RUSI BACILI OKO NA ALJASKU, ALI I TO NIJE SVE! Putinovi jastrebovi tvrde: SVE TO PRIPADA NAMA!
Podeli vest
Novo ulje na vatru ruske invazije na Ukrajinu dodao je ove nedelje šef Dume Vjačeslav Volodin, kad je rekao da Moskva trebala da povrati Aljasku od Sjedinjenih Američkih Država, usred eskalirajuće retorike između dve strane oko rata u istočnoevropskoj zemlji
Dugogodišnji saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Volodin je u sredu upozorio da Vašington treba da se seti da je Aljaska bila deo Rusije kad je zamrzla rusku imovinu, kao što je uradio u okviru paketa sankcija namenjenih kažnjavanju Kremlja zbog invazije, preneo je “Indipendent”.
Ruska hakerska grupa „RaHDit“ navodi u svom najnovijem izveštaju da su ukrajinski gubici mnogo veći nego što to saopštava kabinet predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, kao i da su hakovani ukrajinski sigurnosni kanali za komunikaciju
12.07.2022
07:47
– Kad pokušavaju da prisvoje našu imovinu u inostranstvu, treba da budu svesni da i imamo nešto da tražimo nazad – izjavio je Putinov "jastreb" tokom sastanka sa ruskim poslanicima.
Rusija je kolonizovala Aljasku i osnovala nekoliko naselja sve dok SAD nisu otkupile teritoriju 1867. za 7,2 miliona dolara. Pored čeka, tu je i Sporazum o ustupanju koji je potpisao car Aleksandar II. Aljaska danas svake godine obeležava 18. oktobar kad je teritorija prebačena sa Rusije na SAD.
"I Antarktik pripada nama, mi smo ga otkrili"
Volodin, međutim, nije prvi ruski političar koji je otvorio pitanje povratka ove severozapadne savezne američke države pod rusku kontrolu. Tako je u martu ruski poslanik Oleg Matvejčev rekao da Kremlj “treba da razmisli o reparacijama” od SAD zbog sankcija nametnih Rusiji nakon pokretanja invazije – uključujući predaju Aljaske.
Drski zahtev bio je deo liste budućih zahteva od Rusije nakon njene invazije pod izgovorom “demilitarizacije” i “denacifikacije” Ukrajine.
– Trebalo bi da razmišljamo o reparacijama za štetu koju su prouzrokovale sankcije i sam rat… Zato što i to košta i treba da to dobijemo nazad – rekao je Matvejčev u emisiji Vladimira Solovjeva.
Na pitanje da li to uključuje ili ne Aljasku i bivše rusko naselje u Kaliforniji, Matvejčev je pocrtao da želi da se “sva ruska imovina” vrati nakon što su Moskvi uvedene sankcije. A “sva imovina”, kako je rekao, uključuje “onu iz ruskog carstva, Sovjetskog saveza i trenutne Rusije koja je zaplenjena u SAD, i tako dalje”.
– Takođe i Antarktik. Mi smo ga otkrili pa pripada nama – rekao je Matvejčev.
Na Antarktiku su članovi motociklističkog kluba „Noćni vukovi“ i organizacija „Svi svetovi“ 2019. razvili najveću rusku zastavu, površine više od 1.400 kvadratnih metara, dok je tri godine kasnije ruski patrijarh Kiril prvi put posetio Antarktik i tamo održao liturgiju.
"Moguće je videti Rusiju iz Aljaske"
Nakon što se i Volodin priključio retorici vezanoj za Aljasku, oglasila se bivša guvernerka ove države Sara Pejlin, koja je kritikovala ovakve navode iz Rusije.
Pejlin, koja se kandiduje za jedino mesto Aljaske u Predstavničkom domu američkog Kongresa, rekla je u petak da Rusija polaže pravo na resurse koji bi treba da pripadaju SAD. Ona je takođe dodala da “postoje stvari koje možemo da uradimo povodom toga”, preneo je “Njuzvik”.
– Upozoravala sam ljude i “primila metak za tim” jer su mi se stalno smejali što odavde sa Aljaske može da vidimo Rusiju – rekla je Pejlin, odnoseći se na svoje komentare iz 2008. kad se kandidovala za potpredsednika kad su je mediji ismevali jer je rekla da stanovnici Aljaske mogu da “vide Rusiju” iz svoje države.
Pejlinova je u petak rekla da je jedna žena 1985. otplivala od Aljaske do Rusije. Verovatno je mislila na Lin Koks koja je dve godine kasnije od Aljaske otplivala do tadašnjeg Sovjetskog saveza i za ovaj mirovni poduhvat za vreme Hladnog rata trebalo joj je svega oko dva sata.
Čak su i tadašnji lideri Mihail Gorbačov i Ronald Regan razgovarali o tome. Ali, kad je to 2012. pokušao francuski para plivač uz pomoć specijalne protetike, Rusija mu je odbila dozvolu za ulazak u zemlju. Oboje su plivali između dva ostrva u Beringovom moreuzu.
Naime, najmanja distanca između kopnene Rusije i Aljaske je oko 90 kilometara. Avionom, ima skoro 5.000 km i putuje se oko pet i po sati od Vladivostoka do Nomea. Ali, u vodenom prostoru između Aljaske i Rusije – poznatom kao Beringov moreuz – nalaze se dva ostrvceta, Veliki i Mali Diomed.
Udaljenost je svega četiri kilometra kad se meri od ruskog Velikog Diomeda do američkog Malog Diomeda. Ako se meri od jugoistočne granice Aljaske kod Aneta do najjužnije tačke ruske zapadne obale blizu Prirodnog rezervata Bočinski, distanca je skoro 6.000 kilometara.
Takođe, Pejlinova je u pravu – moguće je videti Rusiju sa Aljaske. Štaviše, kako navodi portal Drivinvibin.com, veoma je lako videti Veliki Diomed sa Malog Diomeda, a kad je vedro vreme može se videti i kopnena Rusija sa kopnene Aljaske. Sa viših tačaka na najzapadnijem delu Aljaske Rt Princ od Velsa, tvrdi portal, može se nazreti kopno Sibira.
Postavljanje zastave – pod vodom
Pejlinova je u petak ocenila da se ljudi uprkos tim činjenicama ponašaju “kao da je Rusija na drugom kraju sveta i da ne možemo mnogo toga da uradimo u vezi Rusije”. Ona je istakla da nije toliko daleko da SAD ne mogu da prate šta Rusi rade.
– Da li znate šta oni zapravo rade osim što prete da će vratiti Aljasku? Oni zapravo obeležavaju podvodne resurse koji pripadaju nama – naftu, gas i minerale – a naša američka administracija je prosto tamo sela i pustila da se to dogodi – rekla je Pejlin, dodajući da je ovo pitanje pokrenula tokom svog mandata kao guverner Aljaske.
Pejlin, koja je guvernerka Aljaske bila od 2006-2009, direktno je govorila o postavljanju zastave na – bolje rečeno ispod – Severnog pola.
– Oni su fizički pod vodom postavljajući tamo zastavu, govoreći da je to njihovo. Postoje stvari koje možemo da uradimo u vezi toga. Ne moramo samo da sedimo i ponašamo se kao da su oni glavni – rekla je Pejlin, ukazujući da administracija Džoa Bajdena možda “dozvoljava Rusima da gazi pravo preko nas”.
"Njuzvik" podseća da je Rusija 2007. simbolično položila pravo na veliku oblast Severnog pola bogatu naftnim i gasnim rezervama stavljajući svoju zastavu na morsko dno. Deceniju kasnije, otpočela je najveću vojnu operaciju na Arktiku još od vremena SSSR, što je veliki korak u ostvarivanju konačnog cilja – zauzimanja ogromnih resursa nafte i gasa na toj teritoriji, kako su tada tvrdili britanski mediji.
– Kada smo bili pod Gorbačovim i Jeljcinom, naše granice na Arktiku nisu postojale. Mi nismo postojali na Arktiku. Srećom, sada ih vraćamo pod svoju kontrolu, tamo gde pripadaju – rekao je 2017. profesor Pavel Makarevič, član Ruskog geografskog društva.
Militarizacija Arktika
Rusija je jedina zemlja u svetu koja poseduje ledolomce na nuklearni pogon, kako bi dominirala nad tradicionalnim „polarnim“ rivalima: Kanadom, SAD, Norveškom ali i Kinom. Danas ima šest nuklearnih ledolomaca – “Tajmir”, “Vajgaš”, “50 Let Pobedi”, “Jamal”, “Arktik” i “Sibir”. Tu je i teretni brod na nuklearni pogon “Sevmorput” koji pripada floti Rosatomflot u Murmansku, kako je preneo “Ekonomik tajms” prošlog decembra.
Putin je 2017. na Arktik poslao svoju najveću nuklearnu podmornicu u sklopu misterioznog, ambicioznog projekta „Santa leda“. Od tada je Rusija je krenula da značajno jača vojno prisustvo u arktičkom regionu, sa ciljem da zaštiti Severni morski put, kako je 2019. pisao „Moskov tajms“.
Već u decembru 2020. se pisalo da Rusija otvara vojnu laboratoriju ugašenu pre tri decenije kako bi se spremila za ratovanje u ekstremnim uslovima. Moskva je nedavno rekla da je „zabrinuta“ zbog povećane aktivnosti NATO snaga na Arktiku i da vidi rizike od „nenamernih incidenata“ koji se dešavaju u regionu.
“Njuzvik” podseća da je ruska pretenzija na Severni pol izneta dok je u Vašingtonu bio republikanac Džordž Buš, a da je aktuelni predsednik Bajden nametnuo oštre sankcije Rusiji od invazije na Ukrajinu.
Na ideju da Rusija ponovo preuzme Aljasku reagovao je i aktuelni guverner ove države. “Ruskim političarima koji veruju da mogu da vrate Aljasku – srećno”, napisao je na “Tviteru” Majk Danlivi.
Medvedev kao pojačanje
Sem Vjačeslava Volodina koji se u sredu okomio na Aljasku, istog dana se oglasio i Putinov “jastreb” Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta za bezbednost Rusije.
- Cela američka istorija od vremena potčinjavanja domorodačke indijanske populacije predstavlja niz krvavih ratova - napisao je on na “Telegramu”.
Koliko su pogubne posledice takvih invazija dobro je poznato Vijetnamu i Koreji, Jugoslaviji i Iraku, Kubi, Avganistanu i Siriji… spisak je dugačak i stalno se dopunjuje.
- Da li je iko držan odgovornim za te zločine? Koji tribunal je osudio more krvi koje su tamo prolile SAD? - upitao je Medvedev, kritikujući “pokušaje stvaranja tribunala ili sudova” koji bi istražili ruske akcije u Ukrajini.
On je rekao da je ideja o kažnjavanju Rusije, zemlje sa najvećim nuklearnim potencijalom, apsurdna i potencijalno preteća za postojanje čovečanstva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska hakerska grupa „RaHDit“ navodi u svom najnovijem izveštaju da su ukrajinski gubici mnogo veći nego što to saopštava kabinet predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, kao i da su hakovani ukrajinski sigurnosni kanali za komunikaciju
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević, nakon eliminacije sa Evropskog prvenstva naše reprezentacije u Minhenu, otkrio je u svom uključenju u emisiji "Prve info" zašto je predsednik Aleksandar Vučić bio neraspoložen kada je ispratio srpsku reprezentaciju put Nemačke.
Vašington bi mogao biti korak bliže slanju vojnika u Ukrajinu ako se ukine zabrana angažovanja američkih vojnih izvođača, napisao je na društvenoj mreži X američki milijarder Dejvid Saks.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Snažni konvektivni oblaci koji se formiraju u Šumadiji premestiće se ka području Pomoravlja, Braničeva i južnog Banata. Ovi oblaci će izazvati lokalno intenzivne pljuskove praćene grmljavinom, mogućom pojavom grada i kratkotrajno jakim olujnim vetrom u područjima gde se pljuskovi budu razvili, najnovije je upozorenje Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da kada je reč o KiM priznaje samo Povelju UN i Rezoluciju 1244 jer to predstavlja temelj međunarodnog pravnog poretka i dodao da je spreman da učestvuje u pronalaženju kompromisnih rešenja sa kosovskim Albancima, što je pokazao i u prethodnom periodu, ali da druga strana ništa nije učinila po tom pitanju.
Jako nevreme uz obilne padavine pogodilo je delove Beograda, kritično je bilo u Mirijevu, gde su trenutno poplave i gde vodena bujica otežava saobraćaj.
Pred Višim sudom u Beogradu, u ponedeljak, održan je parnični postupak protiv tuženih Miljane i Vladimira Kecmanovića, roditelja maloletnog dečaka koji je 3. maja prošle godine počinio masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru po tužbi ranjene nastavnice Tatjane Stevanović. Na ovu temu govorili su novinarka Informera Jelena Rafailović i advokat Dragoš Cukavac.
Gost "Info jutra" Informer televizije bio je Aleksandar Šešelj. On je, pre svega, davao odgovor na pitanje da li je BRIKS pravi put za Srbiju, ali i komentarisao druge aktuelne teme.
Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević i novinar Tomislav Lovreković komentarisali su debakl srpske reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj tokom gostovanja u "Info jutru" televizije Informer.
Aleksandar Vranješ, ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji i pukovnik u penziji Milan Jolović bili su gosti "Info jutra" Informer TV. Tema njihovog gostovanja bile su ratohušačke poruke zvaničnog Sarajeva.
Dejan Dragijević (50) koji se skoro tri meseca nalazi u pritvoru zbog sumnje da je počinio teško ubistvo Danke Ilić(2) ponovo će se naći pred zaječarskim tužilaštvom.
Dejan Dragijević (50) koji se skoro tri meseca nalazi u pritvoru zbog sumnje da je počinio teško ubistvo Danke Ilić(2) ponovo će se naći pred zaječarskim tužilaštvom.
Dečak-ubica, Kosta K. (14) počinio je krvavi pir 3. maja prošle godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru kada je ubio devetoro učenika i radnika obezbeđenja ove vaspitno-obrazovne ustanove i od tog dana, on se nalazi na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.
Državljani Albanije K.O. i I.O. priznali su u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici da su švercovali oko 440 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru i sklopili sporazum o priznanju krivice po kojem će platiti novčanu kaznu i odrobijati 58 odnosno 33 meseca zatvora.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Nišu - Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije, uhapsili su četiri osobe koje se sumnjiče da su vršile malverzacije u vezi sa javnim nabavkama za Dom kulture u Pirotu.
Razočarani su navijači posle debakla reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj, a nekadašnji trener Crvene zvezde Miodrag Božović kaže da su za sve kriva prevelika očekivanja.
Danci dolivaju so na ranu, nakon što su se plasirali u drugu rundu takmičenja na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj, a fudbaleri Srbije okončali takmičenje posle grupne faze.
Verovali ili ne, fudbalska reprezentacija Srbije je posle bruke na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj peti put zaredom eliminisana posle grupne faze velikog takmičenja!
Nekadašnji golman reprezentacije Srbije Vladimir Stojković razočaran je eliminacijom "orlova" sa Evropskog prvenstva i kaže da sve počinje od Fudbalskog saveza.
Festival će tradicionalno će biti priređen u prostoru "Kneževog arsenala" - spomeniku našoj industrijskoj tradiciji, u kome je, početkom rada Topolivnice, 1853. godine začeta srpska industrija.
Otkako je sredinom 2022. godine objavljen u Americi, roman "Izuzetno blistava stvorenja" neprekidno zauzima vrh i mnogih drugih top-lista najinteresantnijih i najprodavanijih naslova.
Kanadskoj pevačici Selin Dion kojoj je 2022. godine dijagnostikovan sindrom ukočene osobe, u novim scenama dokumentarnog filma otkrila je detalje svoje teške borbe sa ovom neizlečivom bolešću.
Pariz je bio domaćin trećeg izdanja Vogue World događaja koji je ove godine inspirisan predstojećim Letnjim olimpijskim igrama, a Kendal Džener ga je obeležila svojim izdanjem sa modne piste.
Tokom leta svi se trudimo da jedemo nešto laganiju hranu, što znači da je sataraš tu nezaobilazan. Ovaj recept će vam pružiti pun ukus povrća i svežine.
U Lilly drogeriji u ulici Kneza Mihaila održana je promocija make up brenda Deborah Milano na kojoj je prisustvovao veliki broj zvanica iz beauty&fashion sveta.
Primetili ste sigurno i videli mnoge da se prolazeći pored crkve, bilo pešice, bilo nekim prevoznim sredstvom, prekrste. Možda i vi to često radite, a ne znate da li postupate ispravno ili je pak reč o sujeverju.
Oči javnosti u Srbiji poslednje dve nedelje uprte su u Suvu planinu zbog nestanka farmaceuta iz Niša Milana Đorđevića (41), ali ova planina na jugu Srbije u središtu pažnje bila je i ranije zbog čudnih okolnosti...Evo priče...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.