Političari i komentatori u Berlinu zaprepašćeni su komentarima Jensa Plotnera, savetnika za spoljnu politiku kancelara Olafa Šolca, koji je rekao da i mediji treba više da se usredsre na budući odnos Nemačke s Rusijom, nego na snabdevanje Ukrajine teškim naoružanjem
Jens Plotner osvrnuo se na optužbe u kojima se veliki deo medija i opozicije obrušio na nemačku vladu, smatrajući da je oklevala u svojoj podršci Ukrajini i da ju je mnogo sporije snabdevala teškim oružjem nego što su to učinili SAD, Velika Britanija i Francuska, piše FT.
Govoreći na raspravi u nemačkom Savetu za spoljne poslove (DGAP), rekao je da je raspravu o pomoći Ukrajini podstakla "groznica koja propušta velika pitanja".
- Možete da ispunite puno novinskih stranica pisanjem o Marderi, vrsti borbenog vozila koje je Kijev zatražio od Nemačke, ali nekako pronalazim puno manje članaka o tome kakav bi naš odnos s Rusijom trebao biti u budućnosti. I to je barem jednako uzbudljivo i relevantno pitanje o kojem bismo mogli da raspravljamo - rekao je Plotner.
Primedbe su izazvale ljutiti odgovor Mari Agnes Strak Cimerman, istaknute zastupnice liberalnih Slobodnih demokrata, jedne od tri stranke u Šolcovoj vladajućoj koaliciji. Strak Cimerman, predsednica Odbora za obranu u Bundestagu, rekla je da Plotnerovi komentari "otkrivaju način razmišljanja poslednjih nekoliko desetina godina koji su nas doveli u ovu užasnu situaciju".
- Nije vreme da s ljubavlju razmišljamo o Rusiji, nego da pomognemo Ukrajini - dodala je.
Tajming
Izjave Plotnera, koji retko govori u javnosti, bacile su fokus na način na koji Šolc i njegov tim gledaju na rat u Ukrajini. Šolc je bio na udaru saveznika u istočnoj Evropi zbog održavanja telefonskog kontakta s ruskim predsednikom Vladimrom Putinom, uprkos navodioma o zločinima koje su moskovske trupe navodno počinile u gradovima poput Buče i razaranju koje su njeni avioni i artiljerija izazvali po ukrajinskim gradovima.
Plotner je u svom govoru istakao da Nemačka podržava Ukrajinu "politički, ekonomski i vojno" i to "u velikoj meri".
Njegov govor dogodio se nekoliko sati pre nego što je Ukrajina objavila da je preuzela isporuku određenog broja oklopnih haubica PzH 2000, prvog teškog naoružanja koje je Nemačka isporučila Kijevu. PzH je najmodernija artiljerija Bundesvera i može pogoditi ciljeve udaljene 40 kilometara.
Ali, Plotner je takođe govorio i o mogućem članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji, o čemu će se raspravljati na samitu EU ove nedelje, i to na način koji bi vlada u Kijevu mogla smatrati neprijatnim.
- Samo zato što ste napadnuti ne znači automatski i da se vaša vladavina prava poboljšala - poručio je Plotner Ukrajincima.
- Problemi zbog kojih su Ukrajinci pali su strukturni, oni su još uvek tu i moraju da se rešavaju - naglasio je Plotner.
Foto: AP Photo/Natacha Pisarenko
Olaf Šolc i Emanuel Makron sa Zelenskim u Kijevu
"Zabrinjavajuće"
Noah Barkin, stručnjak u nemačkom think-tanku Maršal fond of US, nije bio zadovoljan nakon govora Šolcovog savetnika za spoljnu politiku.
- Poruke koje je Plotner poslao zabrinjavajuće su za građane Ukrajine, nemačke partnere u istočnoj Evropi te mnogih njenih najbližih saveznika širom sveta, uključujući i Sjedinjene Države - kazao je.
Barkin je naglasio da su Plotnerovi komentari pokrenuli pitanje je li Šolcov tim "naučio prave lekcije iz Putinovog rata".
- Mogu li se ljudi koji su godinama promovisali bliske veze s Moskvom i Pekingom okrenuti spoljnopolitičkoj viziji koja je prikladna za izazove ove nove ere sastavnog suparništva? - upitao se Barkin.
Njegovo mišljenje deli i Džordž, docent za ratne studije na Univerzitetu Varvik. On je istakao da Plotner simboliše Ostpolitik, odnosno ''politiku establišmenta, ekonomski angažman i vojnu suzdržanost koja je desetinama godinama definisala nemačku spoljnu politiku".
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev potvrdio je da su se bivši visoki nemački i ruski zvaničnici sredinom jula tajno sastali u Bakuu i razgovarali o ratu u Ukrajini, dok je nemački kancelar Fridrih Merc poručio da njegova vlada nije bila obaveštena o tim kontaktima.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Bivši šef kabineta nemačkog Ministarstva odbrane Niko Lange pozvao je evropske zemlje da pojačaju politički i vojni pritisak na rusku eksklavu Kalinjingrad i na Krim.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Da ustaškom ludilu nema kraja, potvrđuje i skandalozna izjava hrvatskog ministar ekonomije Ante Šušnjar, koji je direktno zapretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbima, prizivajući novu "Oluju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava namenjenih unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja kroz razvoj preduzetništva u iznosu od 31 milion dinara, a prijave će trajati sve do 11. avgusta 2026. godine.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Državljanin Turske K.E., koji je uhapšen zbog sumnje da je brutalno ubio rusku državljanku Ljudmilu Turkovu Konstantinovnu (27), a potom njeno telo spakovao u putni kofer i bacio u kanal Vizelj, na saslušanju u tužilaštvu negirao je zločin i izneo šokantne tvrdnje da je u ubistvu učestvovalo više osoba.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.