Kijev nema snage za kontraofanzivu, na globalnom nivou izostala „koalicija voljnih” koja bi sankcijama iznurila Moskvu
U prvim sedmicama nakon 24. februara zapadni zvaničnici, analitičari i mediji ocenjivali su da je Ruska Federacija specijalnom operacijom u Ukrajini napravila stratešku grešku zasnovanu na lošim procenama. Snažan otpor Kijeva, ojačana transatlantska kohezija i sveobuhvatne sankcije izolovaće Rusku Federaciju i degradirati kapacitet Moskve ne samo da vodi rat, već i da se dugoročno ozbiljnije politički i diplomatski suprotstavlja Zapadu.
Nakon 150 dana sukoba postavlja se pitanje da li je pogrešnu procenu zapravo napravio sam politički Zapad, imajući u vidu razvoj situacije na terenu, u međunarodnim forumima, na energetskom tržištu i u javnim mnjenjima samih zapadnih država, gde kombinacija zamora od ukrajinske teme i galopirajuća inflacija predstavlja društveni izazov s već vidljivim ozbiljnim političkim i socijalnim posledicama.
Na terenu, pad Mariupolja oslobodio je prostor i resurse za znatan prodor ruskih snaga u Donbasu, te za konsolidaciju i ranu normalizaciju života u oblastima Zaporožja i Hersona. Dotok dugo očekivanog zapadnog naoružanja, poput raketnog sistema srednjeg dometa „himars”, svakako ima kapacitet da nanese štetu ruskim snagama. Međutim, ovi sistemi do sada nisu uspeli da omoguće ukrajinskim snagama da izvrše medijski široko najavljenu kontraofanzivu. Prvi pokušaji u Hersonskoj oblasti bili su neuspešni, a Kijev očigledno nije mogao da iskoristi ni dužu „operativnu pauzu” ruskih snaga u Donbasu.
Foto: AP/Tanjug
Ključno pitanje, koje se sve češće postavlja u zapadnim stručnim krugovima, jeste može li Kijev zaista da preokrene tok sukoba na terenu. Profesor Beri Pozen, direktor bezbednosnih studija na američkom univerzitetu MIT, u autorskom tekstu u „Forin afersu” upozorava da ukrajinska i zapadna očekivanja da će pobediti Rusiju „sve više liče na fantaziju”, te da je zapravo trenutak za drugačiji preokret – pronalaženje diplomatskog kompromisa.
Rusiju na kolena nisu bacile ni sankcije, ni oružje sa Zapada
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski trenutno ne pokazuje preterano interesovanje za ovakav sled događaja.
Na Zapadu, pak, nema punog jedinstva. Dok se u zvaničnom Vašingtonu, Londonu i Varšavi smatra da je recept za pobedu u slanju dodatnog naoružanja, bez obzira na trajanje sukoba, iz Pariza, Berlina i Rima dopiru tonovi sve više usmereni ka procesu koji bi doveo do pronalaženja rešenja, ne samo za ukrajinski sukob, već i za sve veće geoekonomske, političke i socijalne efekte sankcija. Te sankcije, uvedene da bi Rusiju „bacile na kolena” i izolovale je na međunarodnoj sceni, u najmanju ruku nisu postigle očekivani efekat. Neke su već morale i da bude revidirane nakon pritiska iz Moskve – o čemu govore i povratak turbine za „Severni tok 1” i „razjašnjenje” Evropske komisije Litvaniji da odustane od blokade ruskog železničkog koridora ka Kalinjingradu.
Foto: Reuters
O rezultatima sankcija najbolje govore sam nastavak ruske operacije, rekordan suficit u drugom kvartalu veći od 70 milijardi dolara, feniksovski povratak rublje, ali i kapacitet Moskve za dalje investiranje u strateške projekte u inostranstvu.
Ovonedeljni sporazum o ruskim investicijama u iranski gasni i naftni sektor, vredan 40 milijardi dolara, najveći je u iranskoj istoriji, ali je i simbolički obeležio prvu posetu ruskog predsednika Vladimira Putina inostranstvu od početka ukrajinskog sukoba. Putinova poruka Zapadu je jasna: ne samo da nas niste izolovali, već nam omogućavate da masovno investiramo u nove inostrane projekte koji će diversifikovati naš energetsko-ekonomski portfolio.
Pokušaj izolovanja Moskve doživeo debakl
Zaista, ukoliko bacimo i letimičan pogled na geografsku kartu, vidimo krajnje jasne geopolitičke činjenice. Politički Zapad se ujedinio u sankcionisanju Ruske Federacije, ali je stvaranje globalne „koalicije voljnih” u nameri da se izoluje Moskva doživelo potpuni debakl. Zapadne diplomate – od Brisela do Vašingtona – začuđeno se pitaju kako je moguće da nisu uspele da ubede svet u ispravnost svoje politike sankcija. Među tim zemljama su i članica NATO Turska, afričke zemlje koje su decenijama usklađivale svoju politiku s velikim silama EU ili bliskoistočne zemlje koje su imale najtešnje ekonomsko-bezbednosne veze sa SAD.
Mnoge na Zapadu iritira dugogodišnji stav tvorca koncepta „ofanzivnog realizma” Džona Miršajmera, koji je za genezu krize u Ukrajini – ali i aktuelni sukob – optužio proširenje NATO-a na istok putem politike „otvorenih vrata” iz 2008. godine. Na duhove iz 2008. godine – ali povezane sa zapadnim sponzorisanjem proglašenja „nezavisnog Kosova”, kao i na one iz NATO agresije 1999. godine – neumoljivo, od 24. februara, podseća i Peking. Međutim, možda bi Zapad trebalo više da zabrine neuspeh na liberalnom spektru međunarodne politike, aspektu meke moći. Ukoliko je posmatramo onako kako je predstavio autor koncepta Džozef Naj, meka moć bi trebalo da omogući da drugi žele ishode koje i vi želite. S tog aspekta, rezultati Zapada izgledaju više nego mršavo.
Potencijalno još porazniji za Zapad je drugi aspekt ovog koncepta, koji govori o tome da bi meka moć trebalo da ubeđuje primerom i vrednostima. Kako u tom kontekstu posmatrati nedavnu posetu američkog predsednika Džozefa Bajdena Bliskom istoku?
Foto: Tanjug/AP Photo/Andrew Harnik
Nakon što je 2019. godine u izbornoj kampanji najavljivao da će izopštiti Saudijsku Arabiju zbog ubistva saudijskog novinara Džamala Hašogija, Bajden je u kontekstu borbe za smanjenje cena i ruskih prihoda od nafte – i uz sablaznost čak i njemu naklonjenih demokratskih krugova – morao lično da ode u Rijad i pozdravi saudijskog princa prestolonaslednika Muhameda bin Salmana. Rezultat te posete je neizvestan, ali je neželjeni efekat komunikacione poruke jasan – ljudska prava ipak dosežu samo do prve kapi preko potrebne nafte.
Za Bajdena, koji je pre svega osam meseci, u svojevrsnoj predigri aktuelnog sukoba, trijumfalno promovisao „Samit demokratije” posvećen podeli sveta na „dobre demokrate” i „loše autokrate”, efekat je poražavajući i govori o potpunom primatu geopolitike nad konceptima liberalno-demokratskih kriterijuma i vrednosti. Doduše, o tome lekcije ne bi trebalo da mu deli Evropska unija, s obzirom na način na koji je nedavno, mimo svakog reda i pravila, iz čisto geopolitičkih interesa, Ukrajini dodelila status kandidata.
S ovakvim primerima, nije ni čudno što je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Đuzep Borelj, nakon sastanka ministara spoljnih poslova G-20 u Indoneziji, morao da izjavi da je „globalna bitka narativa u punom jeku i mi u ovom momentu ne pobeđujemo”.
Foto: Reuters
Zapadne lidere, pak, sve više brine borba za narativ na domaćem terenu, gde su prve žrtve morali da podnesu Boris Džonson i Mario Dragi, dok afere i socijalna previranja tresu i Emanuela Makrona i Olafa Šolca.
Paradoksalno, Zapad je zabranom ruskih medija ne samo urušio sopstvene liberalno-demokratske vrednosti, već i samom sebi učinio medveđu uslugu: kako sada okriviti „kremaljsku propagandu” za „maligni uticaj” i mešanje u unutrašnja politička i društvena previranja? Još jedna pogrešna procena?
"U našoj brigadi su momci ne samo iz Odese, već i iz Nikolajeva, Hersona, Kijeva, Izmaila, Belgorod-Dnjestrovskog i drugih ukrajinskih gradova. Ovde je čak i jedan momak sa zapada Ukrajine... Zadaci su – oslobađanje Nikolajeva i grada-heroja Odese“, poznati ukrajinski političar Igor Markov izneo je svoj stav
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak popodne se telefonom iz predsedničkog aviona Air Force One uključio na samit o Ukrajini koji se održavao u kabinetu nemačkog kancelara u Berlinu.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
"U našoj brigadi su momci ne samo iz Odese, već i iz Nikolajeva, Hersona, Kijeva, Izmaila, Belgorod-Dnjestrovskog i drugih ukrajinskih gradova. Ovde je čak i jedan momak sa zapada Ukrajine... Zadaci su – oslobađanje Nikolajeva i grada-heroja Odese“, poznati ukrajinski političar Igor Markov izneo je svoj stav
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Deo zaposlenih u Radio Beogradu, inače naklonjen Studentskoj listi, već od prvog dana nakon proglašenja pobede 25. oktobra vrši teror nad ostalim zaposlenima i zaobilazi propisane procedure u pokušaju da preuzme uređivanje programa.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Strani influenseri Bob i Eve, autori profila "Bevetravelsvlogs", podelili su sa svojim pratiocima snimak iz Beograda, a posebnu pažnju privukla im je železnička stanica Beograd centar, poznatija kao Prokop.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.