Ekonomisti su predviđali imploziju ekonomskog režima predsednika Vladimira Putina otkako je Zapad udario Rusiju oštrim sankcijama zbog njene invazije na Ukrajinu. Ali tri i po meseca od početka rata, Rusija se drži — sa Putinom koji je 7. juna objavio da je inflacija usporila i da je nezaposlenost stabilna
Pomaže to što je Rusija energetska sila koja još uvek beleži velike prihode od prodaje zahvaljujući rastućim cenama nafte. Čak i bez neočekivanih energetskih dobitaka, Rusija bi u bliskoj budućnosti mogla da bude zaštićena od sankcija. To je zato što se zemlja štiti od sankcija od 2014. godine kada je takođe pogođena gomilom trgovinskih ograničenja nakon što je ilegalno anektirala Krim Ukrajini.
Putin je „preoblikovao rusku ekonomiju u tvrđavu“ da bi izdržao spoljne šokove, napisala je Veronika Karion, ekonomski istraživač u Američkom udruženju bankara (ABA) u postu ABA Banking Journal 13. juna.
Čak i ako se ekonomija drži tako dobro kao što se čini, Rusiji bi ipak na kraju moglo ponestati vremena kada roba bude prestala da dolazi i dok sve jače sankcije Zapada progrizu put kroz sistem. Ali za sada, zemlja pokazuje neočekivanu otpornost na niz mera, kao što je popunjavanje svojih rezervi i odvikavanje od stranog kapitala.
Evo šta je Rusija radila u pokušajima da zaštiti svoju ekonomiju sankcijama
Pre invazije, Rusija je držala petu po veličini gomilu stranih valuta i zlatnih rezervi na svetu u vrednosti od oko 630 milijardi dolara, prema Institutu Banke Finske za ekonomiju u razvoju. „Ova zaliha može da pokrije vladin bilans stanja i podrži rublju“, napisao je Karion.
Rusija je izgubila pristup oko polovine tog iznosa zbog sankcija, rekao je ministar finansija zemlje u martu. Ali još uvek ima dosta fizičkog zlata sakrivenog u zemlji — koja je takođe drugi najveći svetski proizvođač plemenitog metala.
Ruska zlatna zaliha se utrostručila od 2014. i sva se čuvaju u kućnim trezorima, navodi centralna banka. SAD su sankcionisale ruske transakcije korišćenjem zlata, ali to ne bi sprečilo „oportunističke zemlje“ da posluju sa Moskvom, napisao je Karion.
Rusija takođe nastavlja da gomila neke rezerve u obliku svojih fondova za hitne slučajeve — zahvaljujući neočekivanim prihodima od prodaje nafte i gasa. U aprilu i junu dodao je 12,7 milijardi dolara svojim rezervama za hitne slučajeve. Ova sredstva će se koristiti za obezbeđivanje stabilnog ekonomskog razvoja usred sankcija, preneo je Rojters 9. juna, pozivajući se na saopštenje ruske vlade. Osim štednje, Rusija se odvikava od stranog kapitala agresivnim otplaćivanjem duga u poslednjih osam godina, napisao je Đan Marija Milesi-Fereti, viši saradnik ekonomskih studija u Hatčins centru za fiskalnu i monetarnu politiku 3. marta. Ona je sada neto poverilac na međunarodnim tržištima, dodao je on.
„Vladimir Putin je alergičan na pozajmljivanje novca“, rekao je Endrju Vajs, stručnjak za Rusiju iz Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, za „ManiPlanet“ NPR-a u februaru. „On ne želi da iskoristi bankarski sistem u Rusiji ili pristup zapadnom kapitalu kako bi Rusiju učinio velikom.
Spoljni dugovi Rusije su prilično niski. Vlada je dugovala oko 39 milijardi dolara u obveznicama u stranoj valuti na kraju 2021. godine, procenio je JPMorgan. Poređenja radi, Grčka nije platila 205,6 milijardi evra (277,5 milijardi dolara) državnog duga 2012.
Što se tiče ukupnog državnog duga Rusije, on iznosi samo 17% BDP-a — znatno ispod trocifrene brojke za mnoge razvijene zemlje i uglavnom denominirano u rubljama. Dakle, zemlji „zaista ne treba da se zadužuje“, napisao je Anton Tabah, glavni ekonomista ruske agencije za rejting Ekpert RA na veb stranici Karnegi Fondacije za mir 15. juna. Američki državni dug iznosi oko 130% BDP-a.
Najveći problem koji Rusija sada ima je plaćanje spoljnih dugova zbog ograničenja izazvanih sankcijama, dodao je Tabah. Kada se to reši, Rusija i njene kompanije će moći da otplate svoj dug, a sopstveni resursi zemlje „trebalo bi da budu dovoljni da pokriju potrebe budžeta, banaka i korporacija“, dodao je on.
Rusija se okreće ka sebi pošto je postala međunarodno izolovana — ali, kao veliki proizvođač robe, njena ekonomija se neće u potpunosti raspasti — iako će rast biti spor i nizak, rekao je Hasan Malik, viši suvereni analitičar u bostonskim investicijama konsultant za upravljanje Loomis Sailes.
Rusija je jedna od retkih zemalja na svetu koja može da se upusti u autarkiju“, rekao je Hasan za Insajder. On je mislio na pojam ekonomske samodovoljnosti. Zemlja je glavni proizvođač sirove nafte, prirodnog gasa, pšenice i metala poput nikla i paladijuma. Da bi se suprotstavili egzodusu međunarodnih kompanija koje su sa sobom ponele svoju robu i usluge, ruski entiteti su preuzeli firme i zamenjuju njihove proizvode domaćom ponudom. Na primer, grad Moskva i grupa koju podržava ruska država preuzeli su operacije francuskog proizvođača automobila Reno u zemlji za nominalnu sumu od 2 rublje (3,5 centa). Oni planiraju da ožive brend automobila iz sovjetskog doba sa proizvodnim pogonima, rekao je gradonačelnik grada Sergej Sobjanin u postu na blogu.
Ali ekonomska situacija Rusije će i dalje biti veoma teška. Sam Putin je 9. juna rekao da zamena uvoza lokalno proizvedenom robom „nije lek za boljku“, preneo je AFP. On je rekao da će Rusija tražiti nove trgovinske partnere i nastaviti da razvija sopstvene industrije za „kritično važne tehnologije“.
Obim i obim sadašnjih sankcija daleko prevazilaze one uvedene 2014. godine, tako da će one „nametnuti veoma ozbiljne troškove ruskoj ekonomiji“, napisao je Milesi-Fereti u svom postu od 3. marta.
Očekuje se da će se ruska ekonomija smanjiti za 8,5% 2022. godine, uz dalji pad od 2,3% u 2023. godini, predviđa Međunarodni monetarni fond u aprilskom izveštaju. To bi bio najveći pad ekonomije od godina nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Poziv predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu da poseti Rusiju i dalje važi, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u razgovoru sa novinarima, prenose RIA Novosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Nikita Petrovic
pre 3 godine
smešno,ruskom karakteru se ništa ne može dopasti,njihovi domovi su bez zrcala u kupatilima
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novinar "Frankfurtskih Vesti" Zoran Vicelarević napadnut je večeras na tribini "Proglasa" u tom gradu i to samo zato što je postavio pitanje koje se okupljenima nije svidelo.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom današnjeg Kolegijuma naše televizije ekskluzivnu informaciju o vezi Crnogoraca bliskih Milu i Acu Đukanoviću sa blokaderima i njihovim pokušajima sprovođenja obojene revolucije u Srbiji.
U Frankfurtu se dogodio skandal kada je na tribini Proglasovca napadnut Zoran Vicelarević, novinar Frankfurtskih vesti, koji se javio da postavi pitanje.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Psiholog Marija Milenković za Informer.rs upozorava na činjenicu da je porast porodičnog nasilja u kojem su muškarci žrtve, ali da to još uvek nije realna slika, jer se mnogi pripadnici jačeg pola srame da prijave zlostavljanje.
Državljanin Srbije (51), čiji identitet nemačka policija nije saopštila, nalazi se u istražnom zatvoru nakon što je, kako se sumnja, 2.juna u Dortmundu najpre izazvao incident u jednom restoranu, pucao na policajca, a potom se zabarikadirao u stanu sa troje maloletne dece.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Mnogi ljudi koriste tečnost za čišćenje naočara za brisanje ekrana monitora, ali to može biti pogrešno. Hemikalije u tim sredstvima mogu oštetiti osetljive zaštitne slojeve na ekranu, što u najgorem slučaju dovodi do trajnih oštećenja ili skupih popravki.
Pevačica Tanja Savić otkrila je nepoznate detalje iz svog života i ispričala da je dadilja maltretirala njene sinove, kao i da se bori sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar