PUTIN GUBI INFORMACIONI RAT, ALI ZELENSKI BOJNO POLJE? On ostaje predsednik i ruska mašina nije srušena, MAPA I ANALIZA POSLEDNJIH BITKI kaže da će Zapad pogrešiti...
Saradnik Fondacije za odbrambenu demokratiju, nekadašnji američki marinac, vojni analitičar i autor Bil Rođio ocenio je da će Zapad napraviti veliku grešku ako pomisli da Rusi gube u Ukrajini
Dok ruska brutalna invazija na Ukrajinu traje već četvrtu nedelju, fizički rat besni u gradovima i selima, dok se informativni rat vodi u etru, na internetu i društvenim medijima.
Na stvarnom bojnom polju, ruska ofanziva je nesumnjivo usporila tokom protekle nedelje. Ali ono što se opisuje kao "zaustavljeno" napredovanje može biti rezultat toga što su Rusi odvojili vreme da reorganizuju svoje snage i poboljšaju svoju logistiku, naveo je Rođio u tekstu za "Dejli mejl".
1) My article at @DailyMailUK on Russia & the war in Ukraine. I've made many of the points in various Twitter threads, but the following part is new. While Russia may win in Ukraine (it may also lose), it has shown that is is not a serious conventional threat to NATO.
— Bill Roggio (@billroggio) March 18, 2022
Na zapadnom frontu informacionog rata, od prvih dana sukoba rečeno nam je da će se ruska vojska raspasti zbog velikih žrtava i prebega, gubitka tenkova, oklopnih vozila, artiljerije i aviona i domaćeg otpora.
Snimci ruskih neuspeha preplavili su medije, a začudo, malo je izveštavanja o ukrajinskim gubicima.
Pa ipak, više od tri nedelje nakon rata, Vladimir Putin ostaje predsednik i ruska ratna mašina se nije srušila, već u stvari nastavlja svoje mukotrpno, nesavršeno i neuredno napredovanje.
Ukrajina je definitivno dobila rat na društvenim mrežama i u štampi. A to prosečnom zapadnom gledaocu daje utisak da su pobedili i u stvarnom ratu.
Pored toga, Pentagon je odlučio na korak bez presedana, organizovanjem dnevnih brifinga o ratu, iako SAD ne učestvuju u sukobu, a procene Pentagona često su usko povezane sa ocenama ukrajinske vlade.
Ovo nije osuda zapadne upotrebe informacija i dezinformacija, naglašava Rođio.
Ove taktike igraju važnu ulogu u upravljanju sukobima. Ali Zapad ne treba da se zavarava verujući da će Ukrajinci biti spaseni željom.
Rusija je vodila sopstvenu nespretnu kampanju dezinformisanja u nastojanju da pokaže da je njen narod ujedinjen u Putinovoj takozvanoj "specijalnoj vojnoj operaciji“ – nazivu koji je dao svojoj invaziji i ratu. Rusija je u petak organizovala masovni miting u nastojanju da pokaže da ruski narod stoji iza njega. U međuvremenu, hiljade Rusa je uhapšeno zbog protesta protiv rata.
Putin je takođe izdao jezivo upozorenje neistomišljenicima u svojoj zemlji, upoređujući ih sa insektima i signalizirajući novu represiju, dok donosi zakone koji proteste čine nezakonitim, a demonstranti podležu novčanim, pa čak i zatvorskim kaznama.
Vođa ujedinjenog cilja ne koristi ovu taktiku, navodi on.
Dok svaka strana pokušava da promoviše svoj narativ uspeha, jedan potencijalni znak pravog stanja ukrajinske odbrane je nedavni ustupak Vladimira Zelenskog u pogledu članstva u NATO-u.
Izgleda da je Zelenski popustio jednom od Putinovih zahteva, i razloga za pokretanje invazije
"Jasno je da Ukrajina nije članica NATO-a; mi to razumemo“, rekao je ukrajinski predsednik. "Godinama smo slušali o naizgled otvorenim vratima, ali smo čuli i da nećemo ući tamo. To je istina i ona se mora priznati."
Bez članstva u NATO-u, Zelenski mora da se osloni na zapadne isporuke oružja, sankcije, ekonomski embargo i druge oblike meke podrške. Ostaje da se vidi da li su ovi napori dovoljni da preokrenu tok protiv Rusa.
Istina na terenu je da Ukrajinci svuda pružaju snažan otpor u nastojanju da odbrane svoje gradove i nateraju Ruse da plate za svaki pedalj zemlje. Ali osim brzog zauzimanja Kijeva i kolapsa vlade predsednika Zelenskog, ruski napad na Ukrajinu će potrajati.
Konvencionalno ratovanje je vreme, ljudstvo i oprema koje zahtevaju napor, a brze pobede su retke. Moramo zapamtiti da je američkoj vojsci bilo potrebno tri nedelje da zauzme Bagdad i 42 dana da osvoji Irak 2003. godine.
Ruska vojska je daleko manje vešta od američke, a Ukrajinci su superiorni branioci i više motivisani od vojske Sadama Huseina.
Ruska ofanziva je pokrenuta na više frontova i ima četiri glavna cilja: glavni grad Kijev; Harkov, drugi najveći grad Ukrajine i sever; istok, uključujući oblasti zapadno od regiona Donbasa, i jug, uključujući luke na Crnom i Azovskom moru. Ruska vojska je koristila mešavinu manevara i opsadnog rata u nastojanju da postigne svoj cilj slamanja ukrajinske vojske i vlade i osvajanja ogromnih regiona zemlje.
Tamo gde su Ukrajinci pružili jak otpor u gradovima, ruske snage ih zaobilaze kako bi zauzele druge ključne ciljeve, dok Rusi u isto vreme pokušavaju da opkole gradove i potisnu ih u pokornost smrtonosnim vazdušnim i artiljerijskim udarima.
To se najlakše može videti na severu na harkovskom frontu, gde su ruske trupe udarile u zid severno od grada.
Ruska vojska sada pokušava da opkoli Harkov gađajući ga artiljerijom.
Oni su takođe poslali trupe na jug prema gradu Izijum, za koji su zvaničnici američke odbrane rekli da je juče zauzet.
Ako Rusi uspeju da se probiju južno od Izijuma, mogu da opkole ukrajinske trupe u severoistočnom delu Ukrajine i odseku ih od snabdevanja.
Ovo je klasičan vojni manevar. Jednom kada je sila opkoljena, počeće da im ponestaje potrepština, poput hrane i municije.
Ponestane municije i ne možete da se odbranite – tako je jednostavno.
Na jugu, situacija je takođe teška za Ukrajince, jer Rusija kontroliše sva veća priobalna područja osim Odese i Marijupolja. Potonji grad je potpuno opkoljen, pod konstantnom artiljerijskom paljbom i izgladnjen.
Foto: Tanjug/AP
Ruske snage usporavaju guranje ka severu odatle.
Dalje na zapad, Odesa se pokazuje kao tvrd orah, jer ruskim snagama je teško da dođu do grada.
Neke ruske snage se takođe guraju na sever do Krivog Roga sa verovatnim ciljem da stignu do Dnjepra. Ako bi Rusi stigli do Dnjepra, čitava istočna Ukrajina bi bila u opasnosti da padne u ruke Rusa. U i oko Kijeva situacija se za Ukrajince za sada stabilizovala. Ali ruske snage su na periferiji grada, a otvorene su samo oblasti južno od Kijeva.
Ukrajina, razumljivo, daje prednost odbrani svoje prestonice. Međutim, ovo verovatno povlači resurse sa drugih frontova.
Zapadno od Kijeva, ruske snage su pojačale dugometne napade, pogađajući ukrajinske baze raketnim udarima, uključujući neke ključne vazdušne baze u blizini granice sa Poljskom.
Dok su informativne kampanje zamaglile realnost situacije na terenu, ono što je takođe postalo jasno jeste da ruska vojska ne predstavlja konvencionalnu pretnju za NATO. Manje članice koje nisu članice NATO-a, poput Moldavije, nisu te sreće.
Kakve god uspehe ruska vojska bude imala u Ukrajini, operacija je otkrila ozbiljne nedostatke u njenoj sposobnosti da vodi rat protiv protivnika sa naprednim oružjem i sofisticiranom taktikom. Nesposobnost ili nespremnost ruskih vazduhoplovnih snaga da steknu vazdušnu superiornost nad celom Ukrajinom protiv manje sposobnog neprijatelja postavlja pitanja o njenom učinku u potencijalnom ratu protiv Zapada.
Vazdušne snage NATO-a su daleko superiornije od ukrajinskih i vrlo verovatno bi uništile ruske oklopne snage, kopnene snage i njihovu logističku podršku. Kopnene snage NATO-a bi iskoristile nesposobnost ili nespremnost ruske vojske da rasporedi svoju pešadiju za zaštitu od mobilnih protivoklopnih timova.
Na kraju, Ukrajinci trenutno igraju na vreme, polako ustupajući teren dok "smanjuju" ruske oklope i pešadiju.
Strategija Rusije je takođe zasnovana na vremenu; njene ofanzive na više frontova takođe nastoje da smanje ukrajinske snage, a da bi ih opkolili potrebno je vreme.
Ostaje da se vidi da li je vreme na strani Ukrajine ili Rusa. Za oboje se mogu dati dobri argumenti.
Ratovi se na kraju svode na volju – volju da se žrtvuju vojnici, civili, materijal i zemlja kako bi se postavili uslovi za pobedu. Obe strane su pokazale da imaju volju da nastave borbu.
Snabdevanje gasom u Nemačkoj za sledeću zimu još uvek nije u potpunosti osigurano, a nisu isključeni ni prekidi isporuke gasa velikim potrošačima, rekao je danas nemački ministar ekonomije Robert Habek
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snabdevanje gasom u Nemačkoj za sledeću zimu još uvek nije u potpunosti osigurano, a nisu isključeni ni prekidi isporuke gasa velikim potrošačima, rekao je danas nemački ministar ekonomije Robert Habek
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije doslovno razobličio Jovu Bakića, šefa poslaničke grupe ''Studenti pobeđuju'', a zatim mu očitao lekciju.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Asocijacija novinara Srbije zahteva hitnu i nedvosmislenu reakciju svih nadležnih institucija Republike Srbije, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Saveta Evrope, OEBS-a i međunarodnih organizacija za zaštitu novinara povodom javnih istupa narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe Studentske liste, Jova Bakića, koji je iz Narodne skupštine poručio da televiziji Informer nema mesta u Srbiji, a zatim najavio da će vlasnici tabloida ''svi odreda'' završiti pred istražnim organima.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Nepalska policija uhapsila je dvadesetčetvorogodišnjeg Rošana Kadku zbog sumnje da je prevario jednu osobu iz Nepala za više od tri miliona nepalskih rupija (oko 18.500 evra), lažno joj obećavajući odlazak na rad u Srbiju.
U bajinobaštanskom selu Solotuša u utorak veče došlo je do teže saobraćajne nezgode kada je vozilo u kom su se nalazila dva tinejdžera sletelo sa puta.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Stručnjaci upozoravaju da bluetooth uređaji postavljeni tik uz ruter mogu da izazovu smetnje i uspore Wi-Fi, pa se savetuje da ih udaljite barem metar do dva.
Pevač Boban Rajović progovorio je o reketiranju na estradi i otkrio da je i sam tokom karijere prolazio kroz neprijatne situacije, ali da je odlučio da o njima ćuti i probleme rešava daleko od očiju javnosti.
Bokser Veljko Ražnatović oduševio je pratioce snimkom sa imanja u Titelu, na kojem je sa pomoćnim radnikom uhvatio kobca, ali je odmah odlučio da veličanstvenu pticu ne zadržava, već da je pusti na slobodu.
CHEGI bend, je održao konferenciju za medije u MTS dvorani, povodom prvog solističkog koncerta u Beogradu, a forment i pevač benda Stefan nije krio da posebno voli da svira za košarkaše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.