Kalinjingrad, ruska enklava između Litvanije i Poljske, uskoro bi kako se čini mogla da bude izuzeta od dela sankcija koje je Evropska unija nametnula na izvoz određene robe, nakon što je u četvrtak nemački kancelar Olaf Šolc urgirao na Vilnjus i Brisel da ukinu restrikcije na teretni transport od Rusije do enklave, navodeći da evropske sankcije protiv Moskve ne treba tamo da se primenjuju
Kako saznaje “Špigl”, Evropska komisija priprema dokument sa pojašnjenjima primene tih sankcija u kojem stoji da će Moskvi biti dozvoljene tranzitne rute za sve proizvode ali u ograničenim količinama, onima koje su uporedive sa isporukama iz vremena pre ruske agresije na Ukrajinu.
Litvanske vlasti su 18. juna objavile da na snagu stupa zabrana prevoza robe obuhvaćene sankcijama EU preko teritorije te države ka Kaljiningradu, koji nazivaju "Ahilova peta NATO-a" i koji je postao užarena tačka u sukobu Rusije i Zapada. Na listi sankcija EU nalaze se ugalj, metali, građevinski materijal i napredna tehnologija.
To je izazvalo bes Rusije.
Pretnje odmazdom
Kako su litvanski carinici počeli da zaustavljaju teretne vozove radi provere, Moskva je zapretila “praktičnom” akcijom odmazde ako EU ne deblokira metale zaglavljene u tranzitu i pozvalo otpravnika poslova Litvanije Virginiju Umbrasene.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je litvanska zabrana “bez presedana” i “nezakonita”. Nakon toga se oglasio visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj, koji je odbacio navode Moskve da Litvanija primjenjuje nacionalne sankcije, ukazujući da su u pitanju sankcije EU, dok je litvanska premijerka Ingrida Šimonite istakla da zabrana tranzita nije usmerena na blokadu regiona, već je protiv robe koja potpada pod evropske sankcije.
Foto: Reuters
Kako je predsednik Litvanije Gitanas Nauseda objavio da Vilnjus neće praviti ustupke po pitanju tranzita sankcionisane robe u Kalinjingrad, a vlasti u konsultaciji sa Evropskom komisijom usaglasile osnovne principe i smernice za tranzit, zamenik predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je protivmerama koje mogu da Litvaniji "preseku dovod kiseonika“.
Litvanija je, naime, primenom sankcija onemogućila isporuke železnicom i putevima (vazdušne i morske rute su ostale van domašaja sankcija), a u očima Rusije, to je bila blokada Kalinjingrada i na državnoj televiziji su se zbog toga čuli pozivi da se situacija razreši vojnom invazijom.
Jedan penzionisani ruski general pozvao je predsednika Vladimira Putina da nakon blokade tranzita pošalje nuklearno oružje u Кalinjingrad. Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas u aprilu je ukazao da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još pre početka ruske invazije.
Foto: AP/Tanjug
A onda se umešao Šolc...
Kako su višenedeljne tenzije došle do vrhunca, umešao se Olaf Šolc i omogućio Putinu veliku diplomatsku pobedu. Govoreći na konferenciji za novinare na samitu NATO u Madridu, nemački kancelar je rekao da je to “pitanje za EU da uspostavi nephodan okvir i pravila” za transport tereta iz Rusije u njenu enklavu.
- I, naravno, ona moraju uvek da se postave u svetlu činjenice da se ovde radi o saobraćaju između dva dela Rusije – dodao je Šolc, sugerišući da sankcije EU na rusku robu ne treba da se primenjuju, jer ta roba ne ulazi u blok kao uvoz već samo prolazi u tranzitu.
Kako piše “Politiko”, evropski zvaničnici su započeli pregovore sa Litvanijom da izuzmu teretni saobraćaj između Rusije i Kalinjingrada od sankcija.
- Verujem da sve umešane strane trenutno čine velike napore da uspostave ovde dinamiku deeskalacije – istakao je Šolc.
"Pojašnjenja u skladu sa pozicijama Berlina"
Dok Evropska komisija sada priprema dokument sa “pojašnjenima” primene sankcija, “Špigl” piše da je način na koji je EK sročila ta pojašnjenja umnogome u skladu sa pozicijama nemačke vlade koja je kritikovala način na koji Litvanija primjenjuje sankcije na Kalinjingrad.
- Nije Litvanija (ta koja je) promenila svoj stav – rekli su “Špiglu” izvori bliski litvanskoj vladi, ne skrivajući nezadovoljstvo potezima Berlina.
Jedan litvanski zvaničnik upoznat sa pregovorima rekao je da “Nemci još od 18. juna vrše pritisak na EK ne bi li osigurali da se sankcije ne primenjuju na Kalinjingrad”.
Objašnjenje Šolcove suzdržanosti je, kako navodi "Špigl", u tome što je nemačka vlada svesna da bi Moskva mogla da upotrebi silu da obezbedi kopneni koridor preko Litvanije ukoliko se blokada ne ukine, a u Litvaniji su takođe stacionirani nemački vojnici koji bi mogli da budu uključeni u mogući sukob. Šolc je svakako hteo da se izbegnu "nepotrebne provokacije Rusije", pa je ponavljao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da NATO ne postane strana u ratu između Rusije i Ukrajine.
Prema Šolcovom tumačenju, pravila za tranzit robe moraju da uzmu u obzir da se tu radi o isporukama između dva dela Rusije, a ne izvozu u EU, iako u zvaničnom smislu Rusija mora robu najpre da uveze u EU, odnosno Litvaniju, pa se onda ona opet izvozi u Rusiju.
Iako je EK najpre rekla da Litvanija postupa u skladu sa režimom sankcija, nakon vruće rasprave sada očigledno priprema drugačiju interpretaciju primene sankcija.
Foto: Informer/Marko Đoković
"Rusija uspela da zastraši EK"
U Viljnusu to smatraju porazom. Štaviše, politikolog Dovile Jakniunaite ocenio je da je Rusija uspela da zastraši EK.
- Ovde se više ne radi o nekoliko železničkih vagona. Izgleda da se sada Rusiji pretnje isplate - rekao je on, predviđajući da će Moskva i ubuduće da iskoristi svaku priliku da podeli Evropljane.
U međuvremenu, litvanijske železnice su zbog sukoba sa Moskvom procenile da su do sada izgubile 150 miliona evra, a oko 2.000 od 9.000 radnika će biti otpušteno.
“Litvanijski incident” nije, međutim, prvi put da se Nemačka našla na meti kritika zbog Ukrajine.
Kritike na račun Šolca
Dok je Rusija u januaru tek gomilala svoje trupe na granici s Ukrajinom, nemačka vlada odbila je da podrži Kijev oružjem i blokirala druge NATO zemlje da šalju njeno oružje. Ipak, uoči invazije Nemačka je obustavila projekat Severni tok 2 zbog kriznih okolnosti, a nakon pokretanja ruske "specijalne vojne operacije" konačno je poslala Kijevu antitenkovsko oružje i PVO sisteme “stinger” te odblokirala druge zemlje EU što se tiče slanja njhiove opreme.
“Ruska invazija na Ukrajinu bila je tačka prekretnica”, kako je tada rekao Šolc, u saopštenju od 26. februara.
Šolcu, koji je sredinom juna prvi put posetio Kijev od invazije, se zbog niza pogrešnih koraka i nedoslednih poruka vezanih za rusku politiku i rat u Ukrajini prebacuje urušavanje nemačkog autoriteta u vreme dok su se šefovi država i vlada EU borili da postignu sporazum o embargu na rusku naftu i da pobede tvrdoglavo protivljenje Mađarske. On takođe nije imao ključnu ulogu u pravljenju kompromisa sa Mađarskom koji je dalje otvorio put usvajanju embarga i šestog paketa sankcija.
- Šolc je pravi problem – rekao je tada neimenovani EU diplomata.
Specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini ušla je u 131. dan. Ruska armija u sadejstvu sa jedinicama DNR i LNR oslobodila je Lisičansk, iako je Kijev najpre tu vest demantovao, a kasnije potvrdio, kada se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio. On je naveo da se ukrajinske snage ipak jesu povukle iz Lisičanska, ali samo kako bi sačekale pravi momenat kada će ponovo povratiti ovu teritoriju. Rusi sada napreduju u pravcu Kramatorska, i prema izveštaju ukrajinskog Generalštaba njihove jedinice su već prešle reku Severski Donjec i preuzele kontrolu nad Zolotarevkom
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini ušla je u 131. dan. Ruska armija u sadejstvu sa jedinicama DNR i LNR oslobodila je Lisičansk, iako je Kijev najpre tu vest demantovao, a kasnije potvrdio, kada se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio. On je naveo da se ukrajinske snage ipak jesu povukle iz Lisičanska, ali samo kako bi sačekale pravi momenat kada će ponovo povratiti ovu teritoriju. Rusi sada napreduju u pravcu Kramatorska, i prema izveštaju ukrajinskog Generalštaba njihove jedinice su već prešle reku Severski Donjec i preuzele kontrolu nad Zolotarevkom
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.