NATO NIKADA NIJE DELOVAO OVAKO KRHKO! A ako dođe do sukoba sa Rusijom, presudan je mali region duž Baltika, on je "Ahilova peta" alijanse...
Podeli vest
Bezbednosna struktura NATO nikad nije delovala krhkije nego ovog proleća, posebno kad se posmatra iz ugla Litvanije, zemlje koja se dugo smatrala “Ahilovom petom” alijanse
Nezavisna republika od 1990, najjužnija od tri baltičke države graniči se sa ruskom saveznicom Belorusijom na istoku i ruskom enklavom Kalinjingrad na zapadnom boku, piše “Gardijan”.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
16.04.2022
18:47
Na ruskoj televiziji stručnjaci su otvoreno urgirali Kremlj da eskalira napad na Ukrajinu uvođenjem vojnog koridora duž područja Suvalki – kratke litvanske granice sa Poljskom – i time odseku Baltik od drugih NATO saveznica.
- Do prošlog novembra ruska vojska je bila prilično daleko od granica NATO. Sada je vojna aktivnost veoma blizu. Uz to, Litvanija leži između teritorije Belorusije i Kalinjingrada, što nas dovodi u stratešku situaciju koja je, takoreći, interesantna – rekao je Gabrijelius Landsbergis, ministar spoljnih poslova Litvanije.
Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas rekao je u četvrtak da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu, i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još pre početka ruske invazije. Predsednik ove baltičke zemlje je još početkom februara, dok su rasli strahovi od invazije na Ukrajinu, rekao da će zatražiti od Sjedinjenih Država da trajno stacioniraju trupe u Litvaniji. Viljnus je takođe saopštio početkom aprila da je u potpunosti prekinuo uvoz gasa iz Rusije i da je prva od 27 zemalja Evropske unije koja se oslobodila energetske zavisnosti od Moskve. U martu je litvanski parlament jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se poziva na uspostavljanje zone zabrane letova iznad Ukrajine, pridruživši se apelu zemljama poput Estonije i Slovenije.
Od 2016, nakon ruske aneksije Krima, borbene grupe za “pojačano istureno prisustvo” (EFP) stacionirane su u četiri članice NATO-ovog istočnog boka – Poljska, Estonija, Litvanija i Letonija. Rat u Ukrajini naterao je alijansu da dodatno ojača svoju prisutnost u regionu, sa multinacionalnim bataljonima za slanje u Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku.
Dok je američki predsednik Džo Bajden uoči invazije na Ukrajinu najavio slanje dodatnih trupa u Estoniju, Letoniju i Litvaniju, vojno prisustvo u Litvaniji se povećalo sa oko 1.200 na 1.600 vojnika i pojačano je novom opremom, poput laganog mobilnog protivvazdušnog sistema “ozelot” nemačke vojske, koji se može koristiti za zaštitu aerodrome od vazdušnih napada. Funkcija ovih vojnih jedinica ostaje podsetnik tvrdolinijašima u Kremlju da će invazija na ono što oni vide kao odmetnute secesionističke nacije bivšeg ruskog carstva automatski izazvati vojni konflikt sa drugim zapadnim evropskim državama. Ali, u njihovom trenutnom stanju, malo je sumnje da će jedinice EFP biti pregažene, piše “Gardijan”.
Foto: Reuters
Članice NATO pripremaju na sastanak u junu u Madridu, za koji je generalni sekretar Jens Stoltenberg najavio "resetovanje", a Litvanija - zajedno sa baltičkim susedom Estonijom – poziva alijansu da prilagodi svoj stav u regionu od odvraćanja na ono što naziva “isturenom odbranom”.
- Ono što vidimo u Rusiji i Belorusiji sada je opasna zemlja sa namerom da napada druge suverene države – rekao je Landsbergis.
- To je mač sa dve oštrice – sa jedne strane, Rusija je dokazala u Ukrajini da je regionalna sila u opadanju, a sa druge još uvek može da napravi dosta štete na svom putu ka dole, jer deluje da ne brine o sopstvenim gubicima. Mi moramo da branimo baltičke države, posebno one oje su geografski interesantne Rusiji.
"Osnivački akt neodrživ"
Prema Osnivačkom aktu o međusobnim odnosima, saradnji i bezbednosti, političkom sporazumu potpisanom između NATO i Rusije 1997, postoje ograničenja na to koliko je zapadnih savezničkih trupa dozvoljeno da se razmesti na Baltiku i koliko blizu mogu da budu stacionirane do granice.
Pojačano istureno prisustvo u Litvaniji, koje čini sedam evropskih nacija, a predvodi nemački Bundesvar, mora da se rotira svakih šest meseci uz veliki napor i troškove, sa stotinama vozila koja se transportuju putem, železnicom ili vazduhom pre svake promene. Dok zemlje poput Nemačke i Velike Britanije ostaju posvećene osnivačkom aktu, Litvanija i druge države iz regiona kažu da dokument više nije održiv kao sporazum.
- Smatramo ga ništavnim nakon onog što je Rusija uradila. Nova stvarnost koju moramo da prihvatimo je da sporazumi koje je izgradili staro bezbednosno okruženje sa Rusijom više ne postoje. Moramo da pogledamo to novim očima. Mora da postoji stalno vojno prisustvo sa svime što je potrebno za odbranu neba, mora i kopna baltičkih država – istakao je Landsbergis.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Milutin
pre 3 godine
Litvanija je sitna za Rusiju.pre će to biti poljska a saveznici neće smeti da joj pomognu
Naoružani ljudi u vojnoj uniformi primećeni su na tankerima takozvane ruske „flote u senci“, saopštila je Ratna mornarica Švedske, upozoravajući na novi bezbednosni izazov u Baltičkom i Severnom moru.
Evropa je oprezna, izbegava da Putina nazove zločincem, zazire se od bilo kakve ideje o najavi smene režima, a genocid se za sada ne čini kao ideja iza koje bi stajali... Sve ovo je poslednjih dana mirno izjavio američki predsednik Džo Bajden. Skoro svake nedelje pruža nove stotine miliona dolara za pomoć Ukrajini sa oružjem
Pevač Zdravko Čolić, kom je danas bačena bomba na kuću, je krajem devedesetih navodno zelenašima platio dug svog brata Dragana Čolića, koji je iznosio 300.000 maraka.
Eva Ras, čuvena srpska glumica, dala je svoj komentar povodom blaćenja Srbije u Hrvatskoj, kada je Dragan Bjelogrlić, jedan od blokadera iz redova glumaca, govorio loše o državi koja je finansirala njegove kapitalne projekte.
Trojni pakt - Albanija, Hrvatska i takozvano Kosovo - održao je nedavno trilateralni sastanak na kome su dogovoreni dalji koraci, koji moraju doći u fokus srpskih službi, pošto je bez ikakve sumnje taj savez uperen upravo protiv Srbije.
Lider LDP-a Čedomir Jovanović razobličio je idelologa blokadera Boža Prelevića, poznatijeg kao Boža Ratkapna, koji je izgleda zaboravio svoju prošlost jer se danas predstavlja kao veliki borac za pravdu.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je gostujući na Televiziji Prva da blokadere apsolutno ne interesuje istina niti 16 izgubljenih života.
Dinko Gruhonjić, čovek za koga je Srebrenica genocid, a takozvano Kosovo nezavisno, i koji se lično poredio sa ustašlim zločincem Dinkom Šakićem, koji je poznat po klanju Srba, organizovao je još jedno maltretiranje građana Novog Sada.
Dragan Bjelogrlić, samoprozvani "izgnanik iz Srbije", koji u poslednje vreme napada vlast jer ga je "stavila na crnu listu" i "ne dozvoljava mu da glumi u filmovima u svojoj zemlji", pre samo 8-9 godina vrteo je sasvim drugačiju ploču.
Sanja Kalinović je otkrila da je napravila pasulj za Plave, što je voditelj Vuk Vukašinović iskoristio da se našali kako će svi koji su jeli imati gasove.
U večerašnjoj 22. epizodi Exatlona Srbija pobedu je odneo Crveni tim, rezultatom 8:5 kojim su sačuvali jednog člana svog tima od ispadanja na kraju nedelje.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Svetski dan borbe protiv raka obeležava se danas širom sveta, a za cilj ima podizanje svesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i lečenja malignih bolesti. Gradski zavod za javno zdravlje Beograd navodi da su maligne bolesti jedan od vodećih uzroka obolevanja i umiranja i u Srbiji.
Planina Rtanj na istoku Srbije godinama privlači turiste i one koji veruju da zbog oblika piramide ima posebnu energetsku moć. Ovih dana sve više se priča da Srbija ima još "piramida".
Policija i tužilaštvo tragaju za dvojicom napadača koji su u noći između 1. i 2. februara bacili tzv. Molotovljev koktel na objekat poznate firme u Surčinu.
Sigurnosne kamere na vili Zdravka Čolića na Dedinju snimile su svaki sekund napada koji je juče u ranim jutarnjim satima uzdrmao jedno od najelitnijih beogradskih naselja.
U fajlovima Džefrija Epstina koje je objavilo američko Ministarstvo pravde postoji prepiska u kojoj se pominje ime holivudskog glumca Džordža Klunija i njihovog susreta.
Anegdote o legendarnim glumcima iz filma "Ko to tamo peva" i danas se prepričavaju, a jednu od najneverovatnijih ispričao je beogradski konobar, koji tvrdi da je našeg glumca Petra Lupu žena pijanog iznosila iz kafane.
Nemački supermodel Hajdi Klum izazvala je pravu buru na društvenim mrežama kad je na Instagramu objavila snimak u kojem se pojavljuje gotovo naga, samo u belom kaputu i donjem rublju.
Voćni kolač sa grizom je najsočniji desert koji miriše na dom i detinjstvo. Tajna je u načinu slaganja, a kroz vazdušasto testo se prepliću ukusi jabuke i crvenog voća iz zamrzivača.
Stručnjaci su otkrili kojih šest namirnica utiče na smanjenje lošeg holesterola, a samim tim i na bolje funkcionisanje organizma, pa je poželjno da ih češće jedete.
Učesnica "Pesme za Evroviziju" Aleksandra Sekulić prozvala je organizatore da nisu imali jednak tretman prema učesnicima tokom snimanja video materijala.
U lokal brze hrane u centru Beograda, koji je u vlasništvu Nikole Dragojlovića Sove, prvog supruga pevačice Katarine Kaje Ostojić, bačena je eksplozivna naprava, a izlog lokala je uništen.
U lokal brze hrane u centru Beograda, koji je u vlasništvu Nikole Dragojlovića Sove, prvog supruga pevačice Katarine Kaje Ostojić, bačena je bomba, a tim povodom oglasio se PR tim pevačice.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar