• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer.rs/Kurir

19.03.2022

19:59

KAD RAT PROĐE, KAKO ĆE SVET ZAMENITI RUSKE NAFTNE DERIVATE? Prognoze alarmantne, iz "IEA" podvlače da su održive alternative ograničene...

upravacarina.rs

Vesti

KAD RAT PROĐE, KAKO ĆE SVET ZAMENITI RUSKE NAFTNE DERIVATE? Prognoze alarmantne, iz "IEA" podvlače da su održive alternative ograničene...

Podeli vest

Međunarodna agencija za energiju ne vidi mnogo alternativa ruskoj nafti i naftnim proizvodima

Kada je britanski premijer Boris Džonson ranije nedelje odleteo u Zaliv kako bi "izboksovao" isporuke nafte kojima bi nadoknadio nestašicu ruskih zaliha, lider laburista Kir Starmer ga je optužio da "ide sa šeširom u ruci od diktatora do diktatora“.

Istovremeno, izveštaj koji je izradila Međunarodna agencija za energiju (IEA) podvlači koliko su ograničene mogućnosti za bilo koju ekonomiju koja želi da zameni rusku sirovu naftu i druge naftne proizvode.

U izveštaju se navodi da se predviđa da će globalna potražnja za naftom ove godine iznositi skoro 100 miliona barela dnevno (bpd), što je niže nego što se ranije prognoziralo zbog šoka izazvanog ratom u Ukrajini. Rusija proizvodi oko 10 miliona barela dnevno i izvozi oko polovine od toga, plus oko 3 miliona barela naftih proizvoda dnevno. Nejasno je, međutim, koliko će tih barela sada biti ponuđeno međunarodnoj zajednici.

IEA smatra da će najmanje 1,5 miliona barela ruske nafte dnevno i 1 milion barela naftnih proizvoda dnevno biti izgubljeno, od aprila do barem kraja godine, pošto kupci ili odbijaju isporuke ruskog proizvoda dobrovoljno ili to čine kako bi izbegli kršenje sankcija. U izveštaju se navodi da bi "ovi gubici mogli da se prodube ako se zabrane ili javna osuda pogoršaju".

"U stvarnosti, nijedna zemlja ne može da zapuši rupu koju bi Rusija ostavila na tržištu u slučaju globalne zabrane“, kaže za Gardijan Sofi Udubaščanu, globalni stručnjak za sirovu naftu u analitičarskoj firmi ICIS. Dakle, gde svet može da pokuša da nabavi do 5 miliona dodatnih barela nafte dnevno?

Foto: AP/Photo

Saudijska Arabija i UAE

Nije iznenađenje što je Persijski zaliv bio prva stanica na putu britanskog premijera. Saudijska Arabija, sa 2 miliona barela dnevno, i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 1,1 miliona barela dnevno, jedina su dva vodeća proizvođača nafte sa trenutnim rezervnim kapacitetom za nadoknađivanje ruskog manjka. Međutim, kako napominje IEA, oni za sada "ne pokazuju spremnost da diraju svoje rezerve“.

Obe zemlje su članice Opec+ kartela zemalja proizvođača nafte, koji se ponovo sastaje 31. marta da odluči o nivoima proizvodnje. Članice Opeca složile su se da povećaju proizvodnju za skromnih 400.000 barela dnevno ranije ovog meseca, uprkos situaciji u Ukrajini.

Povećanje isporuka iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, uključujući njihove rezervne kapacitete, "potencijalno bi dovelo do prestanka saradnje Opec+“, kaže analitičar Sakso banke Ole Hansen, signalizirajući da je takav potez malo verovatan.

On takođe ističe da nijedan proizvođač nafte nikada neće maksimalno iskoristiti svoje rezervne kapacitete, čije je održavanje važan stabilizator cena i "tampon zona" u slučaju nepredviđenih poremećaja.

Iran

IEA smatra da Iran ima oko 1,2 miliona barela dnevno slobodnog kapaciteta u teoriji, ali postoje neka ozbiljna ograničenja. Na prvom mestu je potreba da se sankcije ukinu, putem rezolucije u pregovorima između Teherana i zapadnih ekonomija o oživljavanju sporazuma o iranskim nuklearnim ambicijama iz 2015. Čak i tada, kaže IEA, verovatno će proći još šest meseci pre nego što 1 milion barela dnevno iz Irana bude uzeto u obzir.

Iran ima 100 miliona barela u plutajućim skladištima kojima se može brzo pristupiti, ali bi bili potrebni meseci da se unesu u globalni lanac snabdevanja.

Venecuela

Kao i Iran, Venecuela je i dalje podložna američkim sankcijama koje bi morale biti ukinute da bi se njihova proizvodnja povećala. Povratak na proizvodnju iz 2015. bi na kraju značio dodatnih 1,8 miliona bpd, ali bi isporuke krenule veoma postepeno.

"Nekoliko stotina hiljada barela bi bio početni uticaj sa kontinuiranim oporavkom koji će verovatno trajati godinama i milijardama dolara novih investicija“, kaže Hansen.

Amerika

"Američki izvoz je rastao veći deo 2021. godine, dostigavši vrhunac u decembru na 3,45 miliona barela dnevno, kada mu ne prete uragani ili nestanci struje“, kaže Udubaščanu, koja vidi male šanse za brzo ubrzanje tog trenda.

Hansen se slaže, rekavši da bi se moglo uključiti dodatnih 0,5 miliona barela dnevno ako bi se američka proizvodnja škriljaca vratila na svoj vrhunac iz 2019. godine, ali da će to biti usporeno zbog tekuće nestašice peska, kamiondžija, ekipa i opreme.

Niti bi podizanje proizvodnje bilo brzo. Ristad enerdži, istraživačka kompanija, procenjuje da je u proseku potrebno da prođe od osam meseci od puštanja (pokretanja) nove bušotine do izlaska nafte na tržište.

Manji proizvođači

Nigerija je i dalje 0,4 miliona barela dnevno ispod najveće proizvodnje iz 2019, kaže Hansen. Obnavljanje tog nivoa zahtevalo bi ulaganja velikih naftnih kompanija i veću političku stabilnost. IEA takođe navodi Kanadu i Argentinu kao potencijalne saradnike preko sopstvenih izvora škriljaca u američkom stilu, ali ništa što bi pomerilo situaciju. U proceni alternativnih izvora snabdevanja IAE nije pominjala Severno more.

Situaciju u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u blogu na našem portalu klikom OVDE.

BONUS VIDEO:



Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Saznajemo: Dolovac pokušala da neosnovanim prigovorima bez odluke zaobiđe zakon, ali na potezu je Ustavni sud
Politika

Saznajemo: Dolovac pokušala da neosnovanim prigovorima bez odluke zaobiđe zakon, ali na potezu je Ustavni sud

Trojica kandidata za članove Visokog saveta tužilaštva (VST) iz reda javnih tužilaca, koji su osvojili najveći broj glasova svojih kolega i pobedili na tužilačkim izborima, uložili su žalbe Ustavnom sudu, nakon što VST nije u zakonskom roku doneo odluku o tri izjavljena prigovora na izborni proces, te je nastupila zakonska posledica da se prigovori smatraju usvojenim.

02.03.2026

15:13

Tajna veza Tirana-Beograda? Nenadićeva poseta dokaz dogovora oko „Generalštaba“
Politika

Tajna veza Tirana-Beograda? Nenadićeva poseta dokaz dogovora oko „Generalštaba“

Tajna poseta srpskog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića Tirani dokaz je da je slučaj “Generalštab” radio u dogovoru sa Albancima kako bi ova investicija, predviđena za Beograd, završila u Albaniji i kako bi se pokvarili odnosi između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, kaže predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić.

02.03.2026

13:03

Šok! Blokader Milan Marjanović protivzakonito uneo biološki otpad u Zoo vrt "Palić" (VIDEO)
Politika

Šok! Blokader Milan Marjanović protivzakonito uneo biološki otpad u Zoo vrt "Palić" (VIDEO)

Pripadnici Policijske uprave u Subotici su 26.02.2026. godine, po nalogu nadležnog Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, priveli Milana Marjanovića, zaposlenog u ZOO vrtu na Paliću, koji je saslušan u svojstvu osumnjičenog za krivično delo iz člana 269 stav 2 Krivičnog zakonika - Ubijanje i zlostavljanje životinja. Protiv Marjanovića će biti podneta i odgovarajuća krivična prijava.

02.03.2026

16:33

Exatlon

TV

Ko je sve na merama? Otkrivamo večeras od 20h
Live TV

Ko je sve na merama? Otkrivamo večeras od 20h

Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...

28.02.2026

10:55

Nema zaštićenih, sve smo snimili! Pratite "Na merama" u subotu od 20h
Live TV

Nema zaštićenih, sve smo snimili! Pratite "Na merama" u subotu od 20h

Prošle sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam sa kim sedi okoreli blokader Jovo Bakić, šta kupuje voditeljka Marija Veljković, kakve su reakcije prolaznika na fudbalera Marka Arnautovića, kako glumica blokaderka Svetlana Bojković glumata u privatnom životu, na koji način se opušta advokat Toma Fila...

27.02.2026

10:16

JOŠ TV VESTI

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set