KAD RAT PROĐE, KAKO ĆE SVET ZAMENITI RUSKE NAFTNE DERIVATE? Prognoze alarmantne, iz "IEA" podvlače da su održive alternative ograničene...
Podeli vest
Međunarodna agencija za energiju ne vidi mnogo alternativa ruskoj nafti i naftnim proizvodima
Kada je britanski premijer Boris Džonson ranije nedelje odleteo u Zaliv kako bi "izboksovao" isporuke nafte kojima bi nadoknadio nestašicu ruskih zaliha, lider laburista Kir Starmer ga je optužio da "ide sa šeširom u ruci od diktatora do diktatora“.
Rusija je danas upozorila na mine koje su ukrajinske snage postavile u Crnom moru nakon početka ruske ofanzive na Ukrajinu, a koje bi mogle da otplutaju do Bosfora ili čak do Sredozemnog mora
19.03.2022
19:29
Istovremeno, izveštaj koji je izradila Međunarodna agencija za energiju (IEA) podvlači koliko su ograničene mogućnosti za bilo koju ekonomiju koja želi da zameni rusku sirovu naftu i druge naftne proizvode.
U izveštaju se navodi da se predviđa da će globalna potražnja za naftom ove godine iznositi skoro 100 miliona barela dnevno (bpd), što je niže nego što se ranije prognoziralo zbog šoka izazvanog ratom u Ukrajini. Rusija proizvodi oko 10 miliona barela dnevno i izvozi oko polovine od toga, plus oko 3 miliona barela naftih proizvoda dnevno. Nejasno je, međutim, koliko će tih barela sada biti ponuđeno međunarodnoj zajednici.
IEA smatra da će najmanje 1,5 miliona barela ruske nafte dnevno i 1 milion barela naftnih proizvoda dnevno biti izgubljeno, od aprila do barem kraja godine, pošto kupci ili odbijaju isporuke ruskog proizvoda dobrovoljno ili to čine kako bi izbegli kršenje sankcija. U izveštaju se navodi da bi "ovi gubici mogli da se prodube ako se zabrane ili javna osuda pogoršaju".
"U stvarnosti, nijedna zemlja ne može da zapuši rupu koju bi Rusija ostavila na tržištu u slučaju globalne zabrane“, kaže za Gardijan Sofi Udubaščanu, globalni stručnjak za sirovu naftu u analitičarskoj firmi ICIS. Dakle, gde svet može da pokuša da nabavi do 5 miliona dodatnih barela nafte dnevno?
Foto: AP/Photo
Saudijska Arabija i UAE
Nije iznenađenje što je Persijski zaliv bio prva stanica na putu britanskog premijera. Saudijska Arabija, sa 2 miliona barela dnevno, i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 1,1 miliona barela dnevno, jedina su dva vodeća proizvođača nafte sa trenutnim rezervnim kapacitetom za nadoknađivanje ruskog manjka. Međutim, kako napominje IEA, oni za sada "ne pokazuju spremnost da diraju svoje rezerve“.
Obe zemlje su članice Opec+ kartela zemalja proizvođača nafte, koji se ponovo sastaje 31. marta da odluči o nivoima proizvodnje. Članice Opeca složile su se da povećaju proizvodnju za skromnih 400.000 barela dnevno ranije ovog meseca, uprkos situaciji u Ukrajini.
Povećanje isporuka iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, uključujući njihove rezervne kapacitete, "potencijalno bi dovelo do prestanka saradnje Opec+“, kaže analitičar Sakso banke Ole Hansen, signalizirajući da je takav potez malo verovatan.
On takođe ističe da nijedan proizvođač nafte nikada neće maksimalno iskoristiti svoje rezervne kapacitete, čije je održavanje važan stabilizator cena i "tampon zona" u slučaju nepredviđenih poremećaja.
Iran
IEA smatra da Iran ima oko 1,2 miliona barela dnevno slobodnog kapaciteta u teoriji, ali postoje neka ozbiljna ograničenja. Na prvom mestu je potreba da se sankcije ukinu, putem rezolucije u pregovorima između Teherana i zapadnih ekonomija o oživljavanju sporazuma o iranskim nuklearnim ambicijama iz 2015. Čak i tada, kaže IEA, verovatno će proći još šest meseci pre nego što 1 milion barela dnevno iz Irana bude uzeto u obzir.
Iran ima 100 miliona barela u plutajućim skladištima kojima se može brzo pristupiti, ali bi bili potrebni meseci da se unesu u globalni lanac snabdevanja.
Venecuela
Kao i Iran, Venecuela je i dalje podložna američkim sankcijama koje bi morale biti ukinute da bi se njihova proizvodnja povećala. Povratak na proizvodnju iz 2015. bi na kraju značio dodatnih 1,8 miliona bpd, ali bi isporuke krenule veoma postepeno.
"Nekoliko stotina hiljada barela bi bio početni uticaj sa kontinuiranim oporavkom koji će verovatno trajati godinama i milijardama dolara novih investicija“, kaže Hansen.
Amerika
"Američki izvoz je rastao veći deo 2021. godine, dostigavši vrhunac u decembru na 3,45 miliona barela dnevno, kada mu ne prete uragani ili nestanci struje“, kaže Udubaščanu, koja vidi male šanse za brzo ubrzanje tog trenda.
Hansen se slaže, rekavši da bi se moglo uključiti dodatnih 0,5 miliona barela dnevno ako bi se američka proizvodnja škriljaca vratila na svoj vrhunac iz 2019. godine, ali da će to biti usporeno zbog tekuće nestašice peska, kamiondžija, ekipa i opreme.
Niti bi podizanje proizvodnje bilo brzo. Ristad enerdži, istraživačka kompanija, procenjuje da je u proseku potrebno da prođe od osam meseci od puštanja (pokretanja) nove bušotine do izlaska nafte na tržište.
Manji proizvođači
Nigerija je i dalje 0,4 miliona barela dnevno ispod najveće proizvodnje iz 2019, kaže Hansen. Obnavljanje tog nivoa zahtevalo bi ulaganja velikih naftnih kompanija i veću političku stabilnost. IEA takođe navodi Kanadu i Argentinu kao potencijalne saradnike preko sopstvenih izvora škriljaca u američkom stilu, ali ništa što bi pomerilo situaciju. U proceni alternativnih izvora snabdevanja IAE nije pominjala Severno more.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u blogu na našem portalu klikom OVDE.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Isporuke ruske sirove nafte ka Evropi preko ukrajinskog dela naftovoda Družba ponovo su pokrenute, nakon što je Ukrajina završila popravku oštećenog sistema.
Rusija je i dalje tehnološki spremna da nastavi tranzit nafte ka Mađarskoj preko naftovoda „Družba“, ali nastavak isporuka zavisi od poteza Kijeva, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Tekuća kriza oko Irana i blokada Ormuskog prolaza otvorile su mogućnost Rusiji i još nekim proizvođačima da povećaju isporuke energenata na svetsko tržište
Rusija je danas upozorila na mine koje su ukrajinske snage postavile u Crnom moru nakon početka ruske ofanzive na Ukrajinu, a koje bi mogle da otplutaju do Bosfora ili čak do Sredozemnog mora
Promocija knjige o lažnoj aferi "Plati i pucaj" - ustaškog kvazi-novinara Domagoja Margetića u Sarajevu - svesno i namerno je tempirana baš sada kada se Srbija nalazi pod strašnim pritiscima sa svih strana. Njena meta - Aleksandar Vučić, jedini političar sa neupitnim legalitetom i legitimitetom u Srbiji - takođe je namerno izabrana, tvrde upućeni.
Moskva pažljivo prati nameru Berlina da značajno ojača vojni potencijal, izjavio je zamenik šefa Ministarstva spoljnih poslova Rusije Dmitrij Ljubinski u razgovoru za Izvestija.
Načelnik Uprave za analitiku u Bezbednosno-informativnoj agenicji (BIA) Relja Željski izjavio je danas da je knjiga hrvatskog novinara Domagoja Margetića o tzv. "Sarajevo safari" tendenciozni politički pamflet, čiji je cilj delegitimizacija institucije predsednika Srbije i urušavanje međunarodnog ugleda Srbije.
Šef blokadera Tonino Picula, srbomrzac koji slavi ustašku operaciju ''Oluja'', sada se ponovo obrušio na predsednika Srbije Aleksandra Vučića i našu državu.
Posle propasti krvave obojene revolucije 2025. godine, koju je organizovao veći deo opozicije i blokaderi, došlo je to dezintegracije opozicije i blokadera.
U Centru za obuku podoficira „Narednik Milunka Savić“ u Pančevu u toku je šestomesečno osposobljavanje kandidata iz građanstva za prve podoficirske dužnosti.
U Višem sudu u Beogradu za 30. april zakazan je početak suđenja Slavoljubu Trajkoviću, optuženom da je 23. aprila prošle godine pokušao, u porodičnoj kući oštećenih u naselju Resnik noseći oružje sa prigušivačem, za koje nije imao dozvolu, da ubije dve osobe.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala i Odeljenja za posebne operacije, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su B. S. (37), državljanina Crne Gore, a sada se pojavio i snimak hapšenja.
Glumac Miodrag Miki Krstović retko govori o privatnom životu, ali je jednom prilikom odlučio da podeli iskustvo koje mu je, kako kaže, potpuno promenilo pogled na zdravlje.
U vreme kada su apoteke pune skupih proizvoda za "čišćenje organizma" i poboljšanje varenja, često se zaboravlja da vrlo jednostavno i pristupačno rešenje već dugo postoji, a to je cvekla.
Modna kreatorka Melina Džinović udala se prošle subote za britanskog milionera, a ispovest nekadašnje bebisiterke njene dece Kana i Đine šokirala je javnost.
Rijaliti učesnici Maja Marinković i Asmin Durdžić danas su se toliko posvađali da je moralo da interveniše i obezbeđenje, ali su se na kraju ipak pomirili.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar