Rusija tvrdi da je odbila napad Ukrajine da povrati Zmijsko ostrvo, ali iz Velike Britanije tvrde da bitka nije gotova. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Zmijsko ostrvo dobilo je vitalni i gotovo mitski status u ratu
Rusija je zauzela ovaj mali, stenoviti izdanak u Crnom moru i postao je bojno polje od strateške važnosti.
Ruska strana tvrdi da je Ukrajina pretrpela katastrofalne gubitke u neuspelom pokušaju da povrati ostrvo, među kojima su pripadnici specijalnih snaga, avioni, helikopteri, dronovi.
Zmijsko ostrvo je manje od kvadratnog kilometra i više na njemu nema zmija po kojima je dobilo ime. Ali nesumnjivo je značajno za kontrolu zapadnog dela Crnog mora.
Zbog strateškog značaja ostrva, vodeća ruska krstarica Moskva je uplovila u te vode nekoliko sati od početka rata.
Tada je kapetan Moskve pozvao na predaju ukrajinske vojnike na Zmijskom ostrvu i sačuvaju živote ili će se u suprotnom suočiti sa baražnom paljbom.
Navodno su Ukrajinci poručili Rusima da se neće predati, uz psovku, što je potom naširoko deljeno među Ukrajincima kao čin herojstva.
Čak je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski posthumno odlikovao, kako je rekao, poginule vojnike na ostrvu.
Krajem februara, štampane su i posebne poštanske marke u čast, kako se navodilo, „ukrajinskim junacima sa Zmijskog ostrva".
Međutim, ruska mornarica je odmah saopšptila da su se svi ukrajinski vojnici na ostrvu predali i potom su Rusi zauzeli ostrvo. Nekoliko nedelja kasnije, krstarica Moskva je potonula u Crno more.
Do sada nije utvrđeno da li je pogođena ukrajinskim projektilima, kako tvrde Ukrajinci, ili je došlo do eksplozije municije na krstarici i da je potom potinula dok su je odvlačili u luku, kako tvrde Rusi.
Gubitkom Moskve, ruski brodovi za snabdevanje ostrva ostali su bez najvažnije zaštite, tvrde Britanci, iako bi, ako ruska vojska bude konsolidovala položaj, mogla da dominira velikim delom Crnog mora.
Pojačano rusko prisustvo moglo bi da bude pogubno za Ukrajinu, kako strateški tako i privredno.
Ukrajina je već morala da zatvori luku u Odesi, obustavivši izvoz žita, ali vojni stručnjak Oleg Ždanov strahuje da bi ostrvo moglo da se koristi i kao druga linija fronta.
- Ako Rusi uspeju da instaliraju sisteme protivvazdušne odbrane velikog dometa, onda će moći da brane eskadrilu, koja može da stigne do obale Ukrajine.
To bi takođe dalo ruskim trupama šansu da uđu u Pridnjestrovlje, teritoriju Moldavije pod ruskom kontrolom koja se nalazi uz Ukrajinu, nedaleko od Odese.
Zmijsko ostrvo je samo 45 kilometara udaljeno od obale Rumunije, članice NATO saveza.
Britanski pomorski analitičar Džonatan Bentam veruje da bi ruski vazdušni raketni sistem S-400 bio „velika prekretnica" za dalji tok rata.
Ako bi Rusija mogla da rasporedi raketni sistem na Zmijskom ostrvu, ne samo da bi Odesa bila ugrožena, već i južno krilo NATO-a, upozorava rumunski istoričar Dorin Dobrincu.
- Ovo je veoma važno za rumunsku vladu i narod, ali i za čitav NATO savez. Rusija bi imala mogućnost da uništi gradove i vojne kapacitete na istoku naše teritorije - tvrdi istoričar.
NATO je ojačao granice Rumunije od početka rata, šaljući belgijske i francuske snage.
Ali postoje i veliki privredni rizici za Rumuniju.
Zmijsko ostrvo se nalazi blizu ušća reke Dunav, koja ocrtava granicu Rumunije sa Ukrajinom.
Nedaleko na jugu je rumunska crnomorska luka Konstanca u koju uplovljavaju teretni brodovi koji više ne mogu da plove do Odese.
Ruski vojno-politički analitičar Aleksandar Mihajlov rekao je da bi trupe na Zmijskom ostrvu mogle da budu u poziciji da kontrolišu saobraćaj u severozapadnom delu Crnog mora i delti Dunava - kapiji jugoistočne Evrope.
- Ako postoji vojna baza ili vojna infrastruktura, to bi omogućilo blokadu brodova koji uplovljavaju rekom, kao i da iz nje isplove - rekao je on ruskim medijima.
Rumunski Euro-Atlantic Resilience Centre veruje da bi Rusija mogla da odluči da pripoji ostrvo i kontroliše što je moguće više crnomorskih brodskih ruta prema Bosforu u Turskoj.
Istorijski, Zmijsko ostrvo je bilo rumunska teritorija sve dok 1948. godine nije ustupljeno 1948. Sovjetskom Savezu, koji ga je koristio kao radarsku bazu.
Kako je Rumunija do 1989. bila pod sovjetskim uticajem, Bukurešt je prihvatio aranžman.
Padom komunizma i raspadom SSSR, Ukrajina je preuzela kontrolu nad ostrvom, da bi 2009. godine Međunarodni sud pravde odredio njegove teritorijalne granice, dajući Rumuniji skoro 80 odsto crnomorskog pojasa u blizini ostrva, a Ukrajini ostatak.
Zmijsko ostrvo nije samo od strateške vojne važnosti.
Ovaj deo Crnog mora bogat je ugljovodonikom, tako da presuda suda iz Haga znači da obe zemlje poseduju rezerve nafte i gasa.
Na prvi pogled, Zmijsko ostrvo je mala, neugledna stena bez naročite vrednosti, ali njegova sudbina je važna za dalji tok rata.
Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je danas Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Odeska oblast bila je tokom noći 22. avgusta meta ruskog raketnog i dronskog napada. U napadu je oštećena železnička stanica u Razdelnoj, potvrdio je Aleksandar Pertsovski, predsednik uprave ukrajinske železničke kompanije "Ukrzaliznica", a pogođena je i lučka infrastruktura.
Norveška je danas proširila svoju arktičku brigadu Finmark, formiranu prošle godine na krajnjem severu zemlje u blizini granice sa Rusijom, u okviru jačanja vojnog prisustva NATO nakon početka rata u Ukrajini.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Ukrajina je, preko posrednika, poslala Rusiji ponudu kojom sugeriše da obe zemlje treba da obustave napade na civilne ciljeve u Crnom moru, izjavio je zvor koji je upoznat sa situacijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je danas Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom
Oni koji su tokom prethodnih godinu i po dana tražili izbore sada se ne raduju zato što znaju kakav će rezultat biti i da će poverenje građana opet da dobiju odgovorni i ozbiljni ljudi!
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Miroslav Miki Aleksić doživeo je pravi debakl u Narodnoj skupštini, gde je prvo kukao što predsednik Aleksandar Vučić raspisuje nove izbore, zaboravivši da je samo godinu dana ranije sam bežao od birališta i tvrdio da "izbori nisu tema", dok je istovremeno uhvaćen u brutalnoj laži o ulaganjima u srpsku poljoprivredu.
Blokaderski glumac Feđa Štukan, bosnaski ekstremista i snajperista u Sarajevu iz Armije BiH, pokušao je da provocira Srbe i Srbiju, ali je dobio brutalan odgovor iz Srpske.
Ministar pravde Nenad Vujić odbacio je danas navode opozicije da Predlog zakona o Pravosudnoj akademiji stavlja pod kontrolu izvršne i zakonodavne vlasti izbor sudija i tužilaca.
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Bivša takmičarka najgledanijeg sportskog rijalitija "Exatlon" Milica Ohman odgovarala je na brza pitanja i otkrila šta joj je ostalo u najlepšem sećanju iz takmičenja.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno 35 požara na otvorenom prostoru, a najteža situacija i dalje je u Deliblatskoj peščari, dok su požari aktivni i na Stolovima kod Kraljeva, u Lukovu kod Vranja i na planini Goč.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski istakla je da su boračka udruženja u Rasinskom okrugu zadovoljna najavljenom državnom podrškom borcima, među kojima će svaki borac dobiti po 10.000 dinara.
Muškarac osumnjičen za silovanje žene na Banovom brdu ranije osuđivan za isto krivično delo kod Hipodroma, saznaje Informer. Samo što je izašao iz zatvora, policija sada traga za njim zbog napada na stariju ženu.
U koordinisanoj akciji crnogorske policije, Uprave carina i tužilaštva uhapšen je D. R. (31) iz Podgorice, zbog sumnje da je pokušao da u Crnu Goru prokrijumčari skupocene mobilne telefone procenjene vrednosti veće od 2,6 miliona evra.
Novinar Mladen Mijatović objavio je dramatičan snimak hapšenja A. S. (24), osumnjičenog da je dva puta bacio bombu na istu kuću na Novom Beogradu, pri čemu druga bomba, srećom, nije eksplodirala.
Uz simfonijske zvuke legendarnih pop hitova, krcat Trg kralja Milana i svečanu atmosferu na Tvrđavi, Niš je započeo proslavu sedme umetnosti i glumačkih ostvarenja.
Holivudska akciona zvezda Žan-Klod van Dam stigao je danas u Niš, gde će večeras biti specijalni gost otvaranja Međunarodnog filmskog festivala u Nišu.
Novi dokumentarni film o stravičnim zločinima Džefrija Epstina pod nazivom "Epstinovi dosijei: Mreža zla" (Diabolical: The Epstein Files) stiže na HBO Max 3. septembra, nakon što je kompanija Warner Bros. Discovery zvanično obezbedila međunarodna distributivna prava za ovo ostvarenje.
Zaposleni u Holandiji sve više koriste alate veštačke inteligencije (AI) na poslu, ali poslodavci znatno sporije uvode politike i inicijative kojima bi takvu upotrebu podržali, objavio je danas ekonomski časopis ESB.
Iako čak 60% parova barem jednom koristi prekid snošaja kao metodu kontracepcije, o tome se retko otvoreno govori. Iako je po učestalosti odmah iza kondoma i pilula, ova metoda se često neopravdano smatra 'početničkom' ili tinejdžerskom.
Ako ste primetili da vas često "hvataju" grčevi u nogama, ne brinite se, jer je ovaj problem mnogo češći leti. Grčevi se, kako objašnjavaju fizioterapeuti, javljaju usled dehidratacije, gubitka elektrolita zbog znojenja, dugog sedenja, pa samim tim i zbog loše arterijske ili venske cirkulacije.
Pevačica Jelena Karleuša obeležila je 48. rođendan u velikom stilu, a među brojnim skupocenim poklonima pažnju je privukla prestižna torba brenda "Hermes", vredna čak 20.000 evra.
Nova učesnica Elite 10, sedamnaestogodišnja Jovana Kosovac iz Novog Sada, već je uspela da privuče ogromnu pažnju javnosti, iako još nije ni zakoračila u Belu kuću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.