PUTIN NEĆE VRATITI TERITORIJE KOJE JE ZAUZEO U UKRAJINI! To je zemlja Petra Velikog - a tu nema kompromisa!
Podeli vest
Kako se ispostavilo, istorijski favorizovana ruska bezbednosna politika je uvek bila teritorijalna ekspanzija, tvrdi autor TNI. Po njegovom mišljenju, teritoriju koju su zauzele ruske trupe, Kijev je zauvek izgubio
Ukrajinski sukob ima duboku istorijsku pozadinu. Razvijajući svoju prethodnu ideju da su Ukrajinci, Belorusi i Rusi „jedan narod“, i polazeći od opravdanja specijalne operacije (demilitarizacija Ukrajine i zaštita stanovnika Donbasa), ruski predsednik Vladimir Putin uporedio je sebe sa Petrom Velikim i sukobom u Ukrajini do osvajanja baltičkih država od Švedske.
U ukrajinskom sukobu vreme je da Evropa računa sa realnošću, a ne sa iluzornom strateškom analizom, koja se više zasniva na vojnoj propagandi nego na činjenicama. Kako piše Il Giornale, zato je pošteno zapitati se da li su pregovori sa Putinom sada moralno prihvatljiviji od nastavka već izgubljene konfrontacije
13.07.2022
20:19
Putin je u govoru 10. juna, posvećenom 350. godišnjici rođenja monarha, naglasio da prvi ruski car nije ništa oduzeo Švedskoj, već je, naprotiv, vratio ruske teritorije. Napominjući da nijedna evropska zemlja nije priznala ruske pretenzije pre Petrovog osvajanja, Putin je rekao da je misija Rusije u Ukrajini bila da „obnovi i ojača“ svoj državni suverenitet kroz obnovu istorijske pravde.
Putinovi nedavni komentari nisu samo poređenje sa Petrom Velikim, već novi krug nacionalne strategije koja je evoluirala vekovima. Počev od srednjovekovnog kneza Ivana III, ruski vladari su vekovima pokušavali da osvoje bivšu Kijevsku Rusiju, koja je danas podeljena između Belorusije, Ukrajine i Rusije.
Pod Petrom Velikim, ujedinjenje zemalja postalo je istinski carski poduhvat: on je svoje planove objavio pre 301 godinu nakon pobede Rusije u Severnom ratu. Kako su pokazali nedavni predlozi da se okupirani jug Ukrajine i Donbas uključe u sastav Rusije, Petrov imperijalni projekat živi do danas.
Strategija ujedinjenja i imperijalne tendencije doveli su do toga da je istorijski favorizovana ruska bezbednosna politika uvek bila teritorijalna ekspanzija. Pradavne ruske zemlje oko Moskve bile su bez izlaza na more i ranjive na napade spolja – lišene prirodnih barijera koje bi mogle odložiti napade neprijatelja ili pomoći u odbrani.
Nakon što je Ivan III proglasio nezavisnost 1480. godine, ruski vladari su postepeno razvijali nove zemlje – na istoku, na jugu i na zapadu. Šireći se, Rusija je formirala tampon zone između granica i unutrašnjosti, nastojeći da obezbedi pristup moru, posebno Baltiku i Crnom moru.
Danas Putin u suštini cilja na istu teritoriju koju je nekada imao Petar Veliki. Pošto nijedna zemlja ne osporava ni ruski suverenitet nad Sankt Peterburgom, ni ruski pristup Baltičkom moru, Putinov strateški fokus je na Ukrajini i Crnom moru.
Međutim, Putinova prvobitna namera bila je osujećena vojnim uspesima Ukrajine, a ruske snage su se povukle iz Kijeva, Černjigova i Sumija, koncentrišući se na zauzimanje Donbasa i obale.
Kontrola Donjeckog grebena i Azovske visoravni ojačaće poziciju Rusije između ukrajinske teritorije i ekonomski ključne reke Don, koja povezuje rečnu mrežu centralne Rusije sa Crnim morem, kapijom za svetsku trgovinu.
Foto: AP/Photo
Kao Petar Veliki, koji je osvojio Azovsku tvrđavu na ušću Dona, Rusija je zauzela čitavu obalu Azovskog mora i uspostavila kopneni koridor do Krima. Pored toga, ruska kontrola Hersona lišava Ukrajini pristup moru duž Dnjepra i zaobilazi svaku odbrambenu liniju duž arterije koja štiti zapadni deo zemlje.
Putinovo poređenje sa Petrom Velikim baca svetlo na njegove prave namere u Ukrajini. Severni rat, koji je počeo 1700. godine, trajao je dvadeset i jednu godinu i počeo je razarajućim porazom Rusa u bici kod Narve.
Petar Veliki proveo je osam godina obnavljajući rusku vojsku, nakon čega se suočio sa odlučnom invazijom moćne švedske vojske. Ukrajinski kozaci su podigli ustanak 1708. godine i ujedinili se sa švedskim osvajačima u nadi da će steći nezavisnost od Rusije.
Petrova odlučujuća pobeda kod Poltave nad kombinovanom švedsko-ukrajinskom vojskom preokrenula je tok rata u korist Moskve i ostala je jedna od najvećih pobeda Rusije. To je takođe postalo početak kraja prve ukrajinske države, Hetmanije.
Međutim, Putinovo poređenje je pogrešno. Petar se oslanjao na saveznike i dao prednost izgradnji koalicije protiv Švedske. Danas se većina Evrope ujedinila protiv Rusije pod okriljem NATO-a i Evropske unije.
I sama Švedska je napustila dugogodišnju neutralnost i traži članstvo u NATO-u. I posle Poltave, Petar Veliki se borio još dvanaest godina: da bi konačno pobedio Švedsku, morao je da izgradi koaliciju sa Danskom, Saksonijom, Komonveltom, Hanoverom i Pruskom. Danas međunarodna koalicija, naprotiv, podržava Ukrajinu.
Sam Putin je svojim komentarima jasno stavio do znanja dugoročne namere Rusije u Ukrajini. Prvo, Rusija će nastaviti da traži kontrolu nad Ukrajinom i Crnomorskim regionom.
Foto: AP PHOTO
Drugo, čak ni rastući gubici neće sprečiti Moskvu da nastavi ofanzivu. Treće, svaka ukrajinska teritorija koju su zauzele ruske trupe će najverovatnije biti nepovratno izgubljena za Kijev, barem u doglednoj budućnosti.
Ako dalji koraci doprinose nacionalnom preporodu i jačaju snagu Rusije, razmena teritorija, ili još više njihov povratak, kao takva je neprihvatljiva. Sve dok Rusija ima vojna sredstva za postizanje svojih ciljeva, Moskva će nastaviti da „ponovo gradi i konsoliduje“ svoju moć u Ukrajini. Sa Putinove tačke gledišta, to zahteva i sam suverenitet Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina treba da promeni državne granice kako bi se odrekla dela Donbasa u okviru sporazuma sa Rusijom, izjavila je Ana Skorohod, poslanica Vrhovne rade.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa poručila je Ukrajini da američke bezbednosne garancije zavise od prihvatanja mirovnog sporazuma, koji bi mogao da podrazumeva ustupanje Donbasa Rusiji, prenosi Fajnenšel tajms.
Sve veći broj građana Ukrajine, iscrpljenih ratom i neizvesnošću, spreman je da razmotri teritorijalne ustupke kao cenu mira, pokazuje anketa na koju se poziva „Njujork tajms“, u trenutku kada se u Abu Dabiju vode novi razgovori o mogućem političkom rešenju sukoba.
U ukrajinskom sukobu vreme je da Evropa računa sa realnošću, a ne sa iluzornom strateškom analizom, koja se više zasniva na vojnoj propagandi nego na činjenicama. Kako piše Il Giornale, zato je pošteno zapitati se da li su pregovori sa Putinom sada moralno prihvatljiviji od nastavka već izgubljene konfrontacije
Kineski predsednik Si Đinping, prema procenama američke obaveštajne zajednice, pokazuje znake duboke i sve izraženije sumnjičavosti, što u Vašingtonu izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog stabilnosti vrha kineskog vojnog i političkog sistema, piše Njujork tajms pozivajući se na više izvora upoznatih sa tim analizama.
U Hrvatskoj ne kriju opsesiju Srbijom, pa je i njihova tajna agentura usmerena da ovde vršlja i vrbuje saradnike u svim strukturama zarad ostvarivanja različitih ciljeva - sada je plan da Srbiju ometaju u tome da ima još jedan dotok nafte u državu.
U Hrvatskoj ne kriju opsesiju Srbijom, pa je i njihova tajna agentura usmerena da ovde vršlja i vrbuje saradnike u svim strukturama zarad ostvarivanja različitih ciljeva - sada je plan da Srbiju ometaju u tome da ima još jedan dotok nafte u državu.
Narodni poslanik, lider Ekološkog ustanka i blokader Aleksandar Jovanović Ćuta je tokom nedavnog televizijskog gostovanja jasno stavio do znanja svima da se kaje zbog podrške blokaderima.
Jedan od glavnih antisrba i lobista Aljbina Kurtija Andreas Šider dobio je počasni doktorat Univerziteta "Ismail Ćemali" u Vljori, što je izazvalo kritike austrijske FPO stranke koja upozorava da se radi o politički spornoj nagradi
Plavi tim je u borbi za nominacije savladao Crveni sa 8:6 posle neizvesne borbe, dok je pre toga Lana Stanišić osvojila dodatni život. Epizodu je obeležio i Jovan Radulović Jodžir koji je imao nezgodan problem sa desnim okom.
Tokom jedne borbe voda je prsnulo u desno oko Jovana Radulovića Jodžira i nakratko mu poremetila vid. Zbog te situacije, on je prekinuo borbu koja je na fer predlog Jovana Ikića ponovljena.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
U većem delu zemlje danas će biti promenljivo oblačno, u košavskom području i na planinama i vetrovito, a posle podne i uveče u Bačkoj, Sremu i zapadnoj Srbiji ponegde sa kratkotrajnom kišom. Temperatura će se kretati od -3 do 14 stepeni.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić oglasio se povodom hapšenja osoba koje se sumnjiče da su bacile bombu na kuću Zdravka Čolića.
Crnogorska policija intezivno traga za bivšom specijalnom državnom tužiteljkom Lidijom Mitrović kako bi je privela na izdržavanje kazne zatvora, međutim, kako se prenosi, ona je pre "nestanka" ostavila porodici pismo.
Dragan Joksović Jokso (42), šef jugoslovenske mafije u Švedskoj i kum Željka Ražnatovića Arkana (48) ubijen je na današnji dan pre 28 godina u foajeu stokholmskog hipodroma "Solvala".
Borislav Pekić, srpski pisac i politički disident, koji je zbog komunističkih vlasti robijao i živeo u egzilu po povratku u Srbiju krajem osamdesetih dočekan je od čitalaca i kulturne javnosti sa velikim poštovanjem.
Legendarna Meril Strip tumačiće lik čuvene kantautorke Džoni Mičel u biografskom filmu koji režira Kameron Krou, a vest je zvanično potvrdio muzički magnat Klajv Dejvis tokom žurke uoči dodele Gremija u Los Anđelesu.
Jedna kratka, naizgled bezazlena scena iz kultne serije "Simpsonovi" ponovo je zapalila društvene mreže i pokrenula lavinu teorija zavere sa Džefrijem Epstinom.
Gotovo svako domaćinstvo ima bar jednu čarapu bez para, a pitanje gde nestaju tokom pranja i dalje zbunjuje mnoge. Iako deluje kao mala misterija, razlozi su sasvim jednostavni i lako objašnjivi.
Ćerka pokojnog pevača Sinana Sakića, Đulkica Sakić, podelila je potresnu i iskrenu ispovest o višegodišnjoj borbi sa karcinomom, kroz koju je prolazila ne samo ona, već i njena porodica.
Pevačica Mina Kostić ispričala je kako je srodna duša sa svojim verenikom Manetom Ćuruvijom Kasperom i da između njih jedino može da stane Isus, jer kako kaže, sve što ima duguje Bogu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar