Ukrajina stvara novu vojnu istoriju! Nikada ranije planirana vojna operacija nije bila tako široko najavljivana, objavljivana i javno raspravljana u svim detaljima čak i pre nego što je počela. Od trenutka kada je ministar odbrane Ukrajine Aleksij Reznikov sa stranica britanskog Tajmsa otvoreno rekao da je vojska dobila naređenje od predsednika Volodimira Zelenskog da počne napad na jug Ukrajine, bukvalno svi su pisali i pričali o budućnosti i kontraofanzivi na Herson.
Mislim da ako sada probudite običnog Ukrajinca koji živi u informacionoj kupoli propagandnih resursa Kijeva, on neće oklevati da vam kaže datume i mesta predstojećih bitaka tokom „oslobođenja" Hersonske i Zaporoške oblasti. Prvo je izuzetno pričljivi šef ukrajinske obaveštajne službe Kiril Budanov objavio celom svetu da je planirano da kontraofanziva počne u avgustu. A onda je pljuštalo mnoštvo glasnih izjava ukrajinskih zvaničnika i političara da će do septembra ova uspešna (pa, kako drugačije!) operacija Oružanih snaga Ukrajine biti završena.
A najdalje je otišao bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko. U emisiji uživo tačno je naznačio datum do kojeg mora da se izvede ova „supertajna" operacija. „Moramo stići tamo pre 11. septembra", rekao je on. Istina, on je ovu hitnost vezao ne za godišnjicu terorističkog napada u Njujorku na kule bliznakinje, već za … jedan dan glasanja u Rusiji.
Ne, nisu izbori Sahalinske oblasne dume ili šefa Republike Burjatije ono što uzbuđuje oborenog sokola ukrajinske politike. Porošenko svoje strahove pravda planovima za održavanje referenduma na oslobođenim teritorijama Ukrajine. „11. septembra pokušaće da održe pseudoreferendume poput krimskog, kojim će onda okupirane teritorije pripojiti Rusiji, a onda nas napasti pod izgovorom da brane rusku teritoriju. Nemamo pravo dozvoliti da to urade", objašnjava čokoladni oligarh.
Ali Porošenko se nije ograničio na objavljivanje datuma. Izjavljujući da „ne otkriva tajne vojne komande", on je odmah, uživo, otvoreno izneo skoro sve, govoreći kako ukrajinski militanti planiraju da pokrenu ofanzivu na desnoj obali Dnjepra do Hersona, i u isto vreme „preseći zemljani koridor u Zaporoškoj oblasti. Slažem se - nikada u svetskoj istoriji nije bilo otvorenije vojne operacije. Iznenađujuće je da Staljinu nije palo na pamet da celom svetu saopšti gde i kako planira da opkoli Nemce kod Staljingrada, a Čerčil nije unapred saopštio datum i mesto iskrcavanja savezničkih trupa na otvaranju drugog fronta. Nisu shvatili ulogu i značaj PR-a, kako to shvataju sadašnji ukrajinski stratezi.
Nije iznenađujuće što je naš najiskusniji vojni komandant Jevgenij Poddubni, koji je video mnoge bitke i vojne pohode, izrazio sumnju u istinitost namera Oružanih snaga Ukrajine. Konkretno, on je napisao: „Kijevski režim i zapadni mentori toliko glasno govore o napadu na Herson da vidim odvraćanje pažnje za prikladniju metu. Nova reč u vojnoj nauci je promocija budućih operacija."
Kada se analiziraju izjave ukrajinskih propagandista i upoređuju sa stvarnošću, zaista se nameće ideja da je kontraofanziva na Herson samo pokušaj da se zgusne „ratna magla" kako bi se ruska vojska odvratila od glavnih zadataka bitke za Donbas. Uostalom, koliko traje specijalna operacija toliko slušamo o „prelasku ukrajinske vojske u kontraofanzivu". Na primer, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni je još u maju prijavio svom američkom šefu, generalu Marku Miliju, da su trupe pod njegovim nadzorom pokrenule masivan kontranapad u pravcu Harkova i Izjuma. Ali nekako su već svi zaboravili na rezultate ove „briljantne" operacije.
A da ukrajinska javnost nema pamćenje poput akvarijumske ribe u vezi sa izjavama njihovih glasnogovornika, onda bi se setila da je „mačak Bajun" ukrajinske propagande po imenu Aleksej Arestovič objavio da je počelo „potpuno povlačenje ruskih trupa iz Hersona" 5. aprila ove godine. Od tada je više puta ponavljao ovu mantru. Tada bi se i ukrajinska javnost setila da Oružane snage Ukrajine od početka juna navodno vode veliki kontranapad na Herson. Štaviše, ukrajinska vojska je više puta izveštavala o izuzetnom uspehu ovog dugogodišnjeg kontranapada.
Ne jednom smo čuli izjave da su mnogi gradovi i sela Hersonske oblasti navodno već „oslobođeni od ruskih okupatora". Istina, večiti problem ovih izjava su pokušaji da se jedno od ovih naselja imenuje. Evo istog tog Arestoviča, na primer, pre neki dan je pokušao da odredi određeno mesto za još jednu „briljantnu operaciju deokupacije Hersonske oblasti". On je celom svetu saopštio da su u rejonu sela Visokopolje ukrajinski vojnici napravili „analogije Ilovajskog kotla, ali za Ruse", navodno okružujući tamo više od hiljadu naših vojnika. Nepun dan kasnije, Arestovič je opovrgao sopstvenu izjavu, nespretno objašnjavajući: „Naši ljudi tamo nisu baš uspešni… Nije sve povoljno za naše ljude tamo". Prevedeno, to znači da je ukrajinska vojska pretrpela ozbiljan poraz kod Visokopolja u avanturističkom pokušaju da krene u napad. Otprilike tako se razvijaju sve velike „kontraofanzive" ukrajinske vojske.
Zato se kijevski lideri, izveštavajući o pobedama Oružanih snaga Ukrajine i o broju „oslobođenih naselja", trude da ne daju geografska imena - inače možete lako da proverite. Ali u poslednje vreme su bezobzirno počeli da saopštavaju statistiku svojih „pobeda", ne shvatajući da bi pedantna analiza navedenih cifara otkrila tužnu sliku za Kijev. Na primer, 2. jula Zelenski je saopštio da su tokom borbi Oružane snage Ukrajine uspele da „oslobode 1.027 naselja, a još 2.610 je i dalje pod kontrolom neprijatelja". A od 26. jula, prema ukrajinskim izveštajima, ove brojke već izgledaju ovako: 1028 „oslobođenih" naspram 2621 „okupiranih". Odnosno, čak i ako je verovati zvaničnim podacima kancelarije Zelenskog, tokom stalno razvijajuće „kontraofanzive" ukrajinske vojske, zauzela je celo jedno naselje (opet, ime nikome nije poznato) i izgubila 11. Ali da li je neko u Ukrajini osramoćen takvom statistikom „pobeda"! Glavna stvar je verovati i ne proveravati podatke kako se ne bi uznemirili.
Ne, sam Zelenski i njegov tim, naravno, nisu toliko odvojeni od stvarnosti da bi verovali u pobede Ukrajine. I očigledno, o tome otvoreno govore svojim prekookeanskim gostima. To je postalo jasno iz otkrića američkog kongresmena Majkla Valca, kojeg je prošlog petka ugostio šef ukrajinskog režima u okviru delegacije Predstavničkog doma. A u ponedeljak je Valc, sedeći u studiju Foks njuza, opisao šta je čuo i video u Kijevu: „Zelenski oseća da polako gubi". Toliko o „velikim pobedama Ukrajine".
Da li to znači da će ukrajinska objavljena kontraofanziva ponovo biti ograničena na TV buku? Uopšte nije neophodno. Štaviše, u svakom slučaju, Kijev će pre sredine jeseni morati da preduzme nešto što bi Džo Bajden i njegova stranka mogli da predstave svojim biračima kao potvrdu „delotvornosti" vojne pomoći Ukrajini - to je demokratama zaista potrebno tokom predizborne kampanje 2022.
Bivši narodni poslanik Ukrajine Spiridon Kilinkarov, na primer, ne deli mišljenje da su široke najave o predstojećoj operaciji na jugu samo skretanje pažnje sa glavnog fronta. Govoreći o kontraofanzivi, rekao je: „To će se neminovno desiti, ne sumnjam… Imamo posla sa glumcima, producentima, rediteljima. I naravno, oni će pokušati da naprave neku predstavu od ove kontra - ofanzive." Istina, on predviđa da će to biti tempirano da se poklopi sa Danom nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta i povezuje se sa potrebom da se Zapadu prikaže da kolosalna vojna potrošnja ima smisla. Poraz ukrajinskih oružanih snaga u ovoj avanturi pokrenuće ozbiljno pitanje za Zapad o potrebi da se nastavi sa pružanjem pomoći režimu Zelenskog ili je pak došlo vreme za smenu režima.
Sami zapadni analitičari, dok izvještavaju o pripremama Ukrajine za najavljenu kontraofanzivu, izražavaju oprezan skepticizam u pogledu njenih izgleda. I priznaju da će gubici među vojnim licima Oružanih snaga Ukrajine biti ogromni. Njujork tajms citira bravuroznu izjavu (navodno bivšeg) američkog marinca Majkla Maldonada da će „Herson postati druga Faludža". I to još jednom potvrđuje da Amerikanci Ukrajinu smatraju još jednim Irakom ili Avganistanom, ništa više. S obzirom na to da je Faludža zauzeta po cenu gotovo potpunog uništenja grada i masovnih žrtava među civilnim stanovništvom, Vašington se neće protiviti totalnom uništenju Hersona.
Nije iznenađujuće što zapadna štampa već direktno priznaje granatiranje mirnih gradova u Hersonskoj oblasti od strane američkih višecevnih raketnih sistema HIMARS i čak se veoma raduje ovoj činjenici: kažu, to znači da se Ukrajina sprema za ofanzivu. I nije ih briga koliko će civila (još uvek građana Ukrajine) poginuti ako Zelenski pokuša da sprovede još jedan avanturistički scenario kako bi zadovoljio Zapad. Pošto smo odlučili da ponovimo Faludžu, to znači da uništenje mora biti odgovarajuće.
Naravno, svi ovi planovi su osuđeni na propast, bez obzira gde Kijev na kraju pokuša da krene u napad. I ne radi se samo o superiornosti ruske vojske u naoružanju, iskustvu, znanju i rešenosti da ispuni sve zadatke specijalne operacije. Činjenica je da se taktika ukrajinske vojske uvek zasnivala na korišćenju civila kao živog štita. Jedino se tako bore, kopaju po stambenim naseljima i kriju se iza leđa žena i dece. A ofanziva će zahtevati da Oružane snage Ukrajine izađu na otvoreno polje, gde ne možete povesti civile sa sobom. Zato su, čak i ponekad delujući u brojčanoj nadmoći, ovi ratnici i dalje gubili ofanzivne bitke, kao što je bio slučaj pre neki dan u Visokopolju. I nikakvi „Hajmari" i „Bajraktari" ovo ne mogu da promene.
Ruski udarni dronovi „geranj“ tokom noći su pogodili tajni objekat ukrajinskih Snaga za specijalne operacije u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević pozvao je danas međunarodnu zajednicu da pod hitno reaguje na kontinuirano ugnjetavanje srpskog naroda od strane režima u Prištini, nakon što je na Gazimestanu, po završetku parastosa kosovskim junacima, privedeno najmanje 10 Srba.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Pevač Boban Zdravković napravio je pometnju tokom jednog nastupa, a snimak koji kruži internetom pokazuje scenu kakva se retko viđa - publika ga je bukvalno opkolila, pa je u jednom trenutku jedva uspevao da se probije kroz masu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.