EVROPA NA KOLENIMA, SPREMA DOKUMENT KOJIM PRIZNAJE PORAZ!? Zaokret u drami Putina sa Zapadom, Nemci mu poklonili veliku pobedu
Podeli vest
Kalinjingrad, ruska enklava između Litvanije i Poljske, uskoro bi kako se čini mogla da bude izuzeta od dela sankcija koje je Evropska unija nametnula na izvoz određene robe, nakon što je u četvrtak nemački kancelar Olaf Šolc urgirao na Vilnjus i Brisel da ukinu restrikcije na teretni transport od Rusije do enklave, navodeći da evropske sankcije protiv Moskve ne treba tamo da se primenjuju
Kako saznaje “Špigl”, Evropska komisija priprema dokument sa pojašnjenjima primene tih sankcija u kojem stoji da će Moskvi biti dozvoljene tranzitne rute za sve proizvode ali u ograničenim količinama, onima koje su uporedive sa isporukama iz vremena pre ruske agresije na Ukrajinu.
Specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini ušla je u 131. dan. Ruska armija u sadejstvu sa jedinicama DNR i LNR oslobodila je Lisičansk, iako je Kijev najpre tu vest demantovao, a kasnije potvrdio, kada se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio. On je naveo da se ukrajinske snage ipak jesu povukle iz Lisičanska, ali samo kako bi sačekale pravi momenat kada će ponovo povratiti ovu teritoriju. Rusi sada napreduju u pravcu Kramatorska, i prema izveštaju ukrajinskog Generalštaba njihove jedinice su već prešle reku Severski Donjec i preuzele kontrolu nad Zolotarevkom
04.07.2022
22:39
Litvanske vlasti su 18. juna objavile da na snagu stupa zabrana prevoza robe obuhvaćene sankcijama EU preko teritorije te države ka Kaljiningradu, koji nazivaju "Ahilova peta NATO-a" i koji je postao užarena tačka u sukobu Rusije i Zapada. Na listi sankcija EU nalaze se ugalj, metali, građevinski materijal i napredna tehnologija.
To je izazvalo bes Rusije.
Pretnje odmazdom
Kako su litvanski carinici počeli da zaustavljaju teretne vozove radi provere, Moskva je zapretila “praktičnom” akcijom odmazde ako EU ne deblokira metale zaglavljene u tranzitu i pozvalo otpravnika poslova Litvanije Virginiju Umbrasene.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je litvanska zabrana “bez presedana” i “nezakonita”. Nakon toga se oglasio visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj, koji je odbacio navode Moskve da Litvanija primjenjuje nacionalne sankcije, ukazujući da su u pitanju sankcije EU, dok je litvanska premijerka Ingrida Šimonite istakla da zabrana tranzita nije usmerena na blokadu regiona, već je protiv robe koja potpada pod evropske sankcije.
Kako je predsednik Litvanije Gitanas Nauseda objavio da Vilnjus neće praviti ustupke po pitanju tranzita sankcionisane robe u Kalinjingrad, a vlasti u konsultaciji sa Evropskom komisijom usaglasile osnovne principe i smernice za tranzit, zamenik predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je protivmerama koje mogu da Litvaniji "preseku dovod kiseonika“.
Litvanija je, naime, primenom sankcija onemogućila isporuke železnicom i putevima (vazdušne i morske rute su ostale van domašaja sankcija), a u očima Rusije, to je bila blokada Kalinjingrada i na državnoj televiziji su se zbog toga čuli pozivi da se situacija razreši vojnom invazijom.
Jedan penzionisani ruski general pozvao je predsednika Vladimira Putina da nakon blokade tranzita pošalje nuklearno oružje u Кalinjingrad. Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas u aprilu je ukazao da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još pre početka ruske invazije.
A onda se umešao Šolc...
Kako su višenedeljne tenzije došle do vrhunca, umešao se Olaf Šolc i omogućio Putinu veliku diplomatsku pobedu. Govoreći na konferenciji za novinare na samitu NATO u Madridu, nemački kancelar je rekao da je to “pitanje za EU da uspostavi nephodan okvir i pravila” za transport tereta iz Rusije u njenu enklavu.
- I, naravno, ona moraju uvek da se postave u svetlu činjenice da se ovde radi o saobraćaju između dva dela Rusije – dodao je Šolc, sugerišući da sankcije EU na rusku robu ne treba da se primenjuju, jer ta roba ne ulazi u blok kao uvoz već samo prolazi u tranzitu.
Kako piše “Politiko”, evropski zvaničnici su započeli pregovore sa Litvanijom da izuzmu teretni saobraćaj između Rusije i Kalinjingrada od sankcija.
- Verujem da sve umešane strane trenutno čine velike napore da uspostave ovde dinamiku deeskalacije – istakao je Šolc.
"Pojašnjenja u skladu sa pozicijama Berlina"
Dok Evropska komisija sada priprema dokument sa “pojašnjenima” primene sankcija, “Špigl” piše da je način na koji je EK sročila ta pojašnjenja umnogome u skladu sa pozicijama nemačke vlade koja je kritikovala način na koji Litvanija primjenjuje sankcije na Kalinjingrad.
- Nije Litvanija (ta koja je) promenila svoj stav – rekli su “Špiglu” izvori bliski litvanskoj vladi, ne skrivajući nezadovoljstvo potezima Berlina.
Jedan litvanski zvaničnik upoznat sa pregovorima rekao je da “Nemci još od 18. juna vrše pritisak na EK ne bi li osigurali da se sankcije ne primenjuju na Kalinjingrad”.
Objašnjenje Šolcove suzdržanosti je, kako navodi "Špigl", u tome što je nemačka vlada svesna da bi Moskva mogla da upotrebi silu da obezbedi kopneni koridor preko Litvanije ukoliko se blokada ne ukine, a u Litvaniji su takođe stacionirani nemački vojnici koji bi mogli da budu uključeni u mogući sukob. Šolc je svakako hteo da se izbegnu "nepotrebne provokacije Rusije", pa je ponavljao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da NATO ne postane strana u ratu između Rusije i Ukrajine.
Prema Šolcovom tumačenju, pravila za tranzit robe moraju da uzmu u obzir da se tu radi o isporukama između dva dela Rusije, a ne izvozu u EU, iako u zvaničnom smislu Rusija mora robu najpre da uveze u EU, odnosno Litvaniju, pa se onda ona opet izvozi u Rusiju.
Iako je EK najpre rekla da Litvanija postupa u skladu sa režimom sankcija, nakon vruće rasprave sada očigledno priprema drugačiju interpretaciju primene sankcija.
"Rusija uspela da zastraši EK"
U Viljnusu to smatraju porazom. Štaviše, politikolog Dovile Jakniunaite ocenio je da je Rusija uspela da zastraši EK.
- Ovde se više ne radi o nekoliko železničkih vagona. Izgleda da se sada Rusiji pretnje isplate - rekao je on, predviđajući da će Moskva i ubuduće da iskoristi svaku priliku da podeli Evropljane.
U međuvremenu, litvanijske železnice su zbog sukoba sa Moskvom procenile da su do sada izgubile 150 miliona evra, a oko 2.000 od 9.000 radnika će biti otpušteno.
“Litvanijski incident” nije, međutim, prvi put da se Nemačka našla na meti kritika zbog Ukrajine.
Kritike na račun Šolca
Dok je Rusija u januaru tek gomilala svoje trupe na granici s Ukrajinom, nemačka vlada odbila je da podrži Kijev oružjem i blokirala druge NATO zemlje da šalju njeno oružje. Ipak, uoči invazije Nemačka je obustavila projekat Severni tok 2 zbog kriznih okolnosti, a nakon pokretanja ruske "specijalne vojne operacije" konačno je poslala Kijevu antitenkovsko oružje i PVO sisteme “stinger” te odblokirala druge zemlje EU što se tiče slanja njhiove opreme.
“Ruska invazija na Ukrajinu bila je tačka prekretnica”, kako je tada rekao Šolc, u saopštenju od 26. februara.
Šolcu, koji je sredinom juna prvi put posetio Kijev od invazije, se zbog niza pogrešnih koraka i nedoslednih poruka vezanih za rusku politiku i rat u Ukrajini prebacuje urušavanje nemačkog autoriteta u vreme dok su se šefovi država i vlada EU borili da postignu sporazum o embargu na rusku naftu i da pobede tvrdoglavo protivljenje Mađarske. On takođe nije imao ključnu ulogu u pravljenju kompromisa sa Mađarskom koji je dalje otvorio put usvajanju embarga i šestog paketa sankcija.
- Šolc je pravi problem – rekao je tada neimenovani EU diplomata.
Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder veruje da njegovo prijateljstvo sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom može pomoći u pronalaženju rešenja za okončanje rata u Ukrajini. On je to izjavio u intervjuu za DPA.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da je mir u Ukrajini moguć u svakom trenutku ukoliko predsednik Rusije Vladimir Putin prekine svoju, kako je naveo, "varvarsku" kampanju i povuče trupe.
Vladajuća koalicija Nemačke je sve više podeljena oko politike prema Ukrajini, a Socijaldemokratska partija (SPD) kancelara Olafa Šolca našla se uhvaćena u unakrsnoj vatri svojih koalicionih partnera zbog ublažavanja svog stava o podršci Kijevu.
21.03.2024
05:19
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Marcco
pre 1 godinu
Hajde i to da vidimo. Litvanija je uvela restrikcije na "sugestiju" SAD-a, kao mali eksperimet da li je Rusija spremna da napadne NATO državu. Sumnjam da su odustali od toga, a Nemačka se pita koliko i Bugarska kada su američke igrice u pitanju.
Specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini ušla je u 131. dan. Ruska armija u sadejstvu sa jedinicama DNR i LNR oslobodila je Lisičansk, iako je Kijev najpre tu vest demantovao, a kasnije potvrdio, kada se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio. On je naveo da se ukrajinske snage ipak jesu povukle iz Lisičanska, ali samo kako bi sačekale pravi momenat kada će ponovo povratiti ovu teritoriju. Rusi sada napreduju u pravcu Kramatorska, i prema izveštaju ukrajinskog Generalštaba njihove jedinice su već prešle reku Severski Donjec i preuzele kontrolu nad Zolotarevkom
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
Nikšićanin Brano Mićunović , koji je danas preminuo, već duže vreme važi za nedodirljivog i kontroverznog crnogorskog biznismena, a kakva je njegova reputacija svedoči i to što je ušao u moderne narodne izreke.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.