KAD RAT PROĐE, KAKO ĆE SVET ZAMENITI RUSKE NAFTNE DERIVATE? Prognoze alarmantne, iz "IEA" podvlače da su održive alternative ograničene...
Podeli vest
Međunarodna agencija za energiju ne vidi mnogo alternativa ruskoj nafti i naftnim proizvodima
Kada je britanski premijer Boris Džonson ranije nedelje odleteo u Zaliv kako bi "izboksovao" isporuke nafte kojima bi nadoknadio nestašicu ruskih zaliha, lider laburista Kir Starmer ga je optužio da "ide sa šeširom u ruci od diktatora do diktatora“.
Rusija je danas upozorila na mine koje su ukrajinske snage postavile u Crnom moru nakon početka ruske ofanzive na Ukrajinu, a koje bi mogle da otplutaju do Bosfora ili čak do Sredozemnog mora
19.03.2022
19:29
Istovremeno, izveštaj koji je izradila Međunarodna agencija za energiju (IEA) podvlači koliko su ograničene mogućnosti za bilo koju ekonomiju koja želi da zameni rusku sirovu naftu i druge naftne proizvode.
U izveštaju se navodi da se predviđa da će globalna potražnja za naftom ove godine iznositi skoro 100 miliona barela dnevno (bpd), što je niže nego što se ranije prognoziralo zbog šoka izazvanog ratom u Ukrajini. Rusija proizvodi oko 10 miliona barela dnevno i izvozi oko polovine od toga, plus oko 3 miliona barela naftih proizvoda dnevno. Nejasno je, međutim, koliko će tih barela sada biti ponuđeno međunarodnoj zajednici.
IEA smatra da će najmanje 1,5 miliona barela ruske nafte dnevno i 1 milion barela naftnih proizvoda dnevno biti izgubljeno, od aprila do barem kraja godine, pošto kupci ili odbijaju isporuke ruskog proizvoda dobrovoljno ili to čine kako bi izbegli kršenje sankcija. U izveštaju se navodi da bi "ovi gubici mogli da se prodube ako se zabrane ili javna osuda pogoršaju".
"U stvarnosti, nijedna zemlja ne može da zapuši rupu koju bi Rusija ostavila na tržištu u slučaju globalne zabrane“, kaže za Gardijan Sofi Udubaščanu, globalni stručnjak za sirovu naftu u analitičarskoj firmi ICIS. Dakle, gde svet može da pokuša da nabavi do 5 miliona dodatnih barela nafte dnevno?
Saudijska Arabija i UAE
Nije iznenađenje što je Persijski zaliv bio prva stanica na putu britanskog premijera. Saudijska Arabija, sa 2 miliona barela dnevno, i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 1,1 miliona barela dnevno, jedina su dva vodeća proizvođača nafte sa trenutnim rezervnim kapacitetom za nadoknađivanje ruskog manjka. Međutim, kako napominje IEA, oni za sada "ne pokazuju spremnost da diraju svoje rezerve“.
Obe zemlje su članice Opec+ kartela zemalja proizvođača nafte, koji se ponovo sastaje 31. marta da odluči o nivoima proizvodnje. Članice Opeca složile su se da povećaju proizvodnju za skromnih 400.000 barela dnevno ranije ovog meseca, uprkos situaciji u Ukrajini.
Povećanje isporuka iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, uključujući njihove rezervne kapacitete, "potencijalno bi dovelo do prestanka saradnje Opec+“, kaže analitičar Sakso banke Ole Hansen, signalizirajući da je takav potez malo verovatan.
On takođe ističe da nijedan proizvođač nafte nikada neće maksimalno iskoristiti svoje rezervne kapacitete, čije je održavanje važan stabilizator cena i "tampon zona" u slučaju nepredviđenih poremećaja.
Iran
IEA smatra da Iran ima oko 1,2 miliona barela dnevno slobodnog kapaciteta u teoriji, ali postoje neka ozbiljna ograničenja. Na prvom mestu je potreba da se sankcije ukinu, putem rezolucije u pregovorima između Teherana i zapadnih ekonomija o oživljavanju sporazuma o iranskim nuklearnim ambicijama iz 2015. Čak i tada, kaže IEA, verovatno će proći još šest meseci pre nego što 1 milion barela dnevno iz Irana bude uzeto u obzir.
Iran ima 100 miliona barela u plutajućim skladištima kojima se može brzo pristupiti, ali bi bili potrebni meseci da se unesu u globalni lanac snabdevanja.
Venecuela
Kao i Iran, Venecuela je i dalje podložna američkim sankcijama koje bi morale biti ukinute da bi se njihova proizvodnja povećala. Povratak na proizvodnju iz 2015. bi na kraju značio dodatnih 1,8 miliona bpd, ali bi isporuke krenule veoma postepeno.
"Nekoliko stotina hiljada barela bi bio početni uticaj sa kontinuiranim oporavkom koji će verovatno trajati godinama i milijardama dolara novih investicija“, kaže Hansen.
Amerika
"Američki izvoz je rastao veći deo 2021. godine, dostigavši vrhunac u decembru na 3,45 miliona barela dnevno, kada mu ne prete uragani ili nestanci struje“, kaže Udubaščanu, koja vidi male šanse za brzo ubrzanje tog trenda.
Hansen se slaže, rekavši da bi se moglo uključiti dodatnih 0,5 miliona barela dnevno ako bi se američka proizvodnja škriljaca vratila na svoj vrhunac iz 2019. godine, ali da će to biti usporeno zbog tekuće nestašice peska, kamiondžija, ekipa i opreme.
Niti bi podizanje proizvodnje bilo brzo. Ristad enerdži, istraživačka kompanija, procenjuje da je u proseku potrebno da prođe od osam meseci od puštanja (pokretanja) nove bušotine do izlaska nafte na tržište.
Manji proizvođači
Nigerija je i dalje 0,4 miliona barela dnevno ispod najveće proizvodnje iz 2019, kaže Hansen. Obnavljanje tog nivoa zahtevalo bi ulaganja velikih naftnih kompanija i veću političku stabilnost. IEA takođe navodi Kanadu i Argentinu kao potencijalne saradnike preko sopstvenih izvora škriljaca u američkom stilu, ali ništa što bi pomerilo situaciju. U proceni alternativnih izvora snabdevanja IAE nije pominjala Severno more.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u blogu na našem portalu klikom OVDE.
Oružane snage Rusije izvele su visoko precizne napade raketama i dronovima na ukrajinske elektroenergetske objekte, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.
Rusija se nada da Amerika neće slediti primer Ukrajine i da neće spustiti graničnu cenu za rusku naftu na 30 dolara, jer taj korak preti ozbiljnim ekonomskim posledicama i po same SAD, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Bez obećane pomoći SAD, Ukrajina bi mogla da izgubi „energetski rat“ protiv Rusije jer sve više ruskih dronova i raketa „pogađaju mete“ poslednjih nedelja, izjavio je u intervjuu za Fajnenšel tajms (FT) Maksim Timčenko, generalni direktor jedne od najvećih ukrajinskih energetskih kompanija DTEK.
05.03.2024
00:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je danas upozorila na mine koje su ukrajinske snage postavile u Crnom moru nakon početka ruske ofanzive na Ukrajinu, a koje bi mogle da otplutaju do Bosfora ili čak do Sredozemnog mora
„Tenkovi-kornjače“ ili „car-mangali“ sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa dijasporom Đorđe Milićević čestitao je danas 1. maj, Praznik rada, svim građanima Srbije, u zemlji i dijaspopri, uz želju da praznike provedu u zdravlju i radosti sa najbiližima.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić sazvala je za danas posebnu sednicu na čijem dnevnom redu je izbor vlade i polaganje zakletve predsednika i članova Vlade Srbije. Mandatar za sastav vlade Miloš Vučević izneće na sednici, koja je počela u 12.00 sati, program i predložiti sastav vlade.
Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ Milenko Jovanov reagovao je na izlaganje narodnog poslanika Demokratske stranke Nebojše Novakovića, i rekao da je uveren da je Novaković lično bio veoma pogođen onim delom ekspozea u kojem je mandatar Miloš Vučević govorio o otklonu od jugoslovenstva i jugonostalgije, što ga je navelo da prilično jadno reaguje i pokuša lično da diskredituje Vučevića.
Sednica Skupštine Srbije prošla relativno očekivano. Miloš Vučević izneo je ko će biti ministri u novoj Vladi. Ipak, kao po običaju, pripadnici opozicije pokušali su da naprave skandal i od ove sednice. Na ovu, ali i druge važne teme govorili su gosti "Info večeri" govorili su novinari Dejan Vukelić i Vlado Dimić, a putem vajber uključenja uživo u program javio se i Božo spasić, bivši operativac SDB.
U Glavnom dnevniku gošća je bila Nevena Đurić, narodna poslanica. Ona je prisustvovala današnjem ekspozeu u Skupštini Srbije, a u studiju Informera prenela je svoje utiske o sastavu nove Vlade.
U parku pobede u Moskvi otvorena izložba oružja zaplenjenog oružja. Iz ugla zapadnih medija, Rusi ismevaju NATO. Za to vreme, rat u Ukrajini intenzivno se vodi bez nade za skorašnji mir. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Putem vajber uključenja, uživo u program uključio se i novnar i ratni reporter Danijel Simić koji je govorio o tome kako trenutno izgleda front kod Časovog Jara.
Svakog maja se setimo Tita. Neki se sete 1. maja, neki 4. maja, a neki 25. maja. Gosti "Info dana" Titov unuk Joška Broz i istoričar Nebojša Dimitrijević govorili su o tome ko je zapravo bio Josip Broz Tito. Šta je veća misterija: njegov identitet ili istorijska uloga.
Joksim Dragomirović, pradeda Danke Ilić (2) oglasio se rekavši da su u prethodnom periodu bili uznemireni, a da su sada više zbunjeni, te da je "moguće da se telo Danke ilić nikad ne pronađe".
Muškarac čiji identitet nije saopšten teško je povređen u tuči koja se danas oko 17 časova dogodila na izletištu u selu Ravna Dubrava u opštini Gadžin Han.
Specijalista Opšte hirurgije u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici Nikola R. saslušan je danas u Višem tužilaštvu i njemu je zbog sumnje da je počinio krivično delo teško delo protiv zdravlja ljudi, određen kućni pritvor uz elektronski nadzor, pišu portali.
Rolat od krušaka, badema i maka idealna je poslastica za specijalne prilike kada dolaze gosti, ali i kada god želite da uživate u bombastičnom ukusu koji ovaj kolač donosi.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.