Rusija tvrdi da je odbila napad Ukrajine da povrati Zmijsko ostrvo, ali iz Velike Britanije tvrde da bitka nije gotova. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Zmijsko ostrvo dobilo je vitalni i gotovo mitski status u ratu
Rusija je zauzela ovaj mali, stenoviti izdanak u Crnom moru i postao je bojno polje od strateške važnosti.
Ruska strana tvrdi da je Ukrajina pretrpela katastrofalne gubitke u neuspelom pokušaju da povrati ostrvo, među kojima su pripadnici specijalnih snaga, avioni, helikopteri, dronovi.
Zmijsko ostrvo je manje od kvadratnog kilometra i više na njemu nema zmija po kojima je dobilo ime. Ali nesumnjivo je značajno za kontrolu zapadnog dela Crnog mora.
Zbog strateškog značaja ostrva, vodeća ruska krstarica Moskva je uplovila u te vode nekoliko sati od početka rata.
Tada je kapetan Moskve pozvao na predaju ukrajinske vojnike na Zmijskom ostrvu i sačuvaju živote ili će se u suprotnom suočiti sa baražnom paljbom.
Navodno su Ukrajinci poručili Rusima da se neće predati, uz psovku, što je potom naširoko deljeno među Ukrajincima kao čin herojstva.
Čak je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski posthumno odlikovao, kako je rekao, poginule vojnike na ostrvu.
Krajem februara, štampane su i posebne poštanske marke u čast, kako se navodilo, „ukrajinskim junacima sa Zmijskog ostrva".
Međutim, ruska mornarica je odmah saopšptila da su se svi ukrajinski vojnici na ostrvu predali i potom su Rusi zauzeli ostrvo. Nekoliko nedelja kasnije, krstarica Moskva je potonula u Crno more.
Do sada nije utvrđeno da li je pogođena ukrajinskim projektilima, kako tvrde Ukrajinci, ili je došlo do eksplozije municije na krstarici i da je potom potinula dok su je odvlačili u luku, kako tvrde Rusi.
Gubitkom Moskve, ruski brodovi za snabdevanje ostrva ostali su bez najvažnije zaštite, tvrde Britanci, iako bi, ako ruska vojska bude konsolidovala položaj, mogla da dominira velikim delom Crnog mora.
Pojačano rusko prisustvo moglo bi da bude pogubno za Ukrajinu, kako strateški tako i privredno.
Ukrajina je već morala da zatvori luku u Odesi, obustavivši izvoz žita, ali vojni stručnjak Oleg Ždanov strahuje da bi ostrvo moglo da se koristi i kao druga linija fronta.
- Ako Rusi uspeju da instaliraju sisteme protivvazdušne odbrane velikog dometa, onda će moći da brane eskadrilu, koja može da stigne do obale Ukrajine.
To bi takođe dalo ruskim trupama šansu da uđu u Pridnjestrovlje, teritoriju Moldavije pod ruskom kontrolom koja se nalazi uz Ukrajinu, nedaleko od Odese.
Zmijsko ostrvo je samo 45 kilometara udaljeno od obale Rumunije, članice NATO saveza.
Britanski pomorski analitičar Džonatan Bentam veruje da bi ruski vazdušni raketni sistem S-400 bio „velika prekretnica" za dalji tok rata.
Ako bi Rusija mogla da rasporedi raketni sistem na Zmijskom ostrvu, ne samo da bi Odesa bila ugrožena, već i južno krilo NATO-a, upozorava rumunski istoričar Dorin Dobrincu.
- Ovo je veoma važno za rumunsku vladu i narod, ali i za čitav NATO savez. Rusija bi imala mogućnost da uništi gradove i vojne kapacitete na istoku naše teritorije - tvrdi istoričar.
NATO je ojačao granice Rumunije od početka rata, šaljući belgijske i francuske snage.
Ali postoje i veliki privredni rizici za Rumuniju.
Zmijsko ostrvo se nalazi blizu ušća reke Dunav, koja ocrtava granicu Rumunije sa Ukrajinom.
Nedaleko na jugu je rumunska crnomorska luka Konstanca u koju uplovljavaju teretni brodovi koji više ne mogu da plove do Odese.
Ruski vojno-politički analitičar Aleksandar Mihajlov rekao je da bi trupe na Zmijskom ostrvu mogle da budu u poziciji da kontrolišu saobraćaj u severozapadnom delu Crnog mora i delti Dunava - kapiji jugoistočne Evrope.
- Ako postoji vojna baza ili vojna infrastruktura, to bi omogućilo blokadu brodova koji uplovljavaju rekom, kao i da iz nje isplove - rekao je on ruskim medijima.
Rumunski Euro-Atlantic Resilience Centre veruje da bi Rusija mogla da odluči da pripoji ostrvo i kontroliše što je moguće više crnomorskih brodskih ruta prema Bosforu u Turskoj.
Istorijski, Zmijsko ostrvo je bilo rumunska teritorija sve dok 1948. godine nije ustupljeno 1948. Sovjetskom Savezu, koji ga je koristio kao radarsku bazu.
Kako je Rumunija do 1989. bila pod sovjetskim uticajem, Bukurešt je prihvatio aranžman.
Padom komunizma i raspadom SSSR, Ukrajina je preuzela kontrolu nad ostrvom, da bi 2009. godine Međunarodni sud pravde odredio njegove teritorijalne granice, dajući Rumuniji skoro 80 odsto crnomorskog pojasa u blizini ostrva, a Ukrajini ostatak.
Zmijsko ostrvo nije samo od strateške vojne važnosti.
Ovaj deo Crnog mora bogat je ugljovodonikom, tako da presuda suda iz Haga znači da obe zemlje poseduju rezerve nafte i gasa.
Na prvi pogled, Zmijsko ostrvo je mala, neugledna stena bez naročite vrednosti, ali njegova sudbina je važna za dalji tok rata.
Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je danas Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom
Američki izviđački avion ARTEMIS II ponovo je jutros poleteo iz Rumunije i uputio se iznad Crnog mora, gde se kretao prema istoku na pravcu koji američke snage redovno koriste za elektronsko i radarsko izviđanje područja oko Krima i južnih regiona Rusije.
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Norveška sve ozbiljnije strahuje da bi Rusija mogla da iskoristi Svalbard za ograničenu vojnu operaciju ili hibridni incident kojim bi testirala spremnost NATO-a da brani ovu udaljenu arktičku teritoriju, dok su lokalne vlasti već pripremile plan za brzu evakuaciju stanovništva.
Poruke namenjene ruskojezičnom stanovništvu Estonije, sa pozivima da se naoruža i upozorenjima na moguće krvoproliće, počele su da kruže društvenim mrežama.
Izraelski analitičar Jakov Kedmi tvrdi da pravi problem za Zapad počinje tek posle rata u Ukrajini, kada bi Rusija, ako izađe kao pobednik, mogla da vrati na sto zahtev da se NATO vojno vrati na stanje iz 1997. godine.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Rusija je upozorila Veliku Britaniju i NATO da bi svaki vojni pokušaj napada ili blokade Kalinjingradske oblasti mogao da izazove odgovor svim sredstvima kojima Moskva raspolaže, uključujući nuklearno oružje, saopštila je danas Ambasada Rusije u Londonu.
Estonija je optužila ruske obaveštajne službe da su naručile podmetanje požara u objektu odbrambene kompanije Milrem Robotics u Talinu, koja proizvodi besposadne kopnene sisteme korišćene i u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je danas Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Totalni kolaps u redovima lažne opozicije - Dok pokušavaju da obmanu javnost i predstave se kao složna struktura, njihove tajkunske medijske kuće i lideri su zaratili.
Kandidat za premijera liste "Ujedinjena Srbije" Aleksandar Vučić ocenio je danas, na godišnjicu petooktobarskog puča, da je taj datum strateška katastrofa za Srbiju.
Dok se propali blokaderi i njihovi predstavljaju kao nekakva "nova snaga", njihovi sopstveni ideolozi i analitičari javno su ih raskrinkali i priznali da na takozvanoj "studentskoj listi" nema ni s od studenata, već da su tu "babe i dede" sa prosekom godina od 60!
Politička scena u Srbiji potresena je novim skandalom koji još jednom dokazuje pravo lice opozicije i blokadera. Povodom najnovijih napada, oglasila se Sara Pavkov snažnom porukom koja je otkrila sav očaj blokaderskog pokreta.
Tokom predizborne kampanje i obilaska Srbije, Aleksandar Vučić je otkrio strategiju opozicije. Dok se u javnosti plasiraju lažne priče o blokaderskoj listi i "novim licima", Vučić je otkrio građanima istinu koju opozicija očajnički pokušava da sakrije.
Na delu autoputa između petlji Trstenik i Vrba danas je izmenjen saobraćaj zbog postavljanja privremene saobraćajne signalizacije u smeru ka Vrbi kod Kraljeva, saopštili su Putevi Srbije.
Težak incident vršnjačkog nasilja odigrao se u petak u školi u Ivanjici kada je učenik trećeg razreda, nakon kraće verbalne rasprave u hodniku zgrade, fizički napao i povredio učenika prvog razreda, koji je zbog zadobijenih povreda hitno transportovan u Opštu bolnicu u Čačku.
Nišlijka M.G. (80), čije je telo pronađeno pored mrtvog sina I.G. (52) 31. avgusta u njihovom stanu u Ulici Branka Miljkovića, preminula je prirodnom smrću.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
Zlatko G. (70) doveden je na Županijski sud u Zagrebu zbog optužbi da je u januaru ove godine u ulici Kuniščak pokušao da ubije Borisa Š. (51), a iza ovog stravičnog napada krije se potresna porodična tragedija i fatalna zamena identiteta.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Sve veće interesovanje za različite oblike seksualnog zadovoljstva dovelo je i do popularizacije e-stima, odnosno elektrostimulacije. Ovaj trend nazvan je još i masturbacija bez ruku.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Prema astrološkim tumačenjima, svaki horoskopski znak ima određene situacije koje mu posebno teško padaju. Svako od njih ima svoje slabosti i strahove, čak i kada ih ne pokazuje drugima.
Instagram priprema novu AI funkciju koja bi korisnicima trebalo da pomogne da bolje razumeju zbog čega neki njihovi video-snimci privlače veću pažnju publike od drugih. Alat je deo aplikacije Edits, ali nije namenjen automatskoj montaži sadržaja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.