MISLILI SU DA SE RUSI POVLAČE I VOJSKA POSUSTAJE! E, TEŠKA ZABLUDA! U toku operacija "ORLAN 10", dronovi odrađuju svoje, rat prešao u digitalnu fazu! (Video)
Rat u Ukrajini odavno je prešao u svoju digitalnu fazu u kojoj veliki značaj imaju bespilotne letelice, odnosno izviđački dronovi. Poslednjih dana u medijima se pojavilo pregršt informacija o tome da na kijevskom operativnom pravcu ruska vojska posustaje, da je u defanzivi i da se povlači, jer nema toliko borbenih akcija, kao pre
Međutim, operacije se uprkos tome nastavljaju, i to sa dronovima i inteligentnom municijom, odnosno laserski vođenim projektilima i oružjima visoke preciznosti poput "Iskandera M i K", krstarećeih raketa "Kalibar".
The Ministry of Defense of the Russian Federation showed footage of the operation of Orlan-10 multifunctional drones performing tasks during a special operation. pic.twitter.com/sZlvhvMTVN
Sredinom marta svedoci smo bili povećane borbene upotrebe izviđačkih dronova u borbenim operacijama. Istraživajući ovo polje i razgovarajući sa kredibilnim sagovornicima upućenim u dešavanja u Ukrajini pomalo nam je koliko-toliko oslikana upotreba ruskih bespilotnih lica.
Trenutno iznad kijevske oblasti najviše se koriste bespilotne letelice Orlan. Ruska vojska je u poslednjih 20 dana povećala njihov broj i uglavnom ih koriste u izviđačkoj misiji. Osim za prikupljanje informacija o pokretima ukrajinskih trupa i položajima protivnika, dronovi se koriste za obeležavanje koordinata za artiljeriju, avijaciju i višecevne bacače raketa koji su značajno unapredili efikasnost vatre, nanoseći velike gubitke ukrajinskoj vojsci, nego što je to bilou prvim nedeljama invazije na Ukrajinu.
Svaka ruska brigada ima četu Orlana u svom sastavu. Njihov osnovni zadatak je otkrivanje ciljeva, obezbeđenje i navođenje artiljerijskih jednica koje koriste preciznu artiljerijsku municiju tipa "Krasnopolj" i "Krasnopolj M".
Situaciju iz akcije: bespilotna letelica Orlan puna četiri sata pratila je artiljerijsku bateriju teških topova tipa "Pion", koja se skrivala po selima i šumama u kijevskoj oblasti, Izlazila na položaje, dejstovovala i vraćala se. Prateći kretanje uočen je njne položaj i vreme izlaska i vraćanja na položaje. Kada je baterija bila ponovo na vatrenom položaju, na lokaciji gde nije bilo civila ona je bila odmah uništena. Ovaj put ne artiljerijskim projektilom Krasnopolj, nego višecevnim bacačima raketa VBR BM-31 "Smerč". U ovom slučaju bila je u pitanju artiljerijsko -raketna brigada, a najverovatnije je da će dronovi posle završetka operacija u Ukrajini postati sastavni deo artiljerijskih brigada ruske vojske.
U prilog tome valja podsetiti na slučaj uništenja dela diviziona S-300 PS PVO Ukrajine negde u oklini Kijeva. Posle opservacije dok je sistem verovatno posle borbenog delovanja ulazio u hangar, gde se skriva usledio je napad i njegovo uništenje.
Orlan-10 je višenamenska bespilotna letelica srednjeg dometa koju je razvila ruska kompanija Special Technologi Center LLC (OOO Specialʹnij Tehnološki Centr) u Sankt Peterburgu. Bespilotna letelica je u službi Ministarstva odbrane Ruske Federacije. Namenjen je za različite misije uključujući izviđanje iz vazduha, osmatranje, praćenje, potragu i spasavanje, borbenu obuku, ometanje, otkrivanje radio signala i praćenje ciljeva na teško dostupnim terenima.
Proizvodnja bespilotne letelice započeta je 2010.godine.
Dizajn i karakteristike bespilotnih letelica Orlan-10
Sistem Orlan-10 se sastoji od četiri bespilotne letelice, sistema za lansiranje i opravaku, zemaljsku kontrolu preko upravljačke stanice. Bespilotna letelica ima modularni dizajn sa konfiguracijom visokog krila, dok se njegov repni deo sastoji od repnog dela i vertikalnog stabilizatora.
Orlan 10 ima raspon krila od 3,1 m, a aerodinamički trup je dugačak 2 m. Težina praznog je 12,5 kg, a maksimalna težina pri poletanju 16,5 kg. Bespilotna letelica se lansira pomoću sklopivog katapulta i izvlači pomoću sistema za sletanje padobranom.
Od opreme "Orlan 10" nosi: kameru za dnevnu svetlost, termovizijsku kameru, video kameru i radio predajnik u žiro-stabilizovanoj komori kamere koja je postavljena ispod trupa. Kamere pružaju obaveštajne podatke u realnom vremenu, 3D mape, nadzor i izviđanje ciljeva na zemlji.
Slike, video i drugi senzorski podaci prikupljeni od strane korisnih tereta se prenose do zemaljske kontrolne stanice u realnom vremenu, preko veze za prenos podataka koristeći 3G/4G ćelijske mreže.
"Orlan-10" je opremljen sposobnošću elektronskog ratovanja i može razlikovati prijateljska i neprijateljska sredstva za prenos informacija. Orlan-10 može da izvršava misije u režimu autonomnog i daljinskog upravljanja. Autopilot na dronu omogućava mu da radi autonomno na osnovu unapred definisanih tačaka leta U ovom režimu, putanju leta operater može izmeniti tokom leta.
Dronom se može daljinski upravljati preko pripadajuće zemaljske kontrolne stanice, instalirane na komandno-kontrolno vozilo "MP32M1". Razvijen od strane ruske državne kompanije Roselektronike, zemaljski segment može istovremeno da kontroliše do četiri letelice.
U režimu daljinskog upravljanja, operater na mobilnom zemaljskom segmentu šalje komandne i kontrolne podatke dronu preko digitalne veze za prenos podataka.
Orlan-10 pokreće motor sa unutrašnjim sagorevanjem, koji pokreće propeler sa dve lopatice montiran u nosu.
Bespilotna letelica može da prenosi telemetrijske podatke u prečniku između 120 km i 600 km od lansirne stanice i može da izdrži u letu oko 18 sati. Njegova krstareća brzina je 110 km/h , maksimalna brzina 150 km/h. Orlan 10 može da leti na maksimalnoj visini od 5 km u svim vremenskim uslovima na teškim terenima. Može da izdrži brzinu vetra od 10 m/s i radi na temperaturama u rasponu od -30°C do 40°C.
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
Diplomatija između Rusije i Zapada ulazi u novu, znatno opasniju fazu: čak i ako pregovori Moskve, Vašingtona i Kijeva budu obnovljeni, Rusija više nema razlog da zbog njih usporava vojne operacije, ocenjuje penzionisani američki pukovnik i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Mađarska poslanica u Evropskom parlamentu Žužana Borvendeg optužila je ukrajinske vlasti da su prevarile novu vladu u Budimpešti – obećale su proširenje prava Mađara u Zakarpatju, dobile popuštanje Mađarske prema Kijevu, a zatim, prema njenim rečima, nastavile da ograničavaju prava nacionalnih manjina.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Ruski naučni uređaj LPDE-CE8 biće postavljen na kinesku svemirsku letelicu Čang’e 8, koja bi 2028. trebalo da krene ka južnom polu Meseca, čime Rusija dobija mesto u jednoj od ključnih kineskih misija za pripremu buduće lunarne istraživačke stanice.
Ruske snage tvrde da su u Harkovskoj oblasti završile ključnu fazu velike operacije okruženja i u „kotlu“ većem od 400 kvadratnih kilometara blokirale do deset bataljona Oružanih snaga Ukrajine (OSU), a sledeći zadatak je da ogromno područje preseku na više manjih džepova i potom ih pojedinačno zauzimaju.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rumunija je spremna da sa Ukrajinom razvija odbrambenu proizvodnju i podeli svoje tehnologije i gotovo 50 godina iskustva u nuklearnoj energetici, izjavio je rumunski predsednik Nikusor Dan na samitu Karpatske osmorke C8 u Ukrajini.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na Samitu P4M "Partnerstvo za multilateralizam, međunarodno pravo, mir i prosperitet" uoči otvaranja Generalne debate UN.
Opozicionar i lider Novog DSS-a Miloš Jovanović govorio je o političkim TV duelima i odluci Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi, da odbije debatu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Ideolog blokadera Dejan Ilić smatra da na opozicionog delu političkog spektra vlada totalni rat podivljalih ostataka Demokratske stranke koji kidišu jedni na druge.
Crveni tim u Exatlonu je u sinoćnoj epizodi komentarisao ispadanje Sanje Jurošević i emocije koje su se probudile u Lani Erić zbog odlaska devojke iz suparničkog tima.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
Mnogi vozači opasnost povezuju isključivo sa prebrzom vožnjom, međutim, neočekivano spori automobili na auto-putu predstavljaju jednako veliku pretnju po bezbednost saobraćaja.
Prijava za jednokratnu novčanu naknadu svim punoletnim građanima Republike Srbije u iznosu od 6.000 dinara završena je u ponoć, a danas tokom dana biće izvršeno oko 5,4 miliona isplata, najavio je prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali.
Na nekoliko kilometara od Kragujevca, u selu Divostin, nalazi se istoimeni manastir posvećen Blagovestima Presvete Bogorodice. Ova svetinja vekovima privlači vernike koji u nju dolaze zbog molitve, mira i nade.
Policija u Smederevu, po nalogu višeg javnog tužioca iz tog grada, odredila je zadržavanje do 48 časova M. S. (27) iz Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
U Višem sudu u Negotinu 30. oktobra počinje suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, optuženima za teško ubistvo Danke Ilić, a tužilaštvo za obojicu traži najstrožu kaznu - doživotni zatvor.
Zorica G. i Đerđ G. iz Bajmoka stradali su u teškoj saobraćajnoj nesreći na auto-putu kod Smedereva, saznaje Blic. Nesreću je, kako smo već pisali, izazvao vozač kamiona S.M. (27), koji je vozio bez dozvole i po dejstvom marihuane.
Mladi pevač Goran Maksimović (26) poginuo je rano jutros u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Slatina kod Šapca. On je nastupao na Šabačkom vašaru na kome je bio sa suprugom i prijateljima, a nekoliko sati pre nesreće podelili su zajedničku fotografiju dok su se veselili pod šatrom.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
Sve veća potrošnja električne energije data centara namenjenih veštačkoj inteligenciji (AI) izaziva zabrinutost investitora i lokalnih zajednica, ali pojedini stručnjaci iz finansijskog sektora upozoravaju da njihov uticaj na globalne emisije ne bi trebalo preuveličavati niti dozvoliti da zaseni mnogo veće izvore emisija, prenosi Blumberg.
Naučnici su u Boliviji identifikovali novu vrstu divlje mačke, nazvanu "Leopardus tilcayo", što je prva nova vrsta divlje mačke opisana u naučnoj literaturi za više od 100 godina.
Vožnja bicikla do radnog mesta može da doprinese boljem fizičkom i mentalnom zdravlju zaposlenih, smanjenju izostanaka sa posla i nižim troškovima za socijalno osiguranje i kompanije, pokazale su studije.
Pevačica Ivana Šašić pojavila se na Šabačkom vašaru kao gost, a tom prilikom govorila je o manifestaciji, kolegama koje su nastupale, ali i sukobu sa Anom Bekutom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.