Ekonomisti su predviđali imploziju ekonomskog režima predsednika Vladimira Putina otkako je Zapad udario Rusiju oštrim sankcijama zbog njene invazije na Ukrajinu. Ali tri i po meseca od početka rata, Rusija se drži — sa Putinom koji je 7. juna objavio da je inflacija usporila i da je nezaposlenost stabilna
Pomaže to što je Rusija energetska sila koja još uvek beleži velike prihode od prodaje zahvaljujući rastućim cenama nafte. Čak i bez neočekivanih energetskih dobitaka, Rusija bi u bliskoj budućnosti mogla da bude zaštićena od sankcija. To je zato što se zemlja štiti od sankcija od 2014. godine kada je takođe pogođena gomilom trgovinskih ograničenja nakon što je ilegalno anektirala Krim Ukrajini.
Putin je „preoblikovao rusku ekonomiju u tvrđavu“ da bi izdržao spoljne šokove, napisala je Veronika Karion, ekonomski istraživač u Američkom udruženju bankara (ABA) u postu ABA Banking Journal 13. juna.
Čak i ako se ekonomija drži tako dobro kao što se čini, Rusiji bi ipak na kraju moglo ponestati vremena kada roba bude prestala da dolazi i dok sve jače sankcije Zapada progrizu put kroz sistem. Ali za sada, zemlja pokazuje neočekivanu otpornost na niz mera, kao što je popunjavanje svojih rezervi i odvikavanje od stranog kapitala.
Evo šta je Rusija radila u pokušajima da zaštiti svoju ekonomiju sankcijama
Pre invazije, Rusija je držala petu po veličini gomilu stranih valuta i zlatnih rezervi na svetu u vrednosti od oko 630 milijardi dolara, prema Institutu Banke Finske za ekonomiju u razvoju. „Ova zaliha može da pokrije vladin bilans stanja i podrži rublju“, napisao je Karion.
Rusija je izgubila pristup oko polovine tog iznosa zbog sankcija, rekao je ministar finansija zemlje u martu. Ali još uvek ima dosta fizičkog zlata sakrivenog u zemlji — koja je takođe drugi najveći svetski proizvođač plemenitog metala.
Ruska zlatna zaliha se utrostručila od 2014. i sva se čuvaju u kućnim trezorima, navodi centralna banka. SAD su sankcionisale ruske transakcije korišćenjem zlata, ali to ne bi sprečilo „oportunističke zemlje“ da posluju sa Moskvom, napisao je Karion.
Rusija takođe nastavlja da gomila neke rezerve u obliku svojih fondova za hitne slučajeve — zahvaljujući neočekivanim prihodima od prodaje nafte i gasa. U aprilu i junu dodao je 12,7 milijardi dolara svojim rezervama za hitne slučajeve. Ova sredstva će se koristiti za obezbeđivanje stabilnog ekonomskog razvoja usred sankcija, preneo je Rojters 9. juna, pozivajući se na saopštenje ruske vlade. Osim štednje, Rusija se odvikava od stranog kapitala agresivnim otplaćivanjem duga u poslednjih osam godina, napisao je Đan Marija Milesi-Fereti, viši saradnik ekonomskih studija u Hatčins centru za fiskalnu i monetarnu politiku 3. marta. Ona je sada neto poverilac na međunarodnim tržištima, dodao je on.
„Vladimir Putin je alergičan na pozajmljivanje novca“, rekao je Endrju Vajs, stručnjak za Rusiju iz Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, za „ManiPlanet“ NPR-a u februaru. „On ne želi da iskoristi bankarski sistem u Rusiji ili pristup zapadnom kapitalu kako bi Rusiju učinio velikom.
Spoljni dugovi Rusije su prilično niski. Vlada je dugovala oko 39 milijardi dolara u obveznicama u stranoj valuti na kraju 2021. godine, procenio je JPMorgan. Poređenja radi, Grčka nije platila 205,6 milijardi evra (277,5 milijardi dolara) državnog duga 2012.
Što se tiče ukupnog državnog duga Rusije, on iznosi samo 17% BDP-a — znatno ispod trocifrene brojke za mnoge razvijene zemlje i uglavnom denominirano u rubljama. Dakle, zemlji „zaista ne treba da se zadužuje“, napisao je Anton Tabah, glavni ekonomista ruske agencije za rejting Ekpert RA na veb stranici Karnegi Fondacije za mir 15. juna. Američki državni dug iznosi oko 130% BDP-a.
Najveći problem koji Rusija sada ima je plaćanje spoljnih dugova zbog ograničenja izazvanih sankcijama, dodao je Tabah. Kada se to reši, Rusija i njene kompanije će moći da otplate svoj dug, a sopstveni resursi zemlje „trebalo bi da budu dovoljni da pokriju potrebe budžeta, banaka i korporacija“, dodao je on.
Rusija se okreće ka sebi pošto je postala međunarodno izolovana — ali, kao veliki proizvođač robe, njena ekonomija se neće u potpunosti raspasti — iako će rast biti spor i nizak, rekao je Hasan Malik, viši suvereni analitičar u bostonskim investicijama konsultant za upravljanje Loomis Sailes.
Rusija je jedna od retkih zemalja na svetu koja može da se upusti u autarkiju“, rekao je Hasan za Insajder. On je mislio na pojam ekonomske samodovoljnosti. Zemlja je glavni proizvođač sirove nafte, prirodnog gasa, pšenice i metala poput nikla i paladijuma. Da bi se suprotstavili egzodusu međunarodnih kompanija koje su sa sobom ponele svoju robu i usluge, ruski entiteti su preuzeli firme i zamenjuju njihove proizvode domaćom ponudom. Na primer, grad Moskva i grupa koju podržava ruska država preuzeli su operacije francuskog proizvođača automobila Reno u zemlji za nominalnu sumu od 2 rublje (3,5 centa). Oni planiraju da ožive brend automobila iz sovjetskog doba sa proizvodnim pogonima, rekao je gradonačelnik grada Sergej Sobjanin u postu na blogu.
Ali ekonomska situacija Rusije će i dalje biti veoma teška. Sam Putin je 9. juna rekao da zamena uvoza lokalno proizvedenom robom „nije lek za boljku“, preneo je AFP. On je rekao da će Rusija tražiti nove trgovinske partnere i nastaviti da razvija sopstvene industrije za „kritično važne tehnologije“.
Obim i obim sadašnjih sankcija daleko prevazilaze one uvedene 2014. godine, tako da će one „nametnuti veoma ozbiljne troškove ruskoj ekonomiji“, napisao je Milesi-Fereti u svom postu od 3. marta.
Očekuje se da će se ruska ekonomija smanjiti za 8,5% 2022. godine, uz dalji pad od 2,3% u 2023. godini, predviđa Međunarodni monetarni fond u aprilskom izveštaju. To bi bio najveći pad ekonomije od godina nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
U američkom Senatu predstavljen je nacrt zakona kojim se predviđa novi paket oštrih sankcija protiv Rusije, uključujući mogućnost uvođenja ličnih mera protiv predsednika Vladimira Putina.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je usvajanje zakona o novim sankcijama protiv Rusije u Senatu Sjedinjenih Država i pozvala na dodatno ograničavanje prihoda Moskve.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas saopštila je danas da je EU usvojila 21. paket sankcija protiv Rusije.
U administraciji predsednika SAD Donalda Trampa postoji zabrinutost da bi preterano oslanjanje na sankcije i dolar kao instrument spoljnopolitičkog pritiska moglo da proizvede suprotan efekat i podstakne druge države da ubrzaju prelazak na alternativne sisteme plaćanja.
Predsednik SAD Donald Tramp će podržati zakon o "oštrim" sankcijama protiv Rusije isključivo pod uslovom da taj dokument obuhvati i restrikcije protiv Irana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je pokazao šta znači stvarna briga o građanima i odgovornost prema svojoj zemlji! U kasnim večernjim satima, iz prelepog sela smeštenog između Zlatibora i Priboja, nadomak Kokinog Broda, predsednik se obratio naciji i poslao snažnu, emotivnu i direktnu poruku svima u Srbiji.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.