MISLILI SU DA SE RUSI POVLAČE I VOJSKA POSUSTAJE! E, TEŠKA ZABLUDA! U toku operacija "ORLAN 10", dronovi odrađuju svoje, rat prešao u digitalnu fazu! (Video)
Podeli vest
Rat u Ukrajini odavno je prešao u svoju digitalnu fazu u kojoj veliki značaj imaju bespilotne letelice, odnosno izviđački dronovi. Poslednjih dana u medijima se pojavilo pregršt informacija o tome da na kijevskom operativnom pravcu ruska vojska posustaje, da je u defanzivi i da se povlači, jer nema toliko borbenih akcija, kao pre
Međutim, operacije se uprkos tome nastavljaju, i to sa dronovima i inteligentnom municijom, odnosno laserski vođenim projektilima i oružjima visoke preciznosti poput "Iskandera M i K", krstarećeih raketa "Kalibar".
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
31.03.2022
16:34
The Ministry of Defense of the Russian Federation showed footage of the operation of Orlan-10 multifunctional drones performing tasks during a special operation. pic.twitter.com/sZlvhvMTVN
— Spriter (@spriter99880) March 30, 2022
Sredinom marta svedoci smo bili povećane borbene upotrebe izviđačkih dronova u borbenim operacijama. Istraživajući ovo polje i razgovarajući sa kredibilnim sagovornicima upućenim u dešavanja u Ukrajini pomalo nam je koliko-toliko oslikana upotreba ruskih bespilotnih lica.
Trenutno iznad kijevske oblasti najviše se koriste bespilotne letelice Orlan. Ruska vojska je u poslednjih 20 dana povećala njihov broj i uglavnom ih koriste u izviđačkoj misiji. Osim za prikupljanje informacija o pokretima ukrajinskih trupa i položajima protivnika, dronovi se koriste za obeležavanje koordinata za artiljeriju, avijaciju i višecevne bacače raketa koji su značajno unapredili efikasnost vatre, nanoseći velike gubitke ukrajinskoj vojsci, nego što je to bilou prvim nedeljama invazije na Ukrajinu.
Svaka ruska brigada ima četu Orlana u svom sastavu. Njihov osnovni zadatak je otkrivanje ciljeva, obezbeđenje i navođenje artiljerijskih jednica koje koriste preciznu artiljerijsku municiju tipa "Krasnopolj" i "Krasnopolj M".
Situaciju iz akcije: bespilotna letelica Orlan puna četiri sata pratila je artiljerijsku bateriju teških topova tipa "Pion", koja se skrivala po selima i šumama u kijevskoj oblasti, Izlazila na položaje, dejstovovala i vraćala se. Prateći kretanje uočen je njne položaj i vreme izlaska i vraćanja na položaje. Kada je baterija bila ponovo na vatrenom položaju, na lokaciji gde nije bilo civila ona je bila odmah uništena. Ovaj put ne artiljerijskim projektilom Krasnopolj, nego višecevnim bacačima raketa VBR BM-31 "Smerč". U ovom slučaju bila je u pitanju artiljerijsko -raketna brigada, a najverovatnije je da će dronovi posle završetka operacija u Ukrajini postati sastavni deo artiljerijskih brigada ruske vojske.
U prilog tome valja podsetiti na slučaj uništenja dela diviziona S-300 PS PVO Ukrajine negde u oklini Kijeva. Posle opservacije dok je sistem verovatno posle borbenog delovanja ulazio u hangar, gde se skriva usledio je napad i njegovo uništenje.
Orlan-10 je višenamenska bespilotna letelica srednjeg dometa koju je razvila ruska kompanija Special Technologi Center LLC (OOO Specialʹnij Tehnološki Centr) u Sankt Peterburgu. Bespilotna letelica je u službi Ministarstva odbrane Ruske Federacije. Namenjen je za različite misije uključujući izviđanje iz vazduha, osmatranje, praćenje, potragu i spasavanje, borbenu obuku, ometanje, otkrivanje radio signala i praćenje ciljeva na teško dostupnim terenima.
Proizvodnja bespilotne letelice započeta je 2010.godine.
Dizajn i karakteristike bespilotnih letelica Orlan-10
Sistem Orlan-10 se sastoji od četiri bespilotne letelice, sistema za lansiranje i opravaku, zemaljsku kontrolu preko upravljačke stanice. Bespilotna letelica ima modularni dizajn sa konfiguracijom visokog krila, dok se njegov repni deo sastoji od repnog dela i vertikalnog stabilizatora.
Orlan 10 ima raspon krila od 3,1 m, a aerodinamički trup je dugačak 2 m. Težina praznog je 12,5 kg, a maksimalna težina pri poletanju 16,5 kg. Bespilotna letelica se lansira pomoću sklopivog katapulta i izvlači pomoću sistema za sletanje padobranom.
Od opreme "Orlan 10" nosi: kameru za dnevnu svetlost, termovizijsku kameru, video kameru i radio predajnik u žiro-stabilizovanoj komori kamere koja je postavljena ispod trupa. Kamere pružaju obaveštajne podatke u realnom vremenu, 3D mape, nadzor i izviđanje ciljeva na zemlji.
Slike, video i drugi senzorski podaci prikupljeni od strane korisnih tereta se prenose do zemaljske kontrolne stanice u realnom vremenu, preko veze za prenos podataka koristeći 3G/4G ćelijske mreže.
"Orlan-10" je opremljen sposobnošću elektronskog ratovanja i može razlikovati prijateljska i neprijateljska sredstva za prenos informacija. Orlan-10 može da izvršava misije u režimu autonomnog i daljinskog upravljanja. Autopilot na dronu omogućava mu da radi autonomno na osnovu unapred definisanih tačaka leta U ovom režimu, putanju leta operater može izmeniti tokom leta.
Dronom se može daljinski upravljati preko pripadajuće zemaljske kontrolne stanice, instalirane na komandno-kontrolno vozilo "MP32M1". Razvijen od strane ruske državne kompanije Roselektronike, zemaljski segment može istovremeno da kontroliše do četiri letelice.
U režimu daljinskog upravljanja, operater na mobilnom zemaljskom segmentu šalje komandne i kontrolne podatke dronu preko digitalne veze za prenos podataka.
Orlan-10 pokreće motor sa unutrašnjim sagorevanjem, koji pokreće propeler sa dve lopatice montiran u nosu.
Bespilotna letelica može da prenosi telemetrijske podatke u prečniku između 120 km i 600 km od lansirne stanice i može da izdrži u letu oko 18 sati. Njegova krstareća brzina je 110 km/h , maksimalna brzina 150 km/h. Orlan 10 može da leti na maksimalnoj visini od 5 km u svim vremenskim uslovima na teškim terenima. Može da izdrži brzinu vetra od 10 m/s i radi na temperaturama u rasponu od -30°C do 40°C.
Ruski pilot koji je upravljao Su-27P primorao je pilota F-16, danskog Ratnog vazduhoplovstva da promeni kurs kada je pokušao da naruši rusku vazdušnu granicu iznad Baltičkog mora. Snimak manevra objavio je Telegram kanal FighterBomber.
Rusija je ove godine ometala GPS na stotinama letova britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (RAF). Detaljna analiza 1.467 letova 63 aviona RAF-a širom istočne Evrope i Bliskog istoka pokazala je da su 142 transportna i nadzorna leta RAF-a od 504 širom istočne Evrope bila predmet ometanja.
01.07.2024
09:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Iza ograde
pre 2 godine
Je, presao je u digitalnu fazu jer tenkova vise ni nemaju..
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
Ruski stručnjaci trenutno analiziraju sistem za navođenje i korekciju leta američke operativno-taktičke rakete ATACMS. Na raspolaganju im se nalaze blok laserskih žiroskopa i GPS modul, prenosi agencija RIA Novosti, pozivajući se na stručnjaka za naoružanje.
Čak i pre nego su počeli izbori u Francuskoj, koji se održavaju danas i 7. jula (drugi krug), ruski lider Vladimir Putin je pobednik. Kako ocenjuje kolumnista "Blumberga", slabljenje Emanuela Makrona i uspon desničarske partije Marin Le Pen stvara pometnju u Evropi, jer se saveznici plaše gubitka prozapadnog glasa za stolom.
Bosanski i opozicioni mediji u Srbiji očigledno ne mogu da se pomire sa krahom rezolucije o Srebrenici, pa je usledio novi koordinisani napad na predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog njegove pobede u Ujedinjenim nacijama.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je novo upozorenje i to zbog porasta vodostaja na jugozapadnim, južnim i jugoistočnim delovima Beograda u toku sutrašnjeg dana.
U skladu sa akciznim kalendarom s prvim danom jula veća je i akciza na duvan i duvanske proizvode. U periodu od 1. jula do 31. decembra 2024. godine, nova specifična akciza na cigarete povećana je na 99,41 dinara po paklici, tako da pušače očekuje novo povećanje cena cigareta.
Predsednik RS Milorad Dodik mora biti uklonjen sa političke scene u BiH, izjavio je za agenciju Fena zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i lider stranke "Napred" Šemsudin Mehmedović!
Novinar hronike Informera Jelena Rafailović, analizirala je u Info jutru teroristički napad u Beogradu koji se dogodio u subotu, kada je vehabija Miloš Žujović ranio žandarma i pokušao da uđe u izraelsku ambasadu.
U opštinama na severu Kosova i Metohije osvanuli su plakati sa likom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz poruku "Vrhovni komandante čekamo te". O tome su, ali i o stanju na KiM u Info jutru govorili Sandra Božić, članica Predsedništva SNS i Lazar Stević, TV Most.
Gost novog Info jutra bio je prof dr Miroslav Bjegović specijalista za terorizam i organizovani kriminal i savetnik predsednika Vlade za nacionalnu bezbednost, a upravo on je govorio o terorističkom napadu u Beogradu, ali i o tome ko je meta regrutacije ekstremista.
U saobraćajnoj nesreći u Ribarima kod Šapca posle ponoći je poginula starija žena kada je na nju naleteo automobil kojim je upravljao G.S. iz ovog mesta, saznaje Informer.
Nišlija (82) preminuo je jutros oko 7.50 časova nakon što je automobilom sleteo sa Bulevara Nikole Tesle i probio zaštitnu ogradu na poligonu za obuku vozača, saznaje Informer.
Prilikom napada svinje stanovnica Aleksinca R. S. (67) zadobila je teške povrede zbog kojih je morala da bude hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu.
Terorista koji je u subotu ranio pripadnika Žandarmerije ispred Ambasade Izraela u Beogradu, prema oceni predsednika Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, nije delovao sam, jer su otkrivene njegove konekcije sa drugim verskim konvertitima koji su pripadnici iste organizacije.
U Višem sudu u Beogradu danas je ponovljeno suđenje Jovanu Ugrenoviću, osumnjičenom da je pomogao Stefanu Milašinoviću da se sakrije nakon što je izvršio ubistvo Luke Žižića u kafiću "Ritual" u Novom Beogradu.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.