izgleda da je Zelenski popustio jednom od Putinovih zahteva, i razloga za pokretanje invazije
"Jasno je da Ukrajina nije članica NATO-a; mi to razumemo“, rekao je ukrajinski predsednik. "Godinama smo slušali o naizgled otvorenim vratima, ali smo čuli i da nećemo ući tamo. To je istina i ona se mora priznati."
Bez članstva u NATO-u, Zelenski mora da se osloni na zapadne isporuke oružja, sankcije, ekonomski embargo i druge oblike meke podrške. Ostaje da se vidi da li su ovi napori dovoljni da preokrenu tok protiv Rusa.
Istina na terenu je da Ukrajinci svuda pružaju snažan otpor u nastojanju da odbrane svoje gradove i nateraju Ruse da plate za svaki pedalj zemlje. Ali osim brzog zauzimanja Kijeva i kolapsa vlade predsednika Zelenskog, ruski napad na Ukrajinu će potrajati.
Konvencionalno ratovanje je vreme, ljudstvo i oprema koje zahtevaju napor, a brze pobede su retke. Moramo zapamtiti da je američkoj vojsci bilo potrebno tri nedelje da zauzme Bagdad i 42 dana da osvoji Irak 2003. godine.
Ruska vojska je daleko manje vešta od američke, a Ukrajinci su superiorni branioci i više motivisani od vojske Sadama Huseina.
Ruska ofanziva je pokrenuta na više frontova i ima četiri glavna cilja: glavni grad Kijev; Harkov, drugi najveći grad Ukrajine i sever; istok, uključujući oblasti zapadno od regiona Donbasa, i jug, uključujući luke na Crnom i Azovskom moru. Ruska vojska je koristila mešavinu manevara i opsadnog rata u nastojanju da postigne svoj cilj slamanja ukrajinske vojske i vlade i osvajanja ogromnih regiona zemlje.
Tamo gde su Ukrajinci pružili jak otpor u gradovima, ruske snage ih zaobilaze kako bi zauzele druge ključne ciljeve, dok Rusi u isto vreme pokušavaju da opkole gradove i potisnu ih u pokornost smrtonosnim vazdušnim i artiljerijskim udarima.
To se najlakše može videti na severu na harkovskom frontu, gde su ruske trupe udarile u zid severno od grada.
Ruska vojska sada pokušava da opkoli Harkov gađajući ga artiljerijom.
Oni su takođe poslali trupe na jug prema gradu Izijum, za koji su zvaničnici američke odbrane rekli da je juče zauzet.
Ako Rusi uspeju da se probiju južno od Izijuma, mogu da opkole ukrajinske trupe u severoistočnom delu Ukrajine i odseku ih od snabdevanja.
Ovo je klasičan vojni manevar. Jednom kada je sila opkoljena, počeće da im ponestaje potrepština, poput hrane i municije.
Ponestane municije i ne možete da se odbranite – tako je jednostavno.
Na jugu, situacija je takođe teška za Ukrajince, jer Rusija kontroliše sva veća priobalna područja osim Odese i Marijupolja. Potonji grad je potpuno opkoljen, pod konstantnom artiljerijskom paljbom i izgladnjen.
Foto: Tanjug/AP
Ruske snage usporavaju guranje ka severu odatle.
Dalje na zapad, Odesa se pokazuje kao tvrd orah, jer ruskim snagama je teško da dođu do grada.
Neke ruske snage se takođe guraju na sever do Krivog Roga sa verovatnim ciljem da stignu do Dnjepra. Ako bi Rusi stigli do Dnjepra, čitava istočna Ukrajina bi bila u opasnosti da padne u ruke Rusa. U i oko Kijeva situacija se za Ukrajince za sada stabilizovala. Ali ruske snage su na periferiji grada, a otvorene su samo oblasti južno od Kijeva.
Ukrajina, razumljivo, daje prednost odbrani svoje prestonice. Međutim, ovo verovatno povlači resurse sa drugih frontova.
Zapadno od Kijeva, ruske snage su pojačale dugometne napade, pogađajući ukrajinske baze raketnim udarima, uključujući neke ključne vazdušne baze u blizini granice sa Poljskom.
Dok su informativne kampanje zamaglile realnost situacije na terenu, ono što je takođe postalo jasno jeste da ruska vojska ne predstavlja konvencionalnu pretnju za NATO. Manje članice koje nisu članice NATO-a, poput Moldavije, nisu te sreće.
Kakve god uspehe ruska vojska bude imala u Ukrajini, operacija je otkrila ozbiljne nedostatke u njenoj sposobnosti da vodi rat protiv protivnika sa naprednim oružjem i sofisticiranom taktikom. Nesposobnost ili nespremnost ruskih vazduhoplovnih snaga da steknu vazdušnu superiornost nad celom Ukrajinom protiv manje sposobnog neprijatelja postavlja pitanja o njenom učinku u potencijalnom ratu protiv Zapada.
Vazdušne snage NATO-a su daleko superiornije od ukrajinskih i vrlo verovatno bi uništile ruske oklopne snage, kopnene snage i njihovu logističku podršku. Kopnene snage NATO-a bi iskoristile nesposobnost ili nespremnost ruske vojske da rasporedi svoju pešadiju za zaštitu od mobilnih protivoklopnih timova.
Na kraju, Ukrajinci trenutno igraju na vreme, polako ustupajući teren dok "smanjuju" ruske oklope i pešadiju.
Strategija Rusije je takođe zasnovana na vremenu; njene ofanzive na više frontova takođe nastoje da smanje ukrajinske snage, a da bi ih opkolili potrebno je vreme.
Ostaje da se vidi da li je vreme na strani Ukrajine ili Rusa. Za oboje se mogu dati dobri argumenti.
Ratovi se na kraju svode na volju – volju da se žrtvuju vojnici, civili, materijal i zemlja kako bi se postavili uslovi za pobedu. Obe strane su pokazale da imaju volju da nastave borbu.
Snabdevanje gasom u Nemačkoj za sledeću zimu još uvek nije u potpunosti osigurano, a nisu isključeni ni prekidi isporuke gasa velikim potrošačima, rekao je danas nemački ministar ekonomije Robert Habek
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snabdevanje gasom u Nemačkoj za sledeću zimu još uvek nije u potpunosti osigurano, a nisu isključeni ni prekidi isporuke gasa velikim potrošačima, rekao je danas nemački ministar ekonomije Robert Habek
Tačno 65 godina nakon Prve konferencije šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja, Beograd će 31. avgusta i 1. septembra 2026. godine ponovo postati mesto susreta nesvrstanog sveta i i jedna od ključnih pozornica svetske politike.
Potpredsednik Slobodne Crne Gore i poznati barski privrednik i ugostitelj Vlado Stijović obezbedio je smeštaj za pedesetoro dece sa Kosova i Metohije i njihove učitelje, koji borave na Crnogorskom primorju.
Kada Nemačka zabranjuje opoziciju pred izbore, to je za Brisel i tajkunske medije "odbrana ustava", a kada bi Srbija sankcionisala ulično nasilje i pretnje – to bi nazvali fašizmom! Zahtev Borisa Pistorijusa za gašenje AfD-a ogolio je do koske sve dvostruke aršine i lažnu brigu zapadnih elita za demokratiju.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika republike Miloš Vučević osudio je nasilje koji su blokaderi sprovodili na narodnom skupu u Užicu istakavši da su ponovo pokazali svoje lice.
Učesnici prve sezone Exatlona Srbija Radojica Lazić i Anabela Zonai trenutno se nalaze u Dominikani, a javnost najviše zanima da li je njihov odlazak povezan sa drugom sezonom takmičenja.
Reper Gazda Paja pokazaće svoje veštine u najvećem sportskom rijalitiju Exatlonu, a njegova žena Vesna je takođe u sjajnoj formi, pa je suprugu komotno mogla da se pridruži u takmičenju.
Na novootvorenom vidikovcu Kablar Skywalk na planini Kablar zabeležena je prva verdiba, a video snimak s tom romantičnom scenom brzo je krenuo da kruži mrežama.
Pripadnici Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova ugasili su požar koji je 13. avgusta izbio u ataru sela Lukovo, na teritoriji Vranja.
U novosadskom Novom naselju nekoliko pasa je uginulo posle kontakta sa otrovom, sumnja grupa građana koja je putem društvenih mreža upozorila sugrađane na opasnost.
Stravično nasilje dogodilo se pre nekoliko dana u Obrenovcu, kada je državljanin Azerbejdžana N. O. (38) brutalno pretukao svoju devojku, ukrajinsku državljanku L. S. (22), nanevši joj teške povrede po glavi i telu.
Nakon jednomesečne potere policija je uhapsila mladića osumnjičenog da je 15. jula sa više maskiranih lica palicama napao grupu maloletnika u parku kod Srednje medicinske škole "7. april" u Novom Sadu.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
"Pyzy" su tradicionalne poljske knedle od krompira koje se kuvaju u vreloj vodi, a kombinacija sirovog i kuvanog krompira daje im neponovljivu teksturu.
Letnje pastelne nijanse polako odlaze u drugi plan, a jesen 2026. donosi sasvim drugačiju paletu. Sudeći prema kolekcijama vodećih svetskih dizajnera, jedna nijansa posebno se izdvojila i nametnula kao apsolutni favorit sezone - vinska boja koja svakom stajlingu daje dozu luksuza i elegancije.
Ako ste nekada putovali avionom, verovatno ste tokom poletanja osetili neprijatan pritisak, zapušenost ili čak bol u ušima. Ova pojava se naziva barotrauma uha ili "avionsko uho", a do nje dolazi zbog nagle promene vazdušnog pritiska u kabini aviona.
Ivan Marinković progovorio je o odluci ćerke Lene da promeni prezime u majčino, istakavši da ga taj potez nije iznenadio jer je bio pripremljen na takav scenario, ali da je i dalje razočaran.
Pevačica Jovana Pajić prisetila se početaka svoje karijere, pa otkrila kako njene ćerke koje je dobila u braku sa Saletom Tropikom takođe imaju talenat za muziku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.