Ukrajina će nastaviti da se bori protiv Rusije čak i ako nema nikakvo oružje, tako da bi Zapad trebalo da ubrza isporuke oružja Ukrajini ili biti odgovoran za smrt svojih vojnika, rekao je nemačkim medijima ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba
Ako ne dobijemo oružje, dobro. Onda ćemo se boriti lopatama. Ali nastavićemo da se branimo jer je ovo rat za našu egzistenciju, rekao je Kuleba u intervjuu za javni servis ARD.
- Što pre dobijemo oružje, što pre bude poslato, više će nam dobrog učiniti. Ako zakasne, mi ćemo vam ipak biti zahvalni, ali tada će biti mnogo otpada i mnogo ljudi će do tada pomreti - dodao je.
On je to rekao tokom panel diskusije sa voditeljkom političkog "talk showa" Anne Will.
Na listi gostiju u emisiji su i predsednica Evropske komisije Ursula von der Lajen i još nekoliko nemačkih političara i političkih stručnjaka.
Kuleba je rekao da je ruska artiljerija nadjačala ukrajinsku u Donbasu 15 prema 1, ponavljajući izjave koje je nekoliko visokih ukrajinskih zvaničnika dalo u poslednje vreme. Kijev ne može pobediti s takvim neravnotežom snaga, rekao je ministar vanjskih poslova.
Zapadni političari, koji smatraju da Kijev treba da učini ustupke Rusiji i pristane da se sukob reši mirovnim sporazumom zbog strašne situacije na bojnom polju, greše, tvrdi Kuleba.
Ukrajina je ostala s nekim od najvećih vojnih zaliha među bivšim sovjetskim republikama kada se SSSR raspao. Sada kaže da je izgubila do polovine svog teškog naoružanja boreći se protiv Rusije i savezničkih snaga na istoku.
Kijev je molio Zapad da isporuči artiljerijske topove, tenkove i borbene avione, ali je dobio samo delić onoga što su tražili. Saveznici Ukrajine kažu da su zabrinuti da bi Moskva mogla da shvati isporuku oružja kao ozbiljnu eskalaciju, a Moskva bi mogla smatrati dobavljače delom neprijateljstava, tvrde zapadni zvaničnici.
Moskva kaže da svaka vojna pomoć koja se daje Ukrajini eskalira i produžava sukob i optužila je svoje protivnike da protiv Rusije vode "rat do poslednjeg Ukrajinca".
Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz nemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.
Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva ničim izazvana, a demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.
Masovna isporuka neodgovarajućeg zapadnog naoružanja iz Sjedinjenih Država i evropskih zemalja za potrebe ukrajinske vojske stvorila je za Ukrajinu logističku noćnu moru
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Belorusija tvrdi da Kijevu nije u interesu da uvuče Minsk u ukrajinski sukob, jer bi to za Ukrajinu značilo otvaranje još jednog fronta — dužeg od hiljadu kilometara.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
U centru Kijeva, uoči početka KijevPrajda, okupili su se protivnici LGBT marša, među njima i nacionalistički aktivisti, a jedan od transparenata nosio je uvredljivu poruku: „Putin je takođe p*der, on se ponosi vama“.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Energetski sporazum Londona i Kijeva ponovo je otvorio pitanje kako će se koristiti nuklearno gorivo namenjeno Ukrajini i da li takve isporuke nose bezbednosne rizike u trenutku kada je ukrajinski energetski sistem pod stalnim pritiskom rata.
Odluka suda u Hagu koja se tiče prava na priobalne vode u Crnom moru, Azovskom moru i Kerčkom moreuzu u korist Rusije od velikog je značaja za budućnost, rekao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Masovna isporuka neodgovarajućeg zapadnog naoružanja iz Sjedinjenih Država i evropskih zemalja za potrebe ukrajinske vojske stvorila je za Ukrajinu logističku noćnu moru
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.