Ukrajina stvara novu vojnu istoriju! Nikada ranije planirana vojna operacija nije bila tako široko najavljivana, objavljivana i javno raspravljana u svim detaljima čak i pre nego što je počela. Od trenutka kada je ministar odbrane Ukrajine Aleksij Reznikov sa stranica britanskog Tajmsa otvoreno rekao da je vojska dobila naređenje od predsednika Volodimira Zelenskog da počne napad na jug Ukrajine, bukvalno svi su pisali i pričali o budućnosti i kontraofanzivi na Herson.
Mislim da ako sada probudite običnog Ukrajinca koji živi u informacionoj kupoli propagandnih resursa Kijeva, on neće oklevati da vam kaže datume i mesta predstojećih bitaka tokom „oslobođenja" Hersonske i Zaporoške oblasti. Prvo je izuzetno pričljivi šef ukrajinske obaveštajne službe Kiril Budanov objavio celom svetu da je planirano da kontraofanziva počne u avgustu. A onda je pljuštalo mnoštvo glasnih izjava ukrajinskih zvaničnika i političara da će do septembra ova uspešna (pa, kako drugačije!) operacija Oružanih snaga Ukrajine biti završena.
A najdalje je otišao bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko. U emisiji uživo tačno je naznačio datum do kojeg mora da se izvede ova „supertajna" operacija. „Moramo stići tamo pre 11. septembra", rekao je on. Istina, on je ovu hitnost vezao ne za godišnjicu terorističkog napada u Njujorku na kule bliznakinje, već za … jedan dan glasanja u Rusiji.
Ne, nisu izbori Sahalinske oblasne dume ili šefa Republike Burjatije ono što uzbuđuje oborenog sokola ukrajinske politike. Porošenko svoje strahove pravda planovima za održavanje referenduma na oslobođenim teritorijama Ukrajine. „11. septembra pokušaće da održe pseudoreferendume poput krimskog, kojim će onda okupirane teritorije pripojiti Rusiji, a onda nas napasti pod izgovorom da brane rusku teritoriju. Nemamo pravo dozvoliti da to urade", objašnjava čokoladni oligarh.
Ali Porošenko se nije ograničio na objavljivanje datuma. Izjavljujući da „ne otkriva tajne vojne komande", on je odmah, uživo, otvoreno izneo skoro sve, govoreći kako ukrajinski militanti planiraju da pokrenu ofanzivu na desnoj obali Dnjepra do Hersona, i u isto vreme „preseći zemljani koridor u Zaporoškoj oblasti. Slažem se - nikada u svetskoj istoriji nije bilo otvorenije vojne operacije. Iznenađujuće je da Staljinu nije palo na pamet da celom svetu saopšti gde i kako planira da opkoli Nemce kod Staljingrada, a Čerčil nije unapred saopštio datum i mesto iskrcavanja savezničkih trupa na otvaranju drugog fronta. Nisu shvatili ulogu i značaj PR-a, kako to shvataju sadašnji ukrajinski stratezi.
Nije iznenađujuće što je naš najiskusniji vojni komandant Jevgenij Poddubni, koji je video mnoge bitke i vojne pohode, izrazio sumnju u istinitost namera Oružanih snaga Ukrajine. Konkretno, on je napisao: „Kijevski režim i zapadni mentori toliko glasno govore o napadu na Herson da vidim odvraćanje pažnje za prikladniju metu. Nova reč u vojnoj nauci je promocija budućih operacija."
Kada se analiziraju izjave ukrajinskih propagandista i upoređuju sa stvarnošću, zaista se nameće ideja da je kontraofanziva na Herson samo pokušaj da se zgusne „ratna magla" kako bi se ruska vojska odvratila od glavnih zadataka bitke za Donbas. Uostalom, koliko traje specijalna operacija toliko slušamo o „prelasku ukrajinske vojske u kontraofanzivu". Na primer, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni je još u maju prijavio svom američkom šefu, generalu Marku Miliju, da su trupe pod njegovim nadzorom pokrenule masivan kontranapad u pravcu Harkova i Izjuma. Ali nekako su već svi zaboravili na rezultate ove „briljantne" operacije.
A da ukrajinska javnost nema pamćenje poput akvarijumske ribe u vezi sa izjavama njihovih glasnogovornika, onda bi se setila da je „mačak Bajun" ukrajinske propagande po imenu Aleksej Arestovič objavio da je počelo „potpuno povlačenje ruskih trupa iz Hersona" 5. aprila ove godine. Od tada je više puta ponavljao ovu mantru. Tada bi se i ukrajinska javnost setila da Oružane snage Ukrajine od početka juna navodno vode veliki kontranapad na Herson. Štaviše, ukrajinska vojska je više puta izveštavala o izuzetnom uspehu ovog dugogodišnjeg kontranapada.
Ne jednom smo čuli izjave da su mnogi gradovi i sela Hersonske oblasti navodno već „oslobođeni od ruskih okupatora". Istina, večiti problem ovih izjava su pokušaji da se jedno od ovih naselja imenuje. Evo istog tog Arestoviča, na primer, pre neki dan je pokušao da odredi određeno mesto za još jednu „briljantnu operaciju deokupacije Hersonske oblasti". On je celom svetu saopštio da su u rejonu sela Visokopolje ukrajinski vojnici napravili „analogije Ilovajskog kotla, ali za Ruse", navodno okružujući tamo više od hiljadu naših vojnika. Nepun dan kasnije, Arestovič je opovrgao sopstvenu izjavu, nespretno objašnjavajući: „Naši ljudi tamo nisu baš uspešni… Nije sve povoljno za naše ljude tamo". Prevedeno, to znači da je ukrajinska vojska pretrpela ozbiljan poraz kod Visokopolja u avanturističkom pokušaju da krene u napad. Otprilike tako se razvijaju sve velike „kontraofanzive" ukrajinske vojske.
Zato se kijevski lideri, izveštavajući o pobedama Oružanih snaga Ukrajine i o broju „oslobođenih naselja", trude da ne daju geografska imena - inače možete lako da proverite. Ali u poslednje vreme su bezobzirno počeli da saopštavaju statistiku svojih „pobeda", ne shvatajući da bi pedantna analiza navedenih cifara otkrila tužnu sliku za Kijev. Na primer, 2. jula Zelenski je saopštio da su tokom borbi Oružane snage Ukrajine uspele da „oslobode 1.027 naselja, a još 2.610 je i dalje pod kontrolom neprijatelja". A od 26. jula, prema ukrajinskim izveštajima, ove brojke već izgledaju ovako: 1028 „oslobođenih" naspram 2621 „okupiranih". Odnosno, čak i ako je verovati zvaničnim podacima kancelarije Zelenskog, tokom stalno razvijajuće „kontraofanzive" ukrajinske vojske, zauzela je celo jedno naselje (opet, ime nikome nije poznato) i izgubila 11. Ali da li je neko u Ukrajini osramoćen takvom statistikom „pobeda"! Glavna stvar je verovati i ne proveravati podatke kako se ne bi uznemirili.
Ne, sam Zelenski i njegov tim, naravno, nisu toliko odvojeni od stvarnosti da bi verovali u pobede Ukrajine. I očigledno, o tome otvoreno govore svojim prekookeanskim gostima. To je postalo jasno iz otkrića američkog kongresmena Majkla Valca, kojeg je prošlog petka ugostio šef ukrajinskog režima u okviru delegacije Predstavničkog doma. A u ponedeljak je Valc, sedeći u studiju Foks njuza, opisao šta je čuo i video u Kijevu: „Zelenski oseća da polako gubi". Toliko o „velikim pobedama Ukrajine".
Da li to znači da će ukrajinska objavljena kontraofanziva ponovo biti ograničena na TV buku? Uopšte nije neophodno. Štaviše, u svakom slučaju, Kijev će pre sredine jeseni morati da preduzme nešto što bi Džo Bajden i njegova stranka mogli da predstave svojim biračima kao potvrdu „delotvornosti" vojne pomoći Ukrajini - to je demokratama zaista potrebno tokom predizborne kampanje 2022.
Bivši narodni poslanik Ukrajine Spiridon Kilinkarov, na primer, ne deli mišljenje da su široke najave o predstojećoj operaciji na jugu samo skretanje pažnje sa glavnog fronta. Govoreći o kontraofanzivi, rekao je: „To će se neminovno desiti, ne sumnjam… Imamo posla sa glumcima, producentima, rediteljima. I naravno, oni će pokušati da naprave neku predstavu od ove kontra - ofanzive." Istina, on predviđa da će to biti tempirano da se poklopi sa Danom nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta i povezuje se sa potrebom da se Zapadu prikaže da kolosalna vojna potrošnja ima smisla. Poraz ukrajinskih oružanih snaga u ovoj avanturi pokrenuće ozbiljno pitanje za Zapad o potrebi da se nastavi sa pružanjem pomoći režimu Zelenskog ili je pak došlo vreme za smenu režima.
Sami zapadni analitičari, dok izvještavaju o pripremama Ukrajine za najavljenu kontraofanzivu, izražavaju oprezan skepticizam u pogledu njenih izgleda. I priznaju da će gubici među vojnim licima Oružanih snaga Ukrajine biti ogromni. Njujork tajms citira bravuroznu izjavu (navodno bivšeg) američkog marinca Majkla Maldonada da će „Herson postati druga Faludža". I to još jednom potvrđuje da Amerikanci Ukrajinu smatraju još jednim Irakom ili Avganistanom, ništa više. S obzirom na to da je Faludža zauzeta po cenu gotovo potpunog uništenja grada i masovnih žrtava među civilnim stanovništvom, Vašington se neće protiviti totalnom uništenju Hersona.
Nije iznenađujuće što zapadna štampa već direktno priznaje granatiranje mirnih gradova u Hersonskoj oblasti od strane američkih višecevnih raketnih sistema HIMARS i čak se veoma raduje ovoj činjenici: kažu, to znači da se Ukrajina sprema za ofanzivu. I nije ih briga koliko će civila (još uvek građana Ukrajine) poginuti ako Zelenski pokuša da sprovede još jedan avanturistički scenario kako bi zadovoljio Zapad. Pošto smo odlučili da ponovimo Faludžu, to znači da uništenje mora biti odgovarajuće.
Naravno, svi ovi planovi su osuđeni na propast, bez obzira gde Kijev na kraju pokuša da krene u napad. I ne radi se samo o superiornosti ruske vojske u naoružanju, iskustvu, znanju i rešenosti da ispuni sve zadatke specijalne operacije. Činjenica je da se taktika ukrajinske vojske uvek zasnivala na korišćenju civila kao živog štita. Jedino se tako bore, kopaju po stambenim naseljima i kriju se iza leđa žena i dece. A ofanziva će zahtevati da Oružane snage Ukrajine izađu na otvoreno polje, gde ne možete povesti civile sa sobom. Zato su, čak i ponekad delujući u brojčanoj nadmoći, ovi ratnici i dalje gubili ofanzivne bitke, kao što je bio slučaj pre neki dan u Visokopolju. I nikakvi „Hajmari" i „Bajraktari" ovo ne mogu da promene.
Ruska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima na granici Dnjepropetrovske i Zaporoške oblasti, gde su ukrajinski protivnapadi potisnuli ruske jedinice sa dela ranije zauzetih položaja, dok se velika teritorija južno od reke Volčje ponovo pretvara u sivu zonu.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova iznelo je teške optužbe na račun ukrajinskih vojnih struktura, tvrdeći da se ljudi zatočeni u tajnim zatvorima suočavaju sa tri moguća ishoda: slanjem na front pod neprekidnom vatrom, teškim telesnim povredama ili smrću od prebijanja.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Rusija je značajno povećala preciznost balističkih raketa „iskander“, koje sada mogu da pogađaju ciljeve sa odstupanjem od svega nekoliko metara, uprkos ukrajinskim sistemima za elektronsko ometanje.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Odnosi između šefice evropske diplomatije Kaje Kalas i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ozbiljno su narušeni zbog odluke da Kalas ne bude imenovana za glavnog pregovarača Evropske unije sa Rusijom, tvrdi britanski politički analitičar Aleksandar Merkuris.
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Deo zaposlenih u Radio Beogradu, inače naklonjen Studentskoj listi, već od prvog dana nakon proglašenja pobede 25. oktobra vrši teror nad ostalim zaposlenima i zaobilazi propisane procedure u pokušaju da preuzme uređivanje programa.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.