Kenedi je tokom Kubanske krize morao ići do kraja, jer drugog izlaza nije imao. I Putin mora ići do kraja, sve dok postoji egzistencijalna pretnja za Rusiju
U maju 2020. jedan od popularnijih i uticajnijih ukrajinskih publicista Dmitrij Gordon intervjuisao je jednog od vodećih ruskih žurnalista Vladimira Poznera. Na račun Poznera, i oni koji ga vole i oni koji ga ne vole svašta su pisali, ali nije poznato da ga je iko svrstavao među podržavaoce Vladimira Putina i zagovornika oficijelne politike.
Za razliku od slike kreirane u zapadnim medijima, eto, moguće je da jedan takav novinar vodi emisiju na državnoj televiziji, u udarnom terminu.
Elem, u zanimljivom razgovoru, na temu rusko-ukrajinskih odnosa, na pitanje - da li su Krim i Donbas tragična greška Rusije, što je teza široko rasprostranjena kako u Kijevu tako i među brojnim zapadnim analitičarima, usledio je eksplicitan odgovor:
- Ne! Kada državi preti egzistencijalna opasnost, ona se više ne osvrće na pravila!
Pozner je situaciju uporedio sa Kubanskom krizom i iz toga izveo zaključak. Da li su obe države - Kuba i Sovjetski Savez - bile međunarodno priznate, članice UN, vlasne da potpisuju međusobne sporazume bez mešanja treće strane? Jesu. Šta ih je sa formalnog stanovišta ograničavalo da usaglase dogovor o razmeštanju raketnih sistema? Ništa. Jesu li imale na to pravo? Da. Da li je sličan prethodni korak SAD u Turskoj i razmeštanje raketa srednjeg dometa nedaleko od Izmira bio dovoljno dobar razlog da se recipročno deluje? Jeste. Zbog čega je onda Džon Kenedi tako burno reagovao, sprečavajući instaliranje sovjetskog oružja u bazi istočno od Havane po cenu izbijanja novog globalnog sukoba!? U subotu, 27. oktobra 1962. godine, nakon obaranja američkog aviona i potere za sovjetskom podmornicom u Karipskom moru, malo je nedostajalo da započne Treći svetski rat!
Egzistencijalna opasnost
Jednostavno, Sjedinjenim Državama pretila je egzistencijalna opasnost. Iz San Kristobala moguće je gađati Vašington. Odbrana od toga, praktično, nije postojala. Obrazloženje za burnu reakciju pronađeno je u formulaciji da se takvim pristupom od strane Moskve narušava američka interesna sfera. Komparacija sa Ukrajinom nameće se sama po sebi. Međutim, ispostavilo se, najveći problem je u tome što rusku logiku, kojom se rukovode i oni koje nije moguće svrstati među podržavaoce Vladimira Putina i zagovornike oficijelne politike, apsolutno ne razumeju u Vašingtonu.
U Vašingtonu su, očigledno, zaboravili na Kubansku krizu. Osim Henrija Kisindžera koji se toga seća, pa je najpre izokola, a zatim i vrlo otvoreno upozorio na posledice. Onespokojava činjenica da je Kisindžer i ranije, drugim povodima upozoravao, ali ga donosioci odluka nisu slušali.
Američki stratezi stasali u vremenu jednopolarnosti navikli su da svoje zamisli isteraju do kraja, tuđe interesne sfere za njih ne postoje. Nisu legitimne. Pre ili kasnije, uz upotrebu sile, sinhronizovane političke akcije sa saveznicima i vazalima, primenu ekonomskih sankcija, zloupotrebu međunarodnih organizacija i orkestriranu medijsku kampanju, uglavnom su uspevali da „slome" protivnike ili ih dovedu u bezizlaznu poziciju.
Ipak, u to doba nesumnjive američke dominacije, koje je trajalo nekih dve decenije, imali su i veliki prostor za greške. Margina za traženje rešenja, čak i prilikom pogrešnih procena i loših odluka, ostajala je prilično široka. Dok su SAD bile u naponu snage, niko nije imao nameru da se sa njima oštro sukobljava, samim tim ni da se okoristi njihovim pogrešnim procenama i lošim odlukama.
Takođe, po pravilu, SAD su „udarale" na daleko slabije protivnike, aktere koji im nisu bili dorasli po vojnoj, ekonomskoj i političkoj moći. Uz to, otvaranje brojnih kriznih žarišta, od Bliskog istoka do Balkana, iako je u određenoj meri kvarilo strateške računice drugih „velikih igrača", nije za njih predstavljalo i egzistencijalnu opasnost.
SAD ne shvataju rusku logiku
Krenuvši u „ukrajinsku avanturu" iz tog okvira, najpre u Obaminoj, a zatim i Bajdenovoj administraciji procenili su da će zamisao isterati do kraja. Zato su ignorisali Minske sporazume i rezolucije Saveta bezbednosti, provocirali Rusiju preko svake mere pokazujući da im se tako može, uveliko planirali „uguravanje" u NATO ne samo Ukrajine, već i Gruzije i Moldavije, instruirali ukrajinske zvaničnike da otvoreno prete „vojnim rešenjem".
Pri svemu tome, i ne pokušavajući da shvate rusku logiku i zanemarujući analizu percepcije druge strane. Izgleda su poverovali da je percepcija druge strane identična sa stavovima njihovih plaćenih NVO - delatnika u Moskvi, kojima su širom otvorili prostor u svim zapadnim medijima. Dovoljno je još malo pritiska pa da se nezadovoljstvo izlije na ruske ulice, a zatim da se nakon svrgavanja Putina oktroiše nova vlast. I džaba sva upozorenja, pozivi na objektivnost i realno sagledavanje situacije. Kakva ulica, kakvi bakrači, kakva obojena revolucija i nametanje novog predsednika!
Ako im je bilo teško da pojme rusku logiku, mogli su nešto naučiti iz sopstvene skorašnje istorije. Kenedi je morao ići do kraja, zato što drugog izlaza nije imao. I Putin mora ići do kraja, zato što drugog izlaza nema. Dok ne eliminiše pretnju za egzistencijalnu bezbednost.
Razlika između 1962. i 2022. godine ogleda se u mnogim detaljima, ali i u dve bitne stvari. Prvo, Hruščov je pravilno procenio posledice i odustao od oružanog sučeljavanja. Drugo, zbog relativnog i apsolutnog opadanja vojne, ekonomske i političke moći američka margina za traženje rešenja nikada nije bila uža još od te 1962. godine. Ne pomaže ni vojna pomoć ukrajinskim snagama, ni disciplinovanje EU koja je naterana na samoubistvo, ni sinhronizovane političke akcije kojima se osim kolektivnog Zapada niko nije pridružio, ni ekonomske sankcije, ni zloupotreba međunarodnih organizacija, od političkih do sportskih, ni jeziva antiruska medijska kampanja. Ne pomaže ništa što je do sada primenjivano, jer niti su SAD u naponu snage, niti su ovoga puta udarili na slabijeg protivnika.
Nasuprot često razmatranoj tezi o tome šta će se dešavati sa Rusijom i unutar nje posle Ukrajine, otvoreno je, pa možda i aktuelnije šta će se dešavati sa SAD i unutar njih nakon Ukrajine!?
Ne samo zbog tekućih dešavanja na terenu koja ukazuju na ishod oružanog sukoba, već i zbog toga što američki stratezi više ili ne žele ili prosto ne mogu razumeti tuđu logiku. A Sun Cu je davno napisao:
- Ukoliko ne poznaješ ni sebe ni svoga neprijatelja - u velikoj si nevolji.
Britanski kolumnista i ekspert Džek Bakbi - u tekstu napisanom za 19FortyFive - ocenio je uništavanje višecevnih raketnih sistema HIMARS i skladišta protivbrodskih raketa Harpun u Odesi loša vest za NATO.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Stiv Vitkof i zet američkog lidera, Džared Kušner, stigli su danas u Moskvu, a na aerodromu Vnukovo dočekao ih je specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, javlja TASS.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije zatražilo je od Sjedinjenih Američkih Država i Turske objašnjenja povodom informacija o planovima za isporuku oružja Ukrajini, saopštila je danas portparolka tog ministarstva Marija Zaharova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski kolumnista i ekspert Džek Bakbi - u tekstu napisanom za 19FortyFive - ocenio je uništavanje višecevnih raketnih sistema HIMARS i skladišta protivbrodskih raketa Harpun u Odesi loša vest za NATO.
Uprkos nezapamćenoj hajci, opstrukcijama, lažima tajkunskih medija i suludim pokušajima blokadera i opozicije da zaustave napredak Srbije, stigla je veličanstvena vest koja je direktno u lice šamarala sve mrzitelje sopstvene države!
Nakon skoro dve godine zamajavanja javnosti, blokaderi su konačno morali da stave karte na sto i objave imena kandidata za narodne poslanike na blokaderskoj listi, a rezultat je izazvao opšti podsmeh.
Nasilnik, narkodiler, reketaš, propali bokser i blokader Predrag Belić, u kriminalnim krugovima poznatiji kao "Baki", napao je danas fizički Zoranu Bratić, predsednicu Opštinskog odbora Srpske napredne stranke u Alibunaru.
Hrvatski evroparlamentarci i otvoreni mrzitelji svega srpskog, Tonino Picula i Stjepo Bartulica, direktno su se umešali u unutrašnje stvari i izbore u Srbiji, pruživši javnu podršku blokaderskoj listi!
Aleksandra Jovanovića Ćute čovek koji je do juče odbacivao bilo kakvu ideju da opozicione stranke treba da se povlače, uradio je upravo to – pobegao sa zajedničke liste „Narodna Srbija“ i odlučio da pruži podršku blokaderskoj listi.
Srpske trobojke danas su preplavile Beograd. Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave obeležili su i aktivisti Srpske napredne stranke (SNS), koji su poslali jasnu poruku da Srbija treba da bude ujedinjena, stabilna i da ide napred.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Grejna sezona u Srbiji zvanično počinje 15. oktobra i traje do 15. aprila 2027, ali grejanje može krenuti i ranije ako temperature padnu dovoljno nisko.
Povodom obeležavanja Dana Sektora za vanredne situacije, Uprava za vanredne situacije u Nišu organizuje "Dan otvorenih vrata“ u sredu i četvrtak, 16. i 17. septembra, u Vatrogasno-spasilačkoj jedinici u Nišu, u Ulici Vojvode Mišića 56.
Nesvakidašnja krađa dogodila se u jednom kafiću na Bulevaru kralja Petra u Novom Sadu, a snimak sa nadzorne kamere privukao je veliku pažnju zbog nesvakidašnjeg pokušaja lopova da sakrije svoj identitet.
Bivši predsednik Opštine Budva Milo Božović uhapšen je danas na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), a u okviru nastavka istrage u operaciji "General".
Porodična drama i nezapamćeno nasilje koje je 9. septembra potreslo mirno selo Urovci kod Obrenovca dobili su svoj najcrnji epilog jer je Beriša A. (51), koji je brutalno napadnut sekirom, a potom namerno pregažen automobilom u dvorištu porodične kuće, podlegao danas teškim povredama u bolnici uprkos višednevnoj borbi lekara za njegov život.
Dečak (10) koji je po naređenju oca pucao na Milana R. (25) u porti crkve u Draževcu prebačen je na dijagnostiku i procenu u odgovarajući smeštaj, potvrđeno je iz Centra za socijalni rad u Ubu.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Glumica Danica Ristovski kaže da je oduševljena što je deo nove serije "Priče iz radionice 2" koja na neki način predstavlja omaž originalnoj postavi ove serije iz 1982. godine.
Sezona je zimnice, a domaći sto je nezamisliv bez dobrih paprika. Ako tražite recept koji spaja vrhunski ukus i brzu pripremu, peckane paprike su neprikosnoveni favorit.
Boja vanile možda zahteva malo više nege i održavanja, ali zato donosi upečatljiv efekat i savršeno osvežava izgled. Ako želite veću bjuti promenu, plava kosa u nijansi vanile odličan je izbor, posebno ove jeseni kada je upravo ova boja jedan od aktuelnih trendova.
Odbojkašica Maja Ognjenović sudeći prema svemu ipak nije u vezi sa svojim bivšim Milošem Teodosićem, jer je uhvaćena sa Jovanom Pantićem, bivšim suprugom pevačice Marije Mikić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.