Kenedi je tokom Kubanske krize morao ići do kraja, jer drugog izlaza nije imao. I Putin mora ići do kraja, sve dok postoji egzistencijalna pretnja za Rusiju
U maju 2020. jedan od popularnijih i uticajnijih ukrajinskih publicista Dmitrij Gordon intervjuisao je jednog od vodećih ruskih žurnalista Vladimira Poznera. Na račun Poznera, i oni koji ga vole i oni koji ga ne vole svašta su pisali, ali nije poznato da ga je iko svrstavao među podržavaoce Vladimira Putina i zagovornika oficijelne politike.
Za razliku od slike kreirane u zapadnim medijima, eto, moguće je da jedan takav novinar vodi emisiju na državnoj televiziji, u udarnom terminu.
Elem, u zanimljivom razgovoru, na temu rusko-ukrajinskih odnosa, na pitanje - da li su Krim i Donbas tragična greška Rusije, što je teza široko rasprostranjena kako u Kijevu tako i među brojnim zapadnim analitičarima, usledio je eksplicitan odgovor:
- Ne! Kada državi preti egzistencijalna opasnost, ona se više ne osvrće na pravila!
Pozner je situaciju uporedio sa Kubanskom krizom i iz toga izveo zaključak. Da li su obe države - Kuba i Sovjetski Savez - bile međunarodno priznate, članice UN, vlasne da potpisuju međusobne sporazume bez mešanja treće strane? Jesu. Šta ih je sa formalnog stanovišta ograničavalo da usaglase dogovor o razmeštanju raketnih sistema? Ništa. Jesu li imale na to pravo? Da. Da li je sličan prethodni korak SAD u Turskoj i razmeštanje raketa srednjeg dometa nedaleko od Izmira bio dovoljno dobar razlog da se recipročno deluje? Jeste. Zbog čega je onda Džon Kenedi tako burno reagovao, sprečavajući instaliranje sovjetskog oružja u bazi istočno od Havane po cenu izbijanja novog globalnog sukoba!? U subotu, 27. oktobra 1962. godine, nakon obaranja američkog aviona i potere za sovjetskom podmornicom u Karipskom moru, malo je nedostajalo da započne Treći svetski rat!
Egzistencijalna opasnost
Jednostavno, Sjedinjenim Državama pretila je egzistencijalna opasnost. Iz San Kristobala moguće je gađati Vašington. Odbrana od toga, praktično, nije postojala. Obrazloženje za burnu reakciju pronađeno je u formulaciji da se takvim pristupom od strane Moskve narušava američka interesna sfera. Komparacija sa Ukrajinom nameće se sama po sebi. Međutim, ispostavilo se, najveći problem je u tome što rusku logiku, kojom se rukovode i oni koje nije moguće svrstati među podržavaoce Vladimira Putina i zagovornike oficijelne politike, apsolutno ne razumeju u Vašingtonu.
U Vašingtonu su, očigledno, zaboravili na Kubansku krizu. Osim Henrija Kisindžera koji se toga seća, pa je najpre izokola, a zatim i vrlo otvoreno upozorio na posledice. Onespokojava činjenica da je Kisindžer i ranije, drugim povodima upozoravao, ali ga donosioci odluka nisu slušali.
Američki stratezi stasali u vremenu jednopolarnosti navikli su da svoje zamisli isteraju do kraja, tuđe interesne sfere za njih ne postoje. Nisu legitimne. Pre ili kasnije, uz upotrebu sile, sinhronizovane političke akcije sa saveznicima i vazalima, primenu ekonomskih sankcija, zloupotrebu međunarodnih organizacija i orkestriranu medijsku kampanju, uglavnom su uspevali da „slome" protivnike ili ih dovedu u bezizlaznu poziciju.
Ipak, u to doba nesumnjive američke dominacije, koje je trajalo nekih dve decenije, imali su i veliki prostor za greške. Margina za traženje rešenja, čak i prilikom pogrešnih procena i loših odluka, ostajala je prilično široka. Dok su SAD bile u naponu snage, niko nije imao nameru da se sa njima oštro sukobljava, samim tim ni da se okoristi njihovim pogrešnim procenama i lošim odlukama.
Takođe, po pravilu, SAD su „udarale" na daleko slabije protivnike, aktere koji im nisu bili dorasli po vojnoj, ekonomskoj i političkoj moći. Uz to, otvaranje brojnih kriznih žarišta, od Bliskog istoka do Balkana, iako je u određenoj meri kvarilo strateške računice drugih „velikih igrača", nije za njih predstavljalo i egzistencijalnu opasnost.
SAD ne shvataju rusku logiku
Krenuvši u „ukrajinsku avanturu" iz tog okvira, najpre u Obaminoj, a zatim i Bajdenovoj administraciji procenili su da će zamisao isterati do kraja. Zato su ignorisali Minske sporazume i rezolucije Saveta bezbednosti, provocirali Rusiju preko svake mere pokazujući da im se tako može, uveliko planirali „uguravanje" u NATO ne samo Ukrajine, već i Gruzije i Moldavije, instruirali ukrajinske zvaničnike da otvoreno prete „vojnim rešenjem".
Pri svemu tome, i ne pokušavajući da shvate rusku logiku i zanemarujući analizu percepcije druge strane. Izgleda su poverovali da je percepcija druge strane identična sa stavovima njihovih plaćenih NVO - delatnika u Moskvi, kojima su širom otvorili prostor u svim zapadnim medijima. Dovoljno je još malo pritiska pa da se nezadovoljstvo izlije na ruske ulice, a zatim da se nakon svrgavanja Putina oktroiše nova vlast. I džaba sva upozorenja, pozivi na objektivnost i realno sagledavanje situacije. Kakva ulica, kakvi bakrači, kakva obojena revolucija i nametanje novog predsednika!
Ako im je bilo teško da pojme rusku logiku, mogli su nešto naučiti iz sopstvene skorašnje istorije. Kenedi je morao ići do kraja, zato što drugog izlaza nije imao. I Putin mora ići do kraja, zato što drugog izlaza nema. Dok ne eliminiše pretnju za egzistencijalnu bezbednost.
Razlika između 1962. i 2022. godine ogleda se u mnogim detaljima, ali i u dve bitne stvari. Prvo, Hruščov je pravilno procenio posledice i odustao od oružanog sučeljavanja. Drugo, zbog relativnog i apsolutnog opadanja vojne, ekonomske i političke moći američka margina za traženje rešenja nikada nije bila uža još od te 1962. godine. Ne pomaže ni vojna pomoć ukrajinskim snagama, ni disciplinovanje EU koja je naterana na samoubistvo, ni sinhronizovane političke akcije kojima se osim kolektivnog Zapada niko nije pridružio, ni ekonomske sankcije, ni zloupotreba međunarodnih organizacija, od političkih do sportskih, ni jeziva antiruska medijska kampanja. Ne pomaže ništa što je do sada primenjivano, jer niti su SAD u naponu snage, niti su ovoga puta udarili na slabijeg protivnika.
Nasuprot često razmatranoj tezi o tome šta će se dešavati sa Rusijom i unutar nje posle Ukrajine, otvoreno je, pa možda i aktuelnije šta će se dešavati sa SAD i unutar njih nakon Ukrajine!?
Ne samo zbog tekućih dešavanja na terenu koja ukazuju na ishod oružanog sukoba, već i zbog toga što američki stratezi više ili ne žele ili prosto ne mogu razumeti tuđu logiku. A Sun Cu je davno napisao:
- Ukoliko ne poznaješ ni sebe ni svoga neprijatelja - u velikoj si nevolji.
Britanski kolumnista i ekspert Džek Bakbi - u tekstu napisanom za 19FortyFive - ocenio je uništavanje višecevnih raketnih sistema HIMARS i skladišta protivbrodskih raketa Harpun u Odesi loša vest za NATO.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da se sastao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina Kirilom Dmitrijevim i dodao da se nije sastao sa ukrajinskom delegacijom.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicionu i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev i ombudsman Jana Lantratova predstavljaće Rusiju 5. novembra na sastanku sa prvom damom SAD Melanijom Tramp, "ako se reše sva logistička pitanja", saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Datum trilateralnih razgovora Rusija, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o rešenju ukrajinske krize mogao bi da budu objavljen ove nedelje, rekao je danas pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski kolumnista i ekspert Džek Bakbi - u tekstu napisanom za 19FortyFive - ocenio je uništavanje višecevnih raketnih sistema HIMARS i skladišta protivbrodskih raketa Harpun u Odesi loša vest za NATO.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.