Međunarodna agencija za energiju ne vidi mnogo alternativa ruskoj nafti i naftnim proizvodima
Kada je britanski premijer Boris Džonson ranije nedelje odleteo u Zaliv kako bi "izboksovao" isporuke nafte kojima bi nadoknadio nestašicu ruskih zaliha, lider laburista Kir Starmer ga je optužio da "ide sa šeširom u ruci od diktatora do diktatora“.
Istovremeno, izveštaj koji je izradila Međunarodna agencija za energiju (IEA) podvlači koliko su ograničene mogućnosti za bilo koju ekonomiju koja želi da zameni rusku sirovu naftu i druge naftne proizvode.
U izveštaju se navodi da se predviđa da će globalna potražnja za naftom ove godine iznositi skoro 100 miliona barela dnevno (bpd), što je niže nego što se ranije prognoziralo zbog šoka izazvanog ratom u Ukrajini. Rusija proizvodi oko 10 miliona barela dnevno i izvozi oko polovine od toga, plus oko 3 miliona barela naftih proizvoda dnevno. Nejasno je, međutim, koliko će tih barela sada biti ponuđeno međunarodnoj zajednici.
IEA smatra da će najmanje 1,5 miliona barela ruske nafte dnevno i 1 milion barela naftnih proizvoda dnevno biti izgubljeno, od aprila do barem kraja godine, pošto kupci ili odbijaju isporuke ruskog proizvoda dobrovoljno ili to čine kako bi izbegli kršenje sankcija. U izveštaju se navodi da bi "ovi gubici mogli da se prodube ako se zabrane ili javna osuda pogoršaju".
"U stvarnosti, nijedna zemlja ne može da zapuši rupu koju bi Rusija ostavila na tržištu u slučaju globalne zabrane“, kaže za Gardijan Sofi Udubaščanu, globalni stručnjak za sirovu naftu u analitičarskoj firmi ICIS. Dakle, gde svet može da pokuša da nabavi do 5 miliona dodatnih barela nafte dnevno?
Foto: AP/Photo
Saudijska Arabija i UAE
Nije iznenađenje što je Persijski zaliv bio prva stanica na putu britanskog premijera. Saudijska Arabija, sa 2 miliona barela dnevno, i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 1,1 miliona barela dnevno, jedina su dva vodeća proizvođača nafte sa trenutnim rezervnim kapacitetom za nadoknađivanje ruskog manjka. Međutim, kako napominje IEA, oni za sada "ne pokazuju spremnost da diraju svoje rezerve“.
Obe zemlje su članice Opec+ kartela zemalja proizvođača nafte, koji se ponovo sastaje 31. marta da odluči o nivoima proizvodnje. Članice Opeca složile su se da povećaju proizvodnju za skromnih 400.000 barela dnevno ranije ovog meseca, uprkos situaciji u Ukrajini.
Povećanje isporuka iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, uključujući njihove rezervne kapacitete, "potencijalno bi dovelo do prestanka saradnje Opec+“, kaže analitičar Sakso banke Ole Hansen, signalizirajući da je takav potez malo verovatan.
On takođe ističe da nijedan proizvođač nafte nikada neće maksimalno iskoristiti svoje rezervne kapacitete, čije je održavanje važan stabilizator cena i "tampon zona" u slučaju nepredviđenih poremećaja.
Iran
IEA smatra da Iran ima oko 1,2 miliona barela dnevno slobodnog kapaciteta u teoriji, ali postoje neka ozbiljna ograničenja. Na prvom mestu je potreba da se sankcije ukinu, putem rezolucije u pregovorima između Teherana i zapadnih ekonomija o oživljavanju sporazuma o iranskim nuklearnim ambicijama iz 2015. Čak i tada, kaže IEA, verovatno će proći još šest meseci pre nego što 1 milion barela dnevno iz Irana bude uzeto u obzir.
Iran ima 100 miliona barela u plutajućim skladištima kojima se može brzo pristupiti, ali bi bili potrebni meseci da se unesu u globalni lanac snabdevanja.
Venecuela
Kao i Iran, Venecuela je i dalje podložna američkim sankcijama koje bi morale biti ukinute da bi se njihova proizvodnja povećala. Povratak na proizvodnju iz 2015. bi na kraju značio dodatnih 1,8 miliona bpd, ali bi isporuke krenule veoma postepeno.
"Nekoliko stotina hiljada barela bi bio početni uticaj sa kontinuiranim oporavkom koji će verovatno trajati godinama i milijardama dolara novih investicija“, kaže Hansen.
Amerika
"Američki izvoz je rastao veći deo 2021. godine, dostigavši vrhunac u decembru na 3,45 miliona barela dnevno, kada mu ne prete uragani ili nestanci struje“, kaže Udubaščanu, koja vidi male šanse za brzo ubrzanje tog trenda.
Hansen se slaže, rekavši da bi se moglo uključiti dodatnih 0,5 miliona barela dnevno ako bi se američka proizvodnja škriljaca vratila na svoj vrhunac iz 2019. godine, ali da će to biti usporeno zbog tekuće nestašice peska, kamiondžija, ekipa i opreme.
Niti bi podizanje proizvodnje bilo brzo. Ristad enerdži, istraživačka kompanija, procenjuje da je u proseku potrebno da prođe od osam meseci od puštanja (pokretanja) nove bušotine do izlaska nafte na tržište.
Manji proizvođači
Nigerija je i dalje 0,4 miliona barela dnevno ispod najveće proizvodnje iz 2019, kaže Hansen. Obnavljanje tog nivoa zahtevalo bi ulaganja velikih naftnih kompanija i veću političku stabilnost. IEA takođe navodi Kanadu i Argentinu kao potencijalne saradnike preko sopstvenih izvora škriljaca u američkom stilu, ali ništa što bi pomerilo situaciju. U proceni alternativnih izvora snabdevanja IAE nije pominjala Severno more.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u blogu na našem portalu klikom OVDE.
Rusija je danas upozorila na mine koje su ukrajinske snage postavile u Crnom moru nakon početka ruske ofanzive na Ukrajinu, a koje bi mogle da otplutaju do Bosfora ili čak do Sredozemnog mora
U Kongresu SAD radi se na zakonu koji bi Donaldu Trampu dao šira ovlašćenja da uvede sankcije zemljama i strukturama koje učestvuju u kupovini ruske nafte.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da rat Rusije protiv Ukrajine postaje pretnja za sve države na istočnoj granici Evropske unije, nakon eksplozije pomorskog drona u rumunskoj luci Konstanca na Crnom moru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je danas upozorila na mine koje su ukrajinske snage postavile u Crnom moru nakon početka ruske ofanzive na Ukrajinu, a koje bi mogle da otplutaju do Bosfora ili čak do Sredozemnog mora
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ivica Dačić na RTS-u otvorio je dušu o borbi za život. Iz petodnevne indukovane kome, kaže, spasili su ga jastuk iz manastira Tumane, a kasnije i Pojas Presvete Bogorodice!
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar