Rusija tvrdi da je odbila napad Ukrajine da povrati Zmijsko ostrvo, ali iz Velike Britanije tvrde da bitka nije gotova. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Zmijsko ostrvo dobilo je vitalni i gotovo mitski status u ratu
Rusija je zauzela ovaj mali, stenoviti izdanak u Crnom moru i postao je bojno polje od strateške važnosti.
Ruska strana tvrdi da je Ukrajina pretrpela katastrofalne gubitke u neuspelom pokušaju da povrati ostrvo, među kojima su pripadnici specijalnih snaga, avioni, helikopteri, dronovi.
Zmijsko ostrvo je manje od kvadratnog kilometra i više na njemu nema zmija po kojima je dobilo ime. Ali nesumnjivo je značajno za kontrolu zapadnog dela Crnog mora.
Zbog strateškog značaja ostrva, vodeća ruska krstarica Moskva je uplovila u te vode nekoliko sati od početka rata.
Tada je kapetan Moskve pozvao na predaju ukrajinske vojnike na Zmijskom ostrvu i sačuvaju živote ili će se u suprotnom suočiti sa baražnom paljbom.
Navodno su Ukrajinci poručili Rusima da se neće predati, uz psovku, što je potom naširoko deljeno među Ukrajincima kao čin herojstva.
Čak je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski posthumno odlikovao, kako je rekao, poginule vojnike na ostrvu.
Krajem februara, štampane su i posebne poštanske marke u čast, kako se navodilo, „ukrajinskim junacima sa Zmijskog ostrva".
Međutim, ruska mornarica je odmah saopšptila da su se svi ukrajinski vojnici na ostrvu predali i potom su Rusi zauzeli ostrvo. Nekoliko nedelja kasnije, krstarica Moskva je potonula u Crno more.
Do sada nije utvrđeno da li je pogođena ukrajinskim projektilima, kako tvrde Ukrajinci, ili je došlo do eksplozije municije na krstarici i da je potom potinula dok su je odvlačili u luku, kako tvrde Rusi.
Gubitkom Moskve, ruski brodovi za snabdevanje ostrva ostali su bez najvažnije zaštite, tvrde Britanci, iako bi, ako ruska vojska bude konsolidovala položaj, mogla da dominira velikim delom Crnog mora.
Pojačano rusko prisustvo moglo bi da bude pogubno za Ukrajinu, kako strateški tako i privredno.
Ukrajina je već morala da zatvori luku u Odesi, obustavivši izvoz žita, ali vojni stručnjak Oleg Ždanov strahuje da bi ostrvo moglo da se koristi i kao druga linija fronta.
- Ako Rusi uspeju da instaliraju sisteme protivvazdušne odbrane velikog dometa, onda će moći da brane eskadrilu, koja može da stigne do obale Ukrajine.
To bi takođe dalo ruskim trupama šansu da uđu u Pridnjestrovlje, teritoriju Moldavije pod ruskom kontrolom koja se nalazi uz Ukrajinu, nedaleko od Odese.
Zmijsko ostrvo je samo 45 kilometara udaljeno od obale Rumunije, članice NATO saveza.
Britanski pomorski analitičar Džonatan Bentam veruje da bi ruski vazdušni raketni sistem S-400 bio „velika prekretnica" za dalji tok rata.
Ako bi Rusija mogla da rasporedi raketni sistem na Zmijskom ostrvu, ne samo da bi Odesa bila ugrožena, već i južno krilo NATO-a, upozorava rumunski istoričar Dorin Dobrincu.
- Ovo je veoma važno za rumunsku vladu i narod, ali i za čitav NATO savez. Rusija bi imala mogućnost da uništi gradove i vojne kapacitete na istoku naše teritorije - tvrdi istoričar.
NATO je ojačao granice Rumunije od početka rata, šaljući belgijske i francuske snage.
Ali postoje i veliki privredni rizici za Rumuniju.
Zmijsko ostrvo se nalazi blizu ušća reke Dunav, koja ocrtava granicu Rumunije sa Ukrajinom.
Nedaleko na jugu je rumunska crnomorska luka Konstanca u koju uplovljavaju teretni brodovi koji više ne mogu da plove do Odese.
Ruski vojno-politički analitičar Aleksandar Mihajlov rekao je da bi trupe na Zmijskom ostrvu mogle da budu u poziciji da kontrolišu saobraćaj u severozapadnom delu Crnog mora i delti Dunava - kapiji jugoistočne Evrope.
- Ako postoji vojna baza ili vojna infrastruktura, to bi omogućilo blokadu brodova koji uplovljavaju rekom, kao i da iz nje isplove - rekao je on ruskim medijima.
Rumunski Euro-Atlantic Resilience Centre veruje da bi Rusija mogla da odluči da pripoji ostrvo i kontroliše što je moguće više crnomorskih brodskih ruta prema Bosforu u Turskoj.
Istorijski, Zmijsko ostrvo je bilo rumunska teritorija sve dok 1948. godine nije ustupljeno 1948. Sovjetskom Savezu, koji ga je koristio kao radarsku bazu.
Kako je Rumunija do 1989. bila pod sovjetskim uticajem, Bukurešt je prihvatio aranžman.
Padom komunizma i raspadom SSSR, Ukrajina je preuzela kontrolu nad ostrvom, da bi 2009. godine Međunarodni sud pravde odredio njegove teritorijalne granice, dajući Rumuniji skoro 80 odsto crnomorskog pojasa u blizini ostrva, a Ukrajini ostatak.
Zmijsko ostrvo nije samo od strateške vojne važnosti.
Ovaj deo Crnog mora bogat je ugljovodonikom, tako da presuda suda iz Haga znači da obe zemlje poseduju rezerve nafte i gasa.
Na prvi pogled, Zmijsko ostrvo je mala, neugledna stena bez naročite vrednosti, ali njegova sudbina je važna za dalji tok rata.
Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je danas Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Ruski dron pogodio je rano jutros u Crnom moru civilni teretni brod VICTRESS, u turskom vlasništvu i pod panamskom zastavom, dok je plovio ka jednoj ukrajinskoj luci.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Rusija je odnela pobedu nad Ukrajinom u međunarodnom arbitražnom postupku u Hagu povodom prava obalne države u Crnom moru, Azovskom moru i Kerčkom moreuzu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je danas Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U autorskom tekstu za američki portal "Vašington egazminer" predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se na knjige Baraka Obame, nekadašnjeg predsednika SAD i sadašnjeg potpredsednika Džej Di Vensa.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Sutra od 09:00 časova otvara se za saobraćaj deonica Moravskog koridora od Preljine do Adrana, a putarina se neće naplaćivati do 1. jula, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Uhapšeni Baranin, Martin Janković, brat je Stefana Jankovića, koji se takođe dovodi u vezu sa škaljarskim klanom i koji se trenutno nalazi na optuženičkoj klupi zbog ubistva dvojice državljana Srbije, Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića, koji su, prema optužbama, likvidirani 2019. godine u Danilovgradu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.