Ako glad počne da se približava planeti, može se zamisliti situacija u kojoj će „država izgubiti suverenu kontrolu nad viškom hrane koji se proizvodi na njenoj teritoriji; njegovo povlačenje i distribucija siromašnim zemljama vršiće se prema odlukama međunarodnih struktura. Autori se slažu da su opisali „radikalnu utopiju“, ali postavljaju pitanje: „Šta je potrebno učiniti da prehrambeni totalitarizam ne postane stvarnost za čovečanstvo u bliskoj budućnosti"?
Video sa polupraznim policama supermarketa u Nemačkoj, koji je snimio nemački bloger, odmah je skupio desetine hiljada pregleda. Niko nije mogao da zamisli da će uvođenjem zapadnih sankcija, zamišljenih kao „sakaćenje“ (crippling) ruske privrede, doći do trenutnog nestanka sa polica u zemljama EU i u Britaniji osnovnih dobara, uz nagli porast cena.
Bivši poljski premijer i bivši predsednik Evropskog saveta Donald Tusk u dramatičnom tonu je upozorio sunarodnike da će, ako setvena kampanja u Ukrajini ne uspe, a Rusija odbije da snabdeva žitom neprijateljske države, cena „vekne hleba“ od pola kilograma porasti četiri puta, tj. dostići će 2,4 evra. Postoje prognoze da će u susednoj Nemačkoj slična vekna prodavati za 10 evra.
„Zbog svih navedenih problema i njihovog kritičnog značaja za Evropu, vrlo je verovatno da će evropski političari i vlade morati da u bliskoj budućnosti „redefinišu principe“, sugeriše iranski list „Farda“.
Predviđanje je sporno. Zapad je imao za cilj da igra „na duge staze“, nadajući se da će do kraja godine „rastrgati” rusku ekonomiju. Ovaj zadatak je očigledno nemoguć, uprkos činjenici da se Rusija suočava ne samo sa ratnom mašinom NATO-a, spremnom za ekspanziju, već i sa kolektivnim Zapadom predvođenim dvema anglosaksonskim silama.
Foto: Pixabay
Kriza sa bogatom istoriografijom
Krajem marta, Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization, FAO) objavila je 8. aprila (2022) indeks cena žitarica, koji je porastao za 17,1% u odnosu na februar. Značajan rast je posledica skoka cena pšenice i svih ostalih žitarica. Prema ekspertima FAO, Ukrajina i Rusija su davale oko 30% i 20% svetskog izvoza pšenice i kukuruza u poslednje tri godine. Sada su skočile cene kukuruza (odmah za 19,1%) na mesečnom nivou, zatim cene ječma i sirka.
Berzansko kotiranje, kao i obično, reaguje ne samo i ne toliko na stvarno stanje ravnoteže ponude i potražnje, već na očekivanja. Dodatni podsticaj za povećanje cena bila je razočaravajuća prošlogodišnja žetva u SAD (najmanje zalihe žitarica u poslednjih 14 godina).
U viševektorskom informaciono-psihološkom ratu protiv Rusije istaknuto mesto zauzele su optužbe da borbe u Ukrajini predstavljaju pretnju globalnoj gladi. I sledstveno tome, obećavaju smrt građana najsiromašnijih država i nekontrolisanu eksploziju migracija, kada će očajnici ponovo – kao posle američke agresije na Irak – preplaviti zemlje „zlatne milijarde“.
Govoreći tokom panel diskusije „Svet na ivici gladi: kako prevazići trenutnu krizu sa hranom?“ Oleg Kobjakov, direktor moskovskog ogranka Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), u diskusionom klubu „Valdaj“, istakao je da sukob između Rusije i Ukrajine „nije jedini faktor, on je pokretač za celi niz rizika, koji u sebe uključuje i sankcije, koji su usporili lance snabdevanja i ranije pojavljene krize“.
Poslednji faktor koji se pominje odnosi se na „zaključavanja“ zbog kovida koje su poremetile lance snabdevanja i povećale broj gladnih ljudi u svetu sa 690 miliona na 820 miliona. „Lideri klastera hrane UN – izvršni direktor Svetskog programa za hranu Dejvid Bizli, generalni direktor FAO Ku Dongju i predsednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj Gilbert Unbo – već dugo upozoravaju na pogoršanje globalne prehrambene krize“, naglasio je šef kancelarija FAO u Moskvi.
Istovremeno, snabdevanje poljoprivrednim sirovinama i životnim namirnicama iz Rusije i Ukrajine pomoglo je da se pokrije značajan deo njihovih potreba u više od 50 zemalja. Pitanje je da li će ove trgovinske veze ostati nepromenjene u novim uslovima?
Igra na izbacivanje
Na kraju 2021. godine izvoz proizvoda ruske agroindustrijskog kompleksa (AIK) iznosio je 36,8 milijardi dolara. Glavni kupci poljoprivrednih proizvoda iz Ruske Federacije su zemlje EU, Kina, Južna Koreja i Kazahstan. Turska i Egipat ostaju najveći potrošači žitarica iz Rusije, dok su Turska i Kina najveći potrošači ulja i masti. Rusija isporučuje ribu i morske plodove u Južnu Koreju i Evropu.
Dalji rast izvoznog potencijala agroindustrijskog kompleksa više ne zavisi striktno od komercijalne, već od političke situacije.
„Protiv Rusije je pokrenut pravi ekonomski rat“, rekao je premijer Mihail Mišustin. Ranije je predsednik Vladimir Putin ukazao na pokušaje Zapada da okrivi Rusiju za sopstveno loše upravljanje.
„Greške u ekonomskoj, energetskoj i prehrambenoj politici razvijenih zemalja dovele su do naglog rasta cena hrane širom sveta pre dve godine. A situacija se poslednjih nedelja samo pogoršava“, naglasio je predsednik.
Šta se pod ovim misli? Zapad uvodi diskriminatorske mere, blokira pristup tržištima. Uvodi sankcije ruskim i beloruskim preduzećima koja proizvode mineralna đubriva, iako je njihova sopstvena proizvodnja smanjena zbog bankrota kompanija koje ne mogu da izdrže visoke cene sirovine – prirodnog gasa, koji je poskupeo u Evropi zbog kratkovidih regulatornih mera i oslanjanje na „nevidljivu ruku“ tržišta.
„Ove godine, u uslovima globalne nestašice hrane, moraćemo da budemo oprezniji u izvozu hrane, odnosno da pažljivo pratimo parametre takvog izvoza u zemlje koje su očigledno neprijateljski nastrojene prema nama“, rekao je Putin.
Foto: Tanjug/AP
„Prehrambeni totalitarizam“
Problem sa glađu, neuhranjenošću, nedostatkom esencijalnih vitamina i mikronutrijenata u svakomslučaju će postati tema dana. Ovo se može olakšati primenom odluka Konferencije UN o klimatskim promenama 2021. u Glazgovu.
Inicijativa za smanjenje emisije metana u atmosferu podrazumeva smanjenje sektora stočarstva, koji je dobrim delom izvor ovog gasa sa efektom staklene bašte. Bilo je projekata da se uvede poseban porez (akciza) na potrošnju kravljeg mesa i mleka, po analogiji sa akcizama na duvan i alkohol. Slična odluka se tiče i prestanka seče šuma. I autori ovih inicijativa i oni delegati u Glazgovu koji su glasali za njih nisu se potrudili da procene njihove posledice po zemlje sveta u razvoju.
U nedavnom izveštaju kluba „Valdaj“ pod nazivom „Klimatske promene i bezbednost hrane: očekuje li nas prehrambeni totalitarizam“, razumno je reći da „u svetu u razvoju, pored komercijalne seče, šume se aktivno seku za gorivo za potrebe stanovništva i za proširenje poljoprivredne proizvodnje – za oranice ili pašnjake“. A odbacivanje stočnih proizvoda će pogoršati situaciju sa hranom.
U ovom slučaju, prema autorima studije, prvo je lako „predvideti sukob interesa između bogatih i siromašnih zemalja“, a drugo, kao rezultat toga, „borbu protiv klimatskih promena i borbu za globalnu prehranbenu bezbednost mogu doći u sukob“.
Nije isključen scenario, kaže se u izveštaju, da „sa globalnom strategijom za smanjenje antropogenih emisija, može biti primamljivo da se postavi prepreka za ulazak u srednju klasu prema zapadnim standardima potrošnje pred većinu stanovnika sveta u razvoju“.
Ovo upozorenje je dopunjava se alarmantnom prognozom. Ako glad počne da se približava planeti, može se zamisliti situacija u kojoj će „država izgubiti suverenu kontrolu nad viškom hrane koji se proizvodi na njenoj teritoriji; njegovo povlačenje i distribucija siromašnim zemljama vršiće se prema odlukama međunarodnih struktura. Autori se slažu da su opisali „radikalnu utopiju“, ali postavljaju pitanje: „Šta je potrebno učiniti da prehrambeni totalitarizam ne postane stvarnost za čovečanstvo u bliskoj budućnosti?“
Švabova senka iza leđa Evropske komisije?
Britanski list „The Economist“ izračunao je da dve trećine svetske populacije živi u neutralnim i Rusiji prijateljskim državama, a u ovu kategoriju spadaju ekonomske sile poput Kine, Indije i Brazila. Očigledno, polazeći od ovakvog rasporeda snaga, nemački ekonomista Andreas Bek je smatrao da je posle uvođenja antiruskih sankcija došlo do … izolacije Zapada.
Gotovo nadrealne slike nestašice hrane u dobro uhranjenoj Evropi izazivaju ne samo zbunjenost, već i sumnju. Da rezimiramo: namerno odbijanje Evropske komisije da kupi ruska mineralna đubriva (SAD su ih, vredi napomenuti, izuzele od svojih sankcija), blokiranje drumskog teretnog saobraćaja i zatvaranje luka za rusku robu i narušavanje uspostavljenih trgovinskih veza dao je određeni, svakako, negativan rezultat.
Sve ovo izgleda kao deo programiranog prelaska na način života koji je opisan u programu „Velikog resetovanja” Klausa Švaba.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odbacio je danas tvrdnje Moskve da rat protiv njegove zemlje ide kako je planirano, i upitao kako je predsednik Vladimir Putin mogao da odobri takav plan koji uključuje veliki broj ruskih žrtava
Uloga prirodnog gasa kao oslonca globalne energetike u međunarodnoj trgovini samo će jačati, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na Forumu država-izvoznika gasa u Moskvi.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da optužbe da Rusija podstiče nemire u Evropi pokazuju, kako je naveo, slabosti pojedinih lidera Evropske unije i njihovu nespremnost da preuzmu odgovornost za aktuelna dešavanja.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odbacio je danas tvrdnje Moskve da rat protiv njegove zemlje ide kako je planirano, i upitao kako je predsednik Vladimir Putin mogao da odobri takav plan koji uključuje veliki broj ruskih žrtava
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.