NOVA ANALIZA! Šta znači "pobeda" nad Rusijom i da li je Zapad spreman da plati cenu Putinu? Britanski analitičar za "Tajms" o ishodu rata koji potresa svet
Podeli vest
U jednom trenutku stručnjaci veruju da će Ukrajina pobediti, a već sjedeći put upozoreni smo da Rusija pobeđuje. Ali šta znači "pobeda" - i da li je Zapad zaista spreman platiti svoju cenu?
- Ovde postoji tragična ironija. Na svoje načine, Rusija, Ukrajina i Zapad su svi predani borbi, a da ne znaju sa sigurnošću kako bi kraj igre trebalo ili će izgledati. Za Moskvu i Kijev to je u suštini zato što još uvek čekaju presudu bojnog polja - ali za Zapad je to zato što još nismo voljni da raspravljamo o najtežim pitanjima - piše politički analitičar Mark Galeoti u analizi za Sandej tajms.
Ruski predsednik Vladimir Putin trebalo bi da odbije da prisustvuje međunarodnom samitu G20, pošto su neke zemlje, najverovatnije, spremile opasne provokacije protiv ruske delegacije
04.07.2022
08:16
I feel in the West we are still shying away from addressing the tough qs over the war, our leaders too often hiding behind bombast. This is just storing up problems for the future. My take for @thesundaytimeshttps://t.co/RHl7Cl0reZ
— Mark Galeotti (@MarkGaleotti) July 3, 2022
U analizi, Galeoti navodi da će, ako ruske snage zauzmu ceo Donbas i "Krimski koridor", ruski lider Vladimir Putin biti srećan.
Iako to nije potpuno preuzimanje kakvo je prvobitno planirao, bilo više nego dovoljno za njega da ga predstavi kao pobedu, smatra Galeoti.
Uostalom, Putin često pravi strategiju retrospektivno, snalazeći se sa najboljim što ima i onda to predstavlja kao ono što je uvek tražio. Putin će "odgristi" sve što može uzeti i držati, ali još ne zna šta bi to moglo biti, smatra analitičar.
Isto tako, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi reći čelnicima G7 da će Ukrajina "pregovarati samo s pozicije snage" i nastojaće da oslobodi celu svoju teritoriju do zime, ali, realno, njihove šanse da ove godine isteraju Rusiju iz Donbasa su tanke.
Više i bolje oružje pomaže, ali Rusija još uvek ima veće rezerve, što znači da, ako Kijev pobedi, to će biti zato što je Moskva odlučila da smanji svoje gubitke, ne videći ništa od nastavka rata, a ne zato što je sveobuhvatno slomljena na bojnom polju, navodi se u tekstu.
Alternativno, hoće li Ukrajinci morati da pristanu na kompromise, da možda zamene Krim za Donbas, kako je već predložio Henri Kisindžer? U ovoj fazi oni s pravom odbijaju takve dogovore, ali kako se žrtve povećavaju, nije nemoguće da takav ružan mir postane zamisliv, navodi Galeoti.
Interesi Zapada
Šta je sa Zapadom u celoj priči? Britanski premijer Boris Džonson govorio je u ime mnogih svojih kolega kada je rekao da će Britanija i njeni saveznici "ostati na kursu".
Ali, gde taj kurs vodi? Džonson je za BBC rekao da je "na Volodimiru Zelenskom i njegovim ljudima da odluče šta žele" i dodao da "niko ovde u G7 ne vidi nikakvu alternativu jednostavnoj podršci njima u ponovnom sticanju suvereniteta".
Ipak, u tome nema ničeg jednostavnog
Nezvanično, zapadni zvaničnici priznaju da mantra da Ukrajinci odlučuju kako i kada će ovaj rat biti završen nije sasvim tačna.
"Naravno, mi imamo vlastite interese", priznao je jedan francuski diplomata, "ali oni se za sada podudaraju s interesima Kijeva." Nešto slično je rekao i nemački zvaničnik: "Trenutno u potpunosti podržavamo stajalište Ukrajine."
Već se pokazalo i da Bela kuća sumnja da će Ukrajinci moći ponovno da zauzmu Donbas, pa se raspravlja o tome što bi SAD smatrale verodostojnom pobedom. Drugim rečima, piše Galeoti, što se Zapada tiče, Ukrajina mora da odluči kako će rat završiti - ali očekujemo da posluša i naše zabrinutosti i mišljenja.
Uostalom, navodi on, reč ima Zapad jer bi Vladimir Putin imao vrlo malo razloga za sklapanje zvaničnog mirovnog sporazuma s Ukrajinom bez izgleda za neko ublažavanje sankcija. A to nije nešto o čemu Zelenski može da pregovara.
Sviđalo se to nama ili ne, osim ako ne verujemo da se ovaj rat može rešiti isključivo na bojnom polju, što je vrlo malo verovatno, onda ćemo u jednom trenutku morati da budemo uključeni. Hoćemo li zaista da sačekamo poslednji trenutak da uopšte pokrenemo razgovor o tome kakvu vrstu mira smatramo prihvatljivom i koji se verovatno neće brzo ili lako rešiti?
Zemlje nojevi, golubice i jastrebovi
Deo problema je u tome što uprkos zajedničkim izjavama, NATO nije istinski ujedinjen. Da bi se izbeglo da to postane javno, odustalo se od davanja bilo kakve jasne izjave o obliku pobede.
Postoje nacije-jastrebovi koje smatraju da se ne radi samo o vraćanju svakog kvadratnog centimetra ukrajinske teritorije, uključujući Krim, već i o ranjavanju Rusije tako teško da ne može da predstavlja pretnju nikome u budućnosti. Često se implicira da to znači i promenu režima, piše Galeoti.
"Dopustite mi da to ovako kažem", rekao je analitičar blizak poljskoj vladi. "Mislim da se nećemo osećati bezbedno doklegod je Putin na vlasti".
Na drugoj strani, države-golubovi prvenstveno žele mir u Ukrajini. Mnogi bi prihvatili povlačenje ruskih snaga na svoje linije pre invazije, čime bi zapravo priznali Krim i pseudo-države Donbas i Lugansk, takozvane, "narodne republike". Neimenovani skandinavski zvaničnik lepo je sažeo uverenje "golubova" kada je rekao da "takav dogovor ne bi bio pošten, ali je praktičan".
Tu su zatim i zemlje-nojevi koji jednostavno žele da ceo ovaj problem nestane. To su naročito (ali ne samo) vlade na jugu Evrope, koje govore prave stvari i podržavaju kolektivna saopštenja, ali čije su brige domaće ili negde drugde.
Naginju prema golubicama, ali u suštini idu linijom manjeg otpora. Uostalom, čak su i jastrebovi nevoljno prihvatili da kopnene trupe NATO-a neće biti raspoređene na bojno polje, zbog rizika od izazivanja svetskog rata.
Galeoti ipak kaže da se mnogo radi u korist Ukrajine. Obećano je više od 21 milijarde funti vojne pomoći, što je sedam puta više od obrambenog budžeta Ukrajine pre rata i više od polovine je isporučeno.
Međutim, ni noviji i snažniji oružani sistemi neće imati trenutni ili odlučujući efekat na bojnom polju. Isto tako, na snazi je režim sankcija bez presedana čiji će efekti stvarno početi da se osećaju do jeseni, a ruska ekonomija će biti oštećena godinama. Ali, naglašava Galeoti, to neće urušiti državne finansije.
Dva lica rata
Zapravo se vode dva rata, smatra analitičar.
U Ukrajini se vodi rat iz 20. veka, a tu je i "bezkontaktni" ekonomski, politički, pa čak i kulturni rat iz 21. veka koji protiv Rusije vodi kolektivni Zapad.
Putin namerava da pobedi na osnovu volje i iscrpljenosti, kladeći se da će Rusija, sa svojih 144 miliona ljudi pod njegovom sve autoritarnijom vlašću i s ekonomijom koje je osam godina bilo otporno na sankcije, moći da nadživi i Ukrajinu i Zapad.
Američki predsednik Džo Bajden suočen je sa mogućim porazom na izborima u sredini mandata u novembru. Džonson, Emanuel Makron, Olaf Šolc - glavni evropski lideri, svi se suočavaju sa svojim domaćim izazovima. Do sada, niko od njih nije stvarno svojim biračima pojasnio kakve će biti dugoročne posledice rata kod kuće.
Ništa od ovoga ne znači da - uz strpljenje - Zapad ne može ili neće podržati Ukrajinu sve do pobede, piše Galeoti. To zavisi od toga da li možemo sebi da postavimo neka teška pitanja - i, što je još važnije, odgovorimo na njih, navodi on.
Teška pitanja
Šta je strateški cilj? Koliko je ovo rat za oslobađanje ukrajinskog tla - ili za nanošenje štete ili čak rušenje Putinovog režima?
Potonji cilj, da budemo iskreni, mogao bi se podspešiti održavanjem rata što je duže moguće kako bi Rusija iskrvarila na način na koji je avganistanska okupacija iscedila Sovjetski Savez. Ali, šta smo spremni da trpimo i koliko dugo u ime Ukrajine? Kako će se održati političko jedinstvo ne samo unutar Zapada, nego i unutar zemlje? S obzirom na to da bi sa nedavno obećanom milijardom funti za vojnu pomoć mogle da se izgrade dve bolnice, kada će geopolitika i izborna kalkulacija početi da se sudaraju?
Koliko je Zapad spreman da smanji svoje arsenale, čak i ako se dugoročno obaveže na ponovno naoružavanje zapadnog saveza koji je uživao svoju mirovnu dividendu duže nego što je bilo razumno?
U prošlosti smo zavisili od "strateške dvosmislenosti" u našim poslovima sa Putinom, jasno stavljajući do znanja šta smatramo neprihvatljivim, ali ne i šta ćemo učiniti u vezi s tim. Nije uspelo. Ruski vođa, toliko navikao na naše oštre razgovore i nepoštovanje, kao što se dogodilo nakon što je napao Gruziju 2008. i kada je pripojio Krim 2014., pretpostavio je da opet samo blefiramo.
Sjedinjene Države nisu uspele da nanesu štetu ruskom predsedniku Vladimiru Putinu kako se očekivalo, rekao je bivši američki obaveštajac Toni Šafer u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Američka vlada je iskoristila Ukrajinu da se suprotstavi Rusiji i sada je spremna da je se otarasi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Reporterfi Media & Travel .
Potencijal Oružanih snaga Rusije višestruko premašuje kapacitete Ukrajine i stoga Kijev nema šanse za nastavak borbe bez pomoći Zapada, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
16.04.2024
16:48
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin trebalo bi da odbije da prisustvuje međunarodnom samitu G20, pošto su neke zemlje, najverovatnije, spremile opasne provokacije protiv ruske delegacije
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
S obzirom da ruske trupe napreduju i da se efikasno koriste klizne bombe, najkritičniji problemi za ukrajinske oružane snage ostaju nedostatak municije, dobro obučenih trupa i sposobnosti protivvazdušne odbrane, napisao je kolumnista Njujork tajmsa Mark Santora.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U ataru između Crepaje i Padine u sredu popodne uočena je pojava za koju su mnogi pomislili da je tornado ili tromba, a u mnoštvu komentara povodom snimka objavljenog na društvenim mrežama, našle su se i pretpostavke da je Srbijom protutnjao “pustinjski đavo”, međutim, autorka snimka je navela da je u pitanju gustnado (gastnado).
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Inspektori Četvrtog odeljenja beogradske policije priveli su večeras glumca i političkog aktivistu Sergeja Trifunovića i to nakon što su kod njega našli nekoliko grama opojne droge, nezvanično saznaje Informer!
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Više tužilaštvo u Zaječaru saopštilo je da se ispitivanje svedoka nastavlja sledeće nedelje kada će biti saslušan Dušan Janković, otac osumnjičenog Srđana Jankovića.
Poznati su prvi polufinalisti Lige Evrope! Fudbaleri Atalante, Rome i Bajer Leverkuzena i Marseja igraće u završnici drugog po jačini elitnog takmičenja.
U preostala dva revanš meča četvrtfinala Lige Konferencija, plasman dalje i šansu da se bore za finale obezbedili su Klub Briž, koji je slavio protiv PAOK-a sa 2:0, dok je Fenerbahče ispao nakon izvođenja jedanaestaraca.
Evropska fudbalska unija(UEFA) kaznila Barselonu zbog rasističkih ispada njenih pristalica u Parizu, tokom utakmice četvrtfinala Lige šampiona protiv Pariz Sen Žermena, objavljeno je na njihovom sajtu.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Italijanski grad Viganela nema sunčevu svetlost 3 meseca - od novembra do februara. Zbog toga je iznad grada postavljeno ogromno ogledalo koje reflektuje sunčevu svetlost.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.