EVROPA U STRAHU, DA LI ĆE PUTIN ISKORISTITI NAJVEĆI GEOPOLITIČKI ADUT? Za ovaj scenario EU još uvek NEMA REŠENJE!
Podeli vest
Evropska unija želi da ublaži krizu vezanu za snabdevanje gasa prihvatanjem novog zakona. Ali, šta ako gasa jednostavno bude premalo?
Ako Rusija posle završetka redovnog remonta gasovoda Severni tok 1 ne nastavi sa isporukom gasa, u Evropskoj uniji se primenjuje Smernica EU za osiguravanje snabdevanja gasom iz 2017. godine koja ima oznaku: SOS (Security of supply). Sve članice Evropske unije moraju da imaju krizne planove i sistem upozoravanja u tri stepena. Ali, nisu sve vlade obavile taj domaći zadatak, piše Dojče vele (DW).
Gasovod Severni tok 1, koji vodi od Rusije do Nemačke, biće zatvoren od 11. jula zbog radova na održavanju koji bi trebalo da traju 10 dana, ali je britanski Dejli telegraf ocenio da je ovo značajan trenutak u eskalaciji krize koja se dešava na Evropsko energetskom tržištu...
03.07.2022
19:07
Članice EU su podeljene u regionalne grupe koje zajedno snose rizike. Jedna grupa su, na primer, baltičke države i Finska, koje su do sad potpuno zavisile od ruskog gasa i koje su delimično već tražile alternative.
Druga grupa su Portugal, Španija i Francuska koje dobijaju malo ruskog gasa i koje obustavom isporuka nisu direktno pogođene. U slučaju krize članice Evropske unije se obavezuju da će se međusobno "solidarno" pomagati, dakle međusobno isporučivati plin jedne drugima i razmenjivati informacije.
Članice EU bi osim toga trebalo svoja skladišta plina da napune najmanje do 80 posto ukupnog kapaciteta pre početka sezone grejanja. Problem koji vide brojni stručnjaci i političari je da će u slučaju obustave isporuka od najvećeg isporučitelja, Rusije, krajnje teško biti popuniti skladišta i međusobno isporučivati gas.
Nemačka je najveći kupac ruskog gasa u Evropi i važna tranzitna zemlja za gas koji se transportuje Severnim tokom i drugim gasovodima. Šta bi se dogodilo ako Nemačka ne bi više dobijala ruski gas? Da li bi ona morala gas koji, na primer, dobija iz Norveške ili Holandije da pušta dalje prema drugim zemljama iako i sama ima nestašicu?
Nemački ministar ekonomije Robert Habek trenutno sa susednim zemljama izrađuje sporazume o solidarnosti za isporuke u takvim kriznim situacijama.
- Moramo da proanaliziramo i utvrdimo šta će se tačno događati. Dakle, kad se proglašava stanje nestašice gasa, u kojim zemljama, u kojim koracima, tako da tačno znamo što se događa - izjavio je Habek prilikom posete svom češkom kolegi Josefu Sikeli.
Habek je s češkom vladom dogovorio ugovor. Nestašicom se mora upravljati zajednički, kaže Habek, kako pojedine zemlje ne bi bile preopterećene problemima. Češka, na primer, gas dobija gotovo isključivo preko gasovoda kroz Nemačku. I Poljska dobija gas preko Nemačke, iz Severnog toka 1. Švajcarska je potpuno zavisna od isporuka gasa preko Nemačke.
Uredba EU SOS predviđa da gas mora da bude ponuđen samo onim zemljama koje su same proglasile krizno stanje i koje su sve preduzele da smanje potrošnju. Kupovina i prodaja gasa bi trebalo i dalje da bude regulisana delimično preko privatnih, delimično preko državnih snabdevača gasom, što je u kriznim vremenima kompleksan postupak.
Određivanje gornje granice za cenu gasa, što je predložila Italija, Evropska unija zasad odbija kao kontraproduktivno. Bugarska, koju bojkotuje ruski Gasprom, i dalje propušta ruski gas koji dolazi preko gasovoda Turski tok u Srbiju i Mađarsku. Da li bi to u slučaju krize tako išlo dalje?
Mađarska je proglasila krizno stanje i zabranila svaki izvoz energenata, dakle potpuno se oprostila od solidarne zajednice.
Stručnjak za energiju Georg Zakman iz instituta Brujgel u Briselu smatra da to nije pametan potez Mađarske.
- Za zemlju bez luke, s potrošnjom od 10 milijardi kubnih metara i skladištem kapaciteta tri milijarde kubnih metara nisam siguran da je to pametna odluka - kaže Zakman na Tviteru.
Evropska komisija je već odavno zemljama članicama preporučila da sklope sporazume o solidarnim isporukama, jer ne postoji nikakvo središnje upravljanje u Briselu o kvotama i sličnom. Nemačka je dosad sklopila sporazume sa tri zemlje: Danskom, Austrijom i Češkom. Sporazumi su postignuti i između Litvanije i Letonije, Estonije i Letonije, Finske i Estonije, Italije i Slovenije.
Kompleksni su i vlasnički odnosi snabdevača gasom. Često postoje prekogranična suvlasništva na tržištu EU. Tako je, na primer finska država suvlasnica najvećeg isporučitelja gasa u Nemačkoj. Pitanje je, ko će koga spašavati, ako privatna preduzeća dospeju u krizu?
Glavne probleme neće rešavati ni koordinacija između država članica ni planovi Evropske komisije, kaže hrišćansko-demokratski zastupnik u Evropskom parlamentu Markus Ferber. Jednostavno je premalo gasa, kaže on.
- Tako nećemo prebroditi zimu - izjavio je Ferber u Briselu.
Intenzivno se traže alternative. Baltičke zemlje i Nemačka nade polažu u gas sa Bliskog istoka ili iz SAD, koji bi trebalo da dolazi preko plutajućih LNG-terminala, koje tek treba izgraditi. Italija kupuje gas u Alžiru i Azerbajdžanu. Dodatne količine gasa iz Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, Alžira i Holandije kupuju se po cenama koje i dalje rastu.
Sve to, međutim, neće biti dovoljno da se kratkoročno nadoknadi izostanak isporuke ruskog gasa, smatra Evropska komisija. Zato Brisel poziva na štednju i ograničavanje potrošnje plina u nekim javnim ustanovama. Rober Habek nedavno se izjasnio za to da kod snabdevanja gasom privatna domaćinstva ne bi morala nužno da imaju prednost pred industrijskim preduzećima.
Evropska komisija će iduće nedelje predstaviti krizni plan. U njemu je predviđeno da se proizvodnji struje u termoelektranama na gas da prednost pred grejanjem i kuvanjem u privatnim domaćinstvima. Industrija bi za sada trebalo da ima manji prioritet.
Pravila EU bi morala da budu promenjena, kažu u nemačkom Saveznom ministarstvu privrede u Berlinu, jer su ona napisana za slučaj kratkotrajnog prekida snabdevanja u pojedinim zemljama, a ne za opštu nestašicu. Evropska komisija osim toga želi da propiše da se zgrade javnih ustanova i radna mesta greju samo na 19 stepeni. Platforma za zajedničku nabavu gasa više članica EU je dogovorena, ali još ne funkcioniše.
Evropska komisija polazi od toga da se štednjom energije u privatnim domaćinstvima i preduzećima može nadoknaditi trećina nedostatka gasa iz Rusije. A šta je sa preostale dve trećine? O tome bi ministri energetike EU trebalo da razgovaraju na vanrednom sastanku za desetak dana, piše Dojče vele.
Evropska komisija smatra da zaustavljanje tranzita ruskog gasa preko teritorije Ukrajine, čiji sporazum ističe 31. decembra 2024, preti Evropskoj uniji „najgorim scenarijem“, piše evropsko izdanje Politika, pozivajući se na dokument Evropske komisije, prve će na udaru biti Austrija, Mađarska i Slovačka.
Svetska ekonomija je doživela „kineski šok“ kasnih 1990-ih i početkom 2000-ih — bum uvoza jeftine kineske robe. Ekonomisti smatraju da uskoro treba očekivati novi talas, piše Volstrit džurnal.
03.03.2024
11:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
GEDZA
pre 1 godinu
Neverovatno... na kakav su sadomazohizam spremni....
Umesto da Rusiji daju bezbednosne garancije koje je tražila krajem prošle godine....a koje su spremni da daju Ukrajini.... oni nastavljaju sa samopovređivanjem....
Nikako da shvate da će takvim činjenjem Kina pobediti, SAD neće izgubiti a njihov narod će samo patiti.....
Resenje za Nemacku i EU je prosto: da vrate Ruske milijarde koje su ukraili i drze blokirane . Da ukinu sve sankcije i po trzisnoj ceni da kupuju gas . No EU poltroni velikog brata radije pristaju na neizbeznu propast nego da spasu sopstvenu ekonomiju .
Gasovod Severni tok 1, koji vodi od Rusije do Nemačke, biće zatvoren od 11. jula zbog radova na održavanju koji bi trebalo da traju 10 dana, ali je britanski Dejli telegraf ocenio da je ovo značajan trenutak u eskalaciji krize koja se dešava na Evropsko energetskom tržištu...
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.