Samo mesec dana nakon što je Rumunija povukla iz upotrebe lovački avion MiG-21, Vrhovni savet odbrane te zemlje odlučio je da ipak ponovo aktivira te letelice u oružanim snagama jer je procenjeno da jedna eskadrila aviona F-16 nije dovoljna da brani vazdušni prostor u uslovima ratne krize na granicama
Kako navodi portal Balkanska bezbednosna mreža, avioni MiG-21 Lancer ponovo su počeli da lete 23. maja.
Prethodno su ti avioni sredinom prošlog meseca povučeni iz upotrebe a povod je bio gubitak jednog aviona i pilota 2. marta, na zadatku iznad Crnog Mora.
Tada je iz upotrebe povučeno 27 jednoseda i dvoseda tog tipa.
"Pronosile su se glasine da će avioni MiG-21 da budu predati ukrajinskoj avijaciji kao vojna pomoć, ali činilo se najblaže vrlo neobičnim da se potpuno zastarela tehnika nadje u rukama pilota koji su leteli na Su-27 i MiG-29. Sada će MiG-21 nastaviti da lete u stalnom dežurstvu u okviru dežurnih snaga protivvazdušne odbrane", navodi portal.
Odlučeno je da stari migovi lete do 15. maja iduće godine.
Sada rumunska lovačka avijacija osim MiG-21 ima 17 jednoseda F-16AM i dvoseda F-16BM koji su nabavljeni polovni iz Portugala i u dežurstvu su od 2019. Čeka se na prijem 32 aviona F-16AM/BM čija je nabavka ugovorena iz norveških viškova.
"Prošlog meseca je, uz zvaničnu informaciju o tome da su prizemljeni MiG-21, najavljeno da će se ubrzati proces nabavke F-16, ali očigledno za to treba vreme, a jedna jedina eskadrila nije dovoljna za odbranu Rumunije u uslovima ratne krize na njenim granicama", navodi se u tekstu.
Rumunija je prve MiG-21 uvela u naoružanje 1962. godine. Sada lete avioni nabavljeni 1970-tih godina.
Kroz modernizaciju od 1995. do 2002. prošlo je 111 letelica MiG-21, ali većina je do sada prizemljena zbog isteka životnog veka ili je uništena u udesima.
Poslednjih dana dešava se velika eskalacija međunarodne vojne pomoći vlastima u Кijevu. Prema američkim izvorima, svakodnevno se beleži oko 40 letova vojne pomoći u tom pravcu, a mnogo se govori o železničkom i drumskom transportu, koji je u stalnom toku
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Pedeset jedan ruski civil, među njima i jedno dete, poginuo je u napadima ukrajinskih snaga od 18. do 24. maja, izjavio je specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Rusije za zločine kijevskog režima Rodion Mirošnik.
Ukrajinska komanda prebacila je u Sumsku oblast jurišne grupe iz sastava 225. odvojenog jurišnog puka OSU, jedinice koju ruski bezbednosni izvori opisuju kao sastavljenu od nacista umešanih u brojne ratne zločine.
Ruska vojska trenutno nema jednostavno i racionalno rešenje za potpuno rušenje strateški važnih mostova preko Dnjepra, jer su te konstrukcije projektovane i građene tako da izdrže veliki broj pogodaka teškim bombama, izjavio je predsednik Odbora Državne dume za odbranu Andrej Kartapolov.
Odesa se priprema za kružnu odbranu, a na prilazima gradu završava se izgradnja višekilometarskih protivtenkovskih rovova, bunkera i novih linija prepreka, saopštilo je regionalno rukovodstvo ukrajinskih Snaga teritorijalne odbrane „Jug“.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslednjih dana dešava se velika eskalacija međunarodne vojne pomoći vlastima u Кijevu. Prema američkim izvorima, svakodnevno se beleži oko 40 letova vojne pomoći u tom pravcu, a mnogo se govori o železničkom i drumskom transportu, koji je u stalnom toku
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je skandaloznu vest u kojoj se navodi da je Crna Gora suspendovala emitovanje naše televizije na svojoj teritoriji u periodu od šest meseci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Lažne nade i montirani planovi blokadera u Srbiji, koji već mesecima priželjkuju haos, nestabilnost i nasilno preuzimanje vlasti, doživeli su stravičan i nepopravljiv slom - i to usred Zagreba.
Poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini izazvala je ogromnu pažnju ne samo u domaćim i kineskim medijima, već i među političkim analitičarima, a posebno su odjeknule reči iznete u programu N1 da ova poseta ima "istorijski značaj".
Marko Milošević, unuk Slobodana Miloševića i poslanik SPS-a gostovao je na Informer Tv u emisiji "Da se ne lažemo kod Novice Popovića" i tom prilikom govorio o aktuelnim političkim dešavanjima u našoj zemlji.
Aleksandar Vulin se prvog dana boravka u Moskvi, gde učestvuje na Prvoj međunarodnoj konferenciji o bezbednosti, sastao sa Sergejem Lavrovim, ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije.
Sa leve strane reke Drine u Branjevu u toku je potraga za dečakom koji je nestao u reci tokom kupanja, nakon što ga je, prema prvim informacijama, odnela jaka rečna matica.
Pred letnju sezonu sve više vozača proverava auto-klimu, a majstori navode da punjenje košta od 3.000 do 5.500 dinara, čišćenje oko 2.000 do 3.000, dok ugradnja klime može da košta i nekoliko stotina evra, u zavisnosti od vozila.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu danas je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Glumica Milica Milša pozirala je pored motora u kožnim pantalonama, jakni i crnim čizmama i kacigom u ruci, sve za potrebe serije "Dadilja sa sela" u kojoj glumi Zorku.
Pevačica Milica Todorović našla se u centru skandala nakon što je nepoznata kompanija zloupotrebila njen lik za promociju sumnjivih preparata za mršavljenje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar