PUTIN GUBI INFORMACIONI RAT, ALI ZELENSKI BOJNO POLJE? On ostaje predsednik i ruska mašina nije srušena, MAPA I ANALIZA POSLEDNJIH BITKI kaže da će Zapad pogrešiti...
Podeli vest
Saradnik Fondacije za odbrambenu demokratiju, nekadašnji američki marinac, vojni analitičar i autor Bil Rođio ocenio je da će Zapad napraviti veliku grešku ako pomisli da Rusi gube u Ukrajini
Dok ruska brutalna invazija na Ukrajinu traje već četvrtu nedelju, fizički rat besni u gradovima i selima, dok se informativni rat vodi u etru, na internetu i društvenim medijima.
Snabdevanje gasom u Nemačkoj za sledeću zimu još uvek nije u potpunosti osigurano, a nisu isključeni ni prekidi isporuke gasa velikim potrošačima, rekao je danas nemački ministar ekonomije Robert Habek
19.03.2022
18:33
Na stvarnom bojnom polju, ruska ofanziva je nesumnjivo usporila tokom protekle nedelje. Ali ono što se opisuje kao "zaustavljeno" napredovanje može biti rezultat toga što su Rusi odvojili vreme da reorganizuju svoje snage i poboljšaju svoju logistiku, naveo je Rođio u tekstu za "Dejli mejl".
1) My article at @DailyMailUK on Russia & the war in Ukraine. I've made many of the points in various Twitter threads, but the following part is new. While Russia may win in Ukraine (it may also lose), it has shown that is is not a serious conventional threat to NATO.
— Bill Roggio (@billroggio) March 18, 2022
Na zapadnom frontu informacionog rata, od prvih dana sukoba rečeno nam je da će se ruska vojska raspasti zbog velikih žrtava i prebega, gubitka tenkova, oklopnih vozila, artiljerije i aviona i domaćeg otpora.
Snimci ruskih neuspeha preplavili su medije, a začudo, malo je izveštavanja o ukrajinskim gubicima.
Pa ipak, više od tri nedelje nakon rata, Vladimir Putin ostaje predsednik i ruska ratna mašina se nije srušila, već u stvari nastavlja svoje mukotrpno, nesavršeno i neuredno napredovanje.
Ukrajina je definitivno dobila rat na društvenim mrežama i u štampi. A to prosečnom zapadnom gledaocu daje utisak da su pobedili i u stvarnom ratu.
Pored toga, Pentagon je odlučio na korak bez presedana, organizovanjem dnevnih brifinga o ratu, iako SAD ne učestvuju u sukobu, a procene Pentagona često su usko povezane sa ocenama ukrajinske vlade.
Ovo nije osuda zapadne upotrebe informacija i dezinformacija, naglašava Rođio.
Ove taktike igraju važnu ulogu u upravljanju sukobima. Ali Zapad ne treba da se zavarava verujući da će Ukrajinci biti spaseni željom.
Rusija je vodila sopstvenu nespretnu kampanju dezinformisanja u nastojanju da pokaže da je njen narod ujedinjen u Putinovoj takozvanoj "specijalnoj vojnoj operaciji“ – nazivu koji je dao svojoj invaziji i ratu. Rusija je u petak organizovala masovni miting u nastojanju da pokaže da ruski narod stoji iza njega. U međuvremenu, hiljade Rusa je uhapšeno zbog protesta protiv rata.
Putin je takođe izdao jezivo upozorenje neistomišljenicima u svojoj zemlji, upoređujući ih sa insektima i signalizirajući novu represiju, dok donosi zakone koji proteste čine nezakonitim, a demonstranti podležu novčanim, pa čak i zatvorskim kaznama.
Vođa ujedinjenog cilja ne koristi ovu taktiku, navodi on.
Dok svaka strana pokušava da promoviše svoj narativ uspeha, jedan potencijalni znak pravog stanja ukrajinske odbrane je nedavni ustupak Vladimira Zelenskog u pogledu članstva u NATO-u.
Izgleda da je Zelenski popustio jednom od Putinovih zahteva, i razloga za pokretanje invazije
"Jasno je da Ukrajina nije članica NATO-a; mi to razumemo“, rekao je ukrajinski predsednik. "Godinama smo slušali o naizgled otvorenim vratima, ali smo čuli i da nećemo ući tamo. To je istina i ona se mora priznati."
Bez članstva u NATO-u, Zelenski mora da se osloni na zapadne isporuke oružja, sankcije, ekonomski embargo i druge oblike meke podrške. Ostaje da se vidi da li su ovi napori dovoljni da preokrenu tok protiv Rusa.
Istina na terenu je da Ukrajinci svuda pružaju snažan otpor u nastojanju da odbrane svoje gradove i nateraju Ruse da plate za svaki pedalj zemlje. Ali osim brzog zauzimanja Kijeva i kolapsa vlade predsednika Zelenskog, ruski napad na Ukrajinu će potrajati.
Konvencionalno ratovanje je vreme, ljudstvo i oprema koje zahtevaju napor, a brze pobede su retke. Moramo zapamtiti da je američkoj vojsci bilo potrebno tri nedelje da zauzme Bagdad i 42 dana da osvoji Irak 2003. godine.
Ruska vojska je daleko manje vešta od američke, a Ukrajinci su superiorni branioci i više motivisani od vojske Sadama Huseina.
Ruska ofanziva je pokrenuta na više frontova i ima četiri glavna cilja: glavni grad Kijev; Harkov, drugi najveći grad Ukrajine i sever; istok, uključujući oblasti zapadno od regiona Donbasa, i jug, uključujući luke na Crnom i Azovskom moru. Ruska vojska je koristila mešavinu manevara i opsadnog rata u nastojanju da postigne svoj cilj slamanja ukrajinske vojske i vlade i osvajanja ogromnih regiona zemlje.
Tamo gde su Ukrajinci pružili jak otpor u gradovima, ruske snage ih zaobilaze kako bi zauzele druge ključne ciljeve, dok Rusi u isto vreme pokušavaju da opkole gradove i potisnu ih u pokornost smrtonosnim vazdušnim i artiljerijskim udarima.
To se najlakše može videti na severu na harkovskom frontu, gde su ruske trupe udarile u zid severno od grada.
Ruska vojska sada pokušava da opkoli Harkov gađajući ga artiljerijom.
Oni su takođe poslali trupe na jug prema gradu Izijum, za koji su zvaničnici američke odbrane rekli da je juče zauzet.
Ako Rusi uspeju da se probiju južno od Izijuma, mogu da opkole ukrajinske trupe u severoistočnom delu Ukrajine i odseku ih od snabdevanja.
Ovo je klasičan vojni manevar. Jednom kada je sila opkoljena, počeće da im ponestaje potrepština, poput hrane i municije.
Ponestane municije i ne možete da se odbranite – tako je jednostavno.
Na jugu, situacija je takođe teška za Ukrajince, jer Rusija kontroliše sva veća priobalna područja osim Odese i Marijupolja. Potonji grad je potpuno opkoljen, pod konstantnom artiljerijskom paljbom i izgladnjen.
Ruske snage usporavaju guranje ka severu odatle.
Dalje na zapad, Odesa se pokazuje kao tvrd orah, jer ruskim snagama je teško da dođu do grada.
Neke ruske snage se takođe guraju na sever do Krivog Roga sa verovatnim ciljem da stignu do Dnjepra. Ako bi Rusi stigli do Dnjepra, čitava istočna Ukrajina bi bila u opasnosti da padne u ruke Rusa. U i oko Kijeva situacija se za Ukrajince za sada stabilizovala. Ali ruske snage su na periferiji grada, a otvorene su samo oblasti južno od Kijeva.
Ukrajina, razumljivo, daje prednost odbrani svoje prestonice. Međutim, ovo verovatno povlači resurse sa drugih frontova.
Zapadno od Kijeva, ruske snage su pojačale dugometne napade, pogađajući ukrajinske baze raketnim udarima, uključujući neke ključne vazdušne baze u blizini granice sa Poljskom.
Dok su informativne kampanje zamaglile realnost situacije na terenu, ono što je takođe postalo jasno jeste da ruska vojska ne predstavlja konvencionalnu pretnju za NATO. Manje članice koje nisu članice NATO-a, poput Moldavije, nisu te sreće.
Kakve god uspehe ruska vojska bude imala u Ukrajini, operacija je otkrila ozbiljne nedostatke u njenoj sposobnosti da vodi rat protiv protivnika sa naprednim oružjem i sofisticiranom taktikom. Nesposobnost ili nespremnost ruskih vazduhoplovnih snaga da steknu vazdušnu superiornost nad celom Ukrajinom protiv manje sposobnog neprijatelja postavlja pitanja o njenom učinku u potencijalnom ratu protiv Zapada.
Vazdušne snage NATO-a su daleko superiornije od ukrajinskih i vrlo verovatno bi uništile ruske oklopne snage, kopnene snage i njihovu logističku podršku. Kopnene snage NATO-a bi iskoristile nesposobnost ili nespremnost ruske vojske da rasporedi svoju pešadiju za zaštitu od mobilnih protivoklopnih timova.
Na kraju, Ukrajinci trenutno igraju na vreme, polako ustupajući teren dok "smanjuju" ruske oklope i pešadiju.
Strategija Rusije je takođe zasnovana na vremenu; njene ofanzive na više frontova takođe nastoje da smanje ukrajinske snage, a da bi ih opkolili potrebno je vreme.
Ostaje da se vidi da li je vreme na strani Ukrajine ili Rusa. Za oboje se mogu dati dobri argumenti.
Ratovi se na kraju svode na volju – volju da se žrtvuju vojnici, civili, materijal i zemlja kako bi se postavili uslovi za pobedu. Obe strane su pokazale da imaju volju da nastave borbu.
Sjedinjene Države nisu uspele da nanesu štetu ruskom predsedniku Vladimiru Putinu kako se očekivalo, rekao je bivši američki obaveštajac Toni Šafer u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba izneo je svoju sugestiju o tome kako Zapad može da izdejstvuje ukrajinsku saradnju nakon što je američki ministar odbrane Lojd Ostin ranije ovog meseca izrazio zabrinutost da bi ukrajinski udari dronovima na ruske rafinerije i skladišta nafte mogli da izazovu skok međunarodnih cena energenata.
Stručnjaci i analitičari izneli su svoje sumnje u vezi rata u Ukrajini koji je ušao u treću godinu i šta će se dogoditi ukoliko se dopusti poraz Kijeva.
14.04.2024
18:36
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snabdevanje gasom u Nemačkoj za sledeću zimu još uvek nije u potpunosti osigurano, a nisu isključeni ni prekidi isporuke gasa velikim potrošačima, rekao je danas nemački ministar ekonomije Robert Habek
Zapadni saveznici Kijeva ne znaju kako da se izvuku iz sukoba u Ukrajini, rekao je bivši švajcarski obaveštajac i savetnik NATO pukovnik Žak Bo u intervjuu za Jutjub kanal Daniel Davis/Deep Dive.
U Skupštini Srbije danas je počela sednica na čijem su dnevnom redu izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se menjaju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov obrazložio je danas predlog izmena Zakona o lokalnim izborima koje su, kako je rekao, podržale poslaničke grupe većine, ali i deo opozicije, i kojima se omogućuje da se beogradski i lokalni izbori, koji nisu održani u decembru, održe istog dana - 2. juna.
Narodni poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić izjavio je danas da je vladajuća koalicija pokazala dobru volju i suštinsku želju za dijalogom ispunivši zahteve opozicije da bi ona izašla na izbore.
Raskol u koaliciji Srbija protiv nasilja produbljuje se iz dana u dan. Nova epizoda u drami opozicije odigrala se jutros u Narodnoj skupštini kada je Pavle Grbović jasno poručio Draganu Đilasu da su se oni odlučili za borbu.
Šef poslaničke grupe Narodni pokret Srbije Miroslav Aleksić izjavio je danas da će se šest opozicionih političkih organizacija izaći na beogradske izbore i lokalne izbore u Srbiji na listi pod sloganom "Biram borbu".
Ambasador Ruske federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je večeras da bi Rezolucija o Srebrenici mogla da otvori "Pandorinu kutiju", ali i da je veoma važno što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio prisutan danas na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se raspravljalo o šestomesečnom izveštaju Unmika o situaciji na Kosovu i Metohiji.
Ambasador Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama Marko Đurić izjavio je večeras da je ponosan na borbu predsednika Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama za interese Srbije i srpskog naroda.
Radomir Lazović je dok je bio vođa protesta "Ne davimo Beograd" je preko svog udruženja "Mikro art" uzimao pare od Hakija Abazija koji je u tom momentu bio direktor fondacije "Rokfeler" za Zapadni Balkan.
Gost Dnevnika TV Informer bio je predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić. On je komentarisao današnju sednicu Saveta bezbednosti UN u Njujorku, ali i situaciju u kojoj se trenutno nalazi Srbija u odnosu na Kosovo i Metohiju i Republiku Srpsku.
Zasedanje Saveta bezbednosti UN po pitanju uzavrele situacije na KiM i čvrst stav predsednika Srbije Aleksandra Vučića, komentarisali su gosti Secijalne emisije, novinar Politike Marko Lakić i politički analitičar Milutin Ilić.
Na sednici Saveta bezbednosti UN Vjosa Osmani dala je repliku na reči predsednika Aleksandra Vučića. Gosti "Info dana" bili su analitičar Dejan Miletić, advokat Pavle Staničić, politikolog Marko Šćepanović i pukovnik Veselin Šljivančanin komentarisali su govor Vjose Osmani u Njujorku. Uživo u studio javio se i Lazar Stević, dopisnik Informera sa Kosova i Metohije.
U istrazi ubistva Danke Ilić (2) iz Bora, za koje su osumnjičeni radnici JKP "Vodovod", iz ovog grada, Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), do sada je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušano 14 svedoka, a ispitivanje ostalih se nastavlja u narednim danima.
U moru čitulja, koje su ovih dana objavljene u crnogorskom novinama u kojima su se mnogi oprostili od crnogorskog kontroverznog biznismena Brane Mićunovića (71), izdvaja se i ona koju je dao i glumac Milutin Mima Karadžić.
Desetostruki dečak ubica Kosta Kecmanović tražio je da ga u bolnici poseti tinejdžer kojeg je pucao 3. maja u masakru iako je bio njegov najbolji drug, saznaje Republika.
Danka Ilić (2) ubijena je 26. marta u Banjskom polju, a kao osumnjičeni za ovaj zločin uhapšeni su Srđan Janković (50) iz sela Luka, Dejan Dragijević (50), potom njegov brat Dalibor (40) koji je preminuo i njihov otac Radoslav (72).
Milan Vučinić (51), koji je prema optužnici Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu bio pripadnik kriminalne grupe Darka Šarića (53), kojoj se sudi za diskreditaciju i planiranje ubistva svedoka saradnika Nebojše Joksovića Jokse (53), danas je prebačen u kućni pritvor sa nanogicom, izjavio je za informer.rs njegov advokat Bojan Ječmenica.
Košarkaši Denvera su bili pred porazom, gubili i 20 poena, ali su ipak posle neverovatnog prokreta i košem uz zvuk sirene pobedili LA Lejkerse sa 101:99 za 2:0 u četvrtfinalu Zapadne Konferencije
Jedan od najtrofejnijih evropskih fudbalskih trenera, poznat po nadimku "Posebni", Žoze Murinjo (61) ističe kako je iza njega bogata karijera, ali da u narednim godinama planira da postigne barem još toliko.
Na današnji dan 23. aprila 2011. godine odigran je 140. "večiti derbi" u kome je ekipa Partizana savladala Crvenu zvezdu sa 1:0 u okviru 23. kola Superlige Srbije,
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Da nije bilo potrebe, vlasnici pogrebne opreme iz Srbije i okruženja ne bi organizovali ni prvi, a za vikend su najavili drugi Sajam na kome će izložiti proizvode i prateću opremu.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Od kuće u kojoj je davne 1980. godine sniman kultni film jugoslovenske kinematografije "Petrijin venac" ostala je samo ruina, koju danas čine zidine i deo krova.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.