RAT KOJI JE PROMENIO SVET! Od zamisli "bacićemo Ruse na kolena" do žrtvovanja Džonsona, Dragog... SLEDEĆI SU ŠOLC I... 151 DAN U BRUTALNIM SLIKAMA!
Podeli vest
Kijev nema snage za kontraofanzivu, na globalnom nivou izostala „koalicija voljnih” koja bi sankcijama iznurila Moskvu
U prvim sedmicama nakon 24. februara zapadni zvaničnici, analitičari i mediji ocenjivali su da je Ruska Federacija specijalnom operacijom u Ukrajini napravila stratešku grešku zasnovanu na lošim procenama. Snažan otpor Kijeva, ojačana transatlantska kohezija i sveobuhvatne sankcije izolovaće Rusku Federaciju i degradirati kapacitet Moskve ne samo da vodi rat, već i da se dugoročno ozbiljnije politički i diplomatski suprotstavlja Zapadu.
"U našoj brigadi su momci ne samo iz Odese, već i iz Nikolajeva, Hersona, Kijeva, Izmaila, Belgorod-Dnjestrovskog i drugih ukrajinskih gradova. Ovde je čak i jedan momak sa zapada Ukrajine... Zadaci su – oslobađanje Nikolajeva i grada-heroja Odese“, poznati ukrajinski političar Igor Markov izneo je svoj stav
24.07.2022
11:52
Nakon 150 dana sukoba postavlja se pitanje da li je pogrešnu procenu zapravo napravio sam politički Zapad, imajući u vidu razvoj situacije na terenu, u međunarodnim forumima, na energetskom tržištu i u javnim mnjenjima samih zapadnih država, gde kombinacija zamora od ukrajinske teme i galopirajuća inflacija predstavlja društveni izazov s već vidljivim ozbiljnim političkim i socijalnim posledicama.
Na terenu, pad Mariupolja oslobodio je prostor i resurse za znatan prodor ruskih snaga u Donbasu, te za konsolidaciju i ranu normalizaciju života u oblastima Zaporožja i Hersona. Dotok dugo očekivanog zapadnog naoružanja, poput raketnog sistema srednjeg dometa „himars”, svakako ima kapacitet da nanese štetu ruskim snagama. Međutim, ovi sistemi do sada nisu uspeli da omoguće ukrajinskim snagama da izvrše medijski široko najavljenu kontraofanzivu. Prvi pokušaji u Hersonskoj oblasti bili su neuspešni, a Kijev očigledno nije mogao da iskoristi ni dužu „operativnu pauzu” ruskih snaga u Donbasu.
Ključno pitanje, koje se sve češće postavlja u zapadnim stručnim krugovima, jeste može li Kijev zaista da preokrene tok sukoba na terenu. Profesor Beri Pozen, direktor bezbednosnih studija na američkom univerzitetu MIT, u autorskom tekstu u „Forin afersu” upozorava da ukrajinska i zapadna očekivanja da će pobediti Rusiju „sve više liče na fantaziju”, te da je zapravo trenutak za drugačiji preokret – pronalaženje diplomatskog kompromisa.
Rusiju na kolena nisu bacile ni sankcije, ni oružje sa Zapada
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski trenutno ne pokazuje preterano interesovanje za ovakav sled događaja.
Na Zapadu, pak, nema punog jedinstva. Dok se u zvaničnom Vašingtonu, Londonu i Varšavi smatra da je recept za pobedu u slanju dodatnog naoružanja, bez obzira na trajanje sukoba, iz Pariza, Berlina i Rima dopiru tonovi sve više usmereni ka procesu koji bi doveo do pronalaženja rešenja, ne samo za ukrajinski sukob, već i za sve veće geoekonomske, političke i socijalne efekte sankcija. Te sankcije, uvedene da bi Rusiju „bacile na kolena” i izolovale je na međunarodnoj sceni, u najmanju ruku nisu postigle očekivani efekat. Neke su već morale i da bude revidirane nakon pritiska iz Moskve – o čemu govore i povratak turbine za „Severni tok 1” i „razjašnjenje” Evropske komisije Litvaniji da odustane od blokade ruskog železničkog koridora ka Kalinjingradu.
O rezultatima sankcija najbolje govore sam nastavak ruske operacije, rekordan suficit u drugom kvartalu veći od 70 milijardi dolara, feniksovski povratak rublje, ali i kapacitet Moskve za dalje investiranje u strateške projekte u inostranstvu.
Ovonedeljni sporazum o ruskim investicijama u iranski gasni i naftni sektor, vredan 40 milijardi dolara, najveći je u iranskoj istoriji, ali je i simbolički obeležio prvu posetu ruskog predsednika Vladimira Putina inostranstvu od početka ukrajinskog sukoba. Putinova poruka Zapadu je jasna: ne samo da nas niste izolovali, već nam omogućavate da masovno investiramo u nove inostrane projekte koji će diversifikovati naš energetsko-ekonomski portfolio.
Pokušaj izolovanja Moskve doživeo debakl
Zaista, ukoliko bacimo i letimičan pogled na geografsku kartu, vidimo krajnje jasne geopolitičke činjenice. Politički Zapad se ujedinio u sankcionisanju Ruske Federacije, ali je stvaranje globalne „koalicije voljnih” u nameri da se izoluje Moskva doživelo potpuni debakl. Zapadne diplomate – od Brisela do Vašingtona – začuđeno se pitaju kako je moguće da nisu uspele da ubede svet u ispravnost svoje politike sankcija. Među tim zemljama su i članica NATO Turska, afričke zemlje koje su decenijama usklađivale svoju politiku s velikim silama EU ili bliskoistočne zemlje koje su imale najtešnje ekonomsko-bezbednosne veze sa SAD.
Mnoge na Zapadu iritira dugogodišnji stav tvorca koncepta „ofanzivnog realizma” Džona Miršajmera, koji je za genezu krize u Ukrajini – ali i aktuelni sukob – optužio proširenje NATO-a na istok putem politike „otvorenih vrata” iz 2008. godine. Na duhove iz 2008. godine – ali povezane sa zapadnim sponzorisanjem proglašenja „nezavisnog Kosova”, kao i na one iz NATO agresije 1999. godine – neumoljivo, od 24. februara, podseća i Peking. Međutim, možda bi Zapad trebalo više da zabrine neuspeh na liberalnom spektru međunarodne politike, aspektu meke moći. Ukoliko je posmatramo onako kako je predstavio autor koncepta Džozef Naj, meka moć bi trebalo da omogući da drugi žele ishode koje i vi želite. S tog aspekta, rezultati Zapada izgledaju više nego mršavo.
Potencijalno još porazniji za Zapad je drugi aspekt ovog koncepta, koji govori o tome da bi meka moć trebalo da ubeđuje primerom i vrednostima. Kako u tom kontekstu posmatrati nedavnu posetu američkog predsednika Džozefa Bajdena Bliskom istoku?
Nakon što je 2019. godine u izbornoj kampanji najavljivao da će izopštiti Saudijsku Arabiju zbog ubistva saudijskog novinara Džamala Hašogija, Bajden je u kontekstu borbe za smanjenje cena i ruskih prihoda od nafte – i uz sablaznost čak i njemu naklonjenih demokratskih krugova – morao lično da ode u Rijad i pozdravi saudijskog princa prestolonaslednika Muhameda bin Salmana. Rezultat te posete je neizvestan, ali je neželjeni efekat komunikacione poruke jasan – ljudska prava ipak dosežu samo do prve kapi preko potrebne nafte.
Za Bajdena, koji je pre svega osam meseci, u svojevrsnoj predigri aktuelnog sukoba, trijumfalno promovisao „Samit demokratije” posvećen podeli sveta na „dobre demokrate” i „loše autokrate”, efekat je poražavajući i govori o potpunom primatu geopolitike nad konceptima liberalno-demokratskih kriterijuma i vrednosti. Doduše, o tome lekcije ne bi trebalo da mu deli Evropska unija, s obzirom na način na koji je nedavno, mimo svakog reda i pravila, iz čisto geopolitičkih interesa, Ukrajini dodelila status kandidata.
S ovakvim primerima, nije ni čudno što je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Đuzep Borelj, nakon sastanka ministara spoljnih poslova G-20 u Indoneziji, morao da izjavi da je „globalna bitka narativa u punom jeku i mi u ovom momentu ne pobeđujemo”.
Zapadne lidere, pak, sve više brine borba za narativ na domaćem terenu, gde su prve žrtve morali da podnesu Boris Džonson i Mario Dragi, dok afere i socijalna previranja tresu i Emanuela Makrona i Olafa Šolca.
Paradoksalno, Zapad je zabranom ruskih medija ne samo urušio sopstvene liberalno-demokratske vrednosti, već i samom sebi učinio medveđu uslugu: kako sada okriviti „kremaljsku propagandu” za „maligni uticaj” i mešanje u unutrašnja politička i društvena previranja? Još jedna pogrešna procena?
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao nemačkog kancelara Olafa Šolca zbog njegovog odbijanja da pošalje rakete dugog dometa "taurus" Kijevu.
Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Kako konstatuje Zoran Meter, puno toga je u spoljnoj politici Vašingtona pošlo po zlu, od ukrajinskog konflikta, preko rata u Pojasu Gaze, do gubitka pozicija u Sahelu
20.03.2024
17:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Bjanko
pre 1 godinu
Dobar tekst. Nema se sta dodati. Kratko i jasno!!!
Odlično i razumljivo, samo još je daleko od promena u svetu, o tome se može govoriti tek kad Rusija dobije ovaj rat, a mora ili će nestati, pa i posle rata možda čitavu deceniju. Ameriku će pre poraziti izbacivanje dolara iz prometa u medjunarodnim odnosima od bilo kog rata. Jel njihovo štampanje nenormalne količine dolara u stvari plaća ceo svet. Kad to prestane prestaje postojanje velike sile i svih zala ovog sveta.
"U našoj brigadi su momci ne samo iz Odese, već i iz Nikolajeva, Hersona, Kijeva, Izmaila, Belgorod-Dnjestrovskog i drugih ukrajinskih gradova. Ovde je čak i jedan momak sa zapada Ukrajine... Zadaci su – oslobađanje Nikolajeva i grada-heroja Odese“, poznati ukrajinski političar Igor Markov izneo je svoj stav
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković dodelio je nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Ovom prilikom dodeljene su tri kategorije Nacionalnih priznanja: Pohvalnice ,,28. april“, Plakete ,,28. april“ i Povelje ,,28. april“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.