UKRAJINCI ŽELE DA POVRATE KRIM I ISTERAJU RUSKE TRUPE, ALI IM JE NEOSTVARIV CILJ! Čak je i Nemcima jasno da je to nemoguća misija
Podeli vest
Jedan od proklamovanih ukrajinskih ratnih ciljeva jeste: isterati ruske trupe sa svoje teritorije. To uključuje i poluostrvo Krim, koje je Rusija okupirala još 2014. godine. Koliko je taj cilj realan?
„Rat je počeo na Krimu – i tamo će se i završiti.“ Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nedavno je jasno dao do znanja da ne želi da se odrekne tog poluostrva koje je Rusija nezakonito anektirala 2014. Zelenski je to izjavio neposredno pre nego što je više teških eksplozija odjeknulo u ruskoj vazduhoplovnoj bazi u blizini mesta Novofedorivka na zapadu poluostrva.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije izrazilo je sumnju u iskrenost zabrinutosti zapadnih zemalja o globalnoj bezbednosti hrane, napominjući da brodovi krcati žitom iz ukrajinskih crnomorskih luka uglavnom idu ka Zapadu, a ne ka izgladnjelim afričkim ili azijskim zemljama.
11.08.2022
18:36
Smatra se da je reč o ciljanom napadu Ukrajine, iako za sada nema zvanične potvrde, niti je Kijev preuzeo odgovornost. Zvanična Moskva sa svoje strane tvrdi da se radi o „eksploziji municije“, a ne o napadu. Prema saopštenju Kremlja, municija je eksplodirala „zbog nemara“. No, ako se zaista radi o napadu, onda bi to bio prvi napad na okupirani Krim od potapanja ratnog broda „Moskva“ u aprilu ove godine.
Opasnost od dalje eskalacije
Bombardovanje ciljeva na Krimu u suštini bi imalo potpuno drugačiji značaj za Rusiju nego rat u Donbasu ili ostatku Ukrajine. Moskva to poluostrvo, koje je 2014. anektirala kršenjem međunarodnog prava, smatra svojom teritorijom, odnosno, nakon međunarodno nepriznatog referenduma, delom Ruske Federacije. Prema tumačenju Moskve, rat bi se tako proširio na rusku teritoriju, a to bi sigurno izazvalo dalju eskalaciju sukoba.
Ali, i Ukrajina smatra Krim svojom teritorijom.
„Oslobodićemo sva naša područja, zaista sva, uključujući i Krim“, rekao je sredinom juna ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov za CNN.
Ipak, kako je objasnio savetnik ukrajinske vlade Jurij Zak, „realan minimum“ za sada je „da se ruske snage povuku na granice od pre 24. februara“.
Oduvek sporno poluostrvo
Za Moskvu je Krim čak i važniji od ostatka Ukrajine. On je bio deo Rusije više od 200 godina. Još u 18. i 19. veku carevi su tamo naseljavali etničke Ruse, a tu politiku nastavio je i Staljin. Zato je većina stanovništva na tom poluostrvu sve do danas proruski orijentisana. Krim je tek je 1954. pripojen Ukrajinskoj SSR – po nalogu tadašnjeg sovjetskog lidera Nikite Hruščova i pod okolnostima koje do danas nisu do kraja razjašnjene. Neki smatraju da je razlog možda moglo da bude to što je i sam Hruščov Ukrajinac.
Nakon raspada SSSR, Krim je zvanično ostao ukrajinska teritorija, iako Kijev nikada nije uspeo da potisne Moskvu kao pravog vlastodršca, a većina stanovništva ostala je proruski orijentisana. To se odražava i u činjenici da je Kijev poluostrvu dodelio autonomni status, ali i da je sklopio ugovore o najmu s Rusijom, recimo za strateški važnu luku u Sevastopolju.
Komanda ruske Crnomorske flote tamo je bila smeštena i u sovjetsko doba, a Sevastopolj je takođe jedina značajna luka koju Rusija koristi, a da je, za razliku od luka na severu, bez leda tokom čitave godine. Sevastopolj je važan i u vojnom i u ekonomskom smislu.
Sporazum o iznajmljivanju između Ukrajine i Rusije nije predstavljao veći problem sve do 2014. No, tada su na Majdanu u Kijevu započeli proevropski protesti, a zatim je svrgnut proruski predsednik Janukovič, koji je bio prisiljen da pobegne u Moskvu. Kremlj se tako suočio s opasnošću da dugoročno izgubi Sevastopolj i čitav Krim, koji bi mogli da pripadnu protivniku ako se Ukrajina okrene Zapadu – posebno NATO. I tako je odlučio da pripoji tu teritoriju kršeći međunarodno pravo.
Nestabilna veza
Rusija svoj status na Krimu pokušava dodatno da učvrsti aktuelnim ratom. Osim osvajanja Donbasa, Kremlj je za jedan od svojih najvažnijih ratnih ciljeva proglasio formiranje kopnenog koridora do Krima. Ubrzo nakon pripajanja poluostrva, Moskva je izgradila više miliona dolara vredan most s auto-putem s četiri trake i paralelnom železničkom vezom.
Taj most od 2018. povezuje grad Kerč na krajnjem istoku Krima s ruskim Tamanskim poluostrvom. Bez tog mosta do Krima se do sada nije moglo stići kopnom s ruske teritorije. Do sada je kompletno snabdevanje oko 2,3 miliona stanovnika, koliko ih tamo živi, dolazilo s mora ili preko tog mosta.
Foto: printsreen tvin
Daljim osvajanjima u južnoj Ukrajini Putin bi ostvario i sledeće: povratak na status pre aneksije postao bi praktično nemoguć. Ukrajina bi bila potpuno odsečena od pristupa Azovskom moru, a s obzirom na to da Krim zalazi u Crno more poput ogromnog klina, Rusija bi mogla da kontroliše i blokirati kompletan brodski saobraćaj prema Odesi, poslednjoj preostaloj ukrajinskoj crnomorskoj luci. Tu strategiju potvrđuju i žestoke borbe za Zmijski otok uz rumunsku obalu.
Realan povratak?
U Ukrajini se, međutim, ne može jasno sagledati koliko daleko bi trebalo da se ide s ciljem povratka Krima pod kontrolu Kijeva. Povratak poluostrva je „pitanje o kojem bi trebalo pregovarati diplomatski“, izjavio je vladin savetnik Zak. Predsednik Zelenski takođe je svestan da je ponovno uspostavljanje kontrole, čak i pod mnogo boljim okolnostima nego što je to trenutno slučaj – gotovo nemoguće: „Mislim da bi to značilo stotine hiljada žrtava na našoj strani“, rekao je nedavno Zelenski za američki informativni portal „Axios“.
Jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je ranjeno u napadu ukrajinskog drona na trajekt u luci u južnoj Rusiji, rekao je regionalni guverner.
23.07.2024
11:53
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije izrazilo je sumnju u iskrenost zabrinutosti zapadnih zemalja o globalnoj bezbednosti hrane, napominjući da brodovi krcati žitom iz ukrajinskih crnomorskih luka uglavnom idu ka Zapadu, a ne ka izgladnjelim afričkim ili azijskim zemljama.
Ruski organi za sprovođenje zakona osujetili su niz potencijalnih terorističkih napada u južnom delu zemlje, uhapsivši nekoliko osumnjičenih, saopštila je Federalna služba bezbednosti (FSB).
Odluka predsednika SAD Džoa Bajdena da se povuče iz predsedničke trke negativno će se odraziti na perspektive Ukrajine, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju države, na svom Telegram kanalu.
Član predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) i narodni poslanik Vladimir Đukanović reagovao je na statuse estradne umetnice Svetlane Seke Aleksić koja mu je uputila poruku putem socijalne platforme "X".
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je tek otvorena Srpska kuća u Parizu impozantna stvar i da je snaga Srbije omogućila da se naša zemlja predstavlja u svetu na takav način.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je opozicija dovela Rio Tinto u Srbiju i da mu nije jasno zašto niko ne postavi pitanje zašto su to uradili.
Kada bot Rokfeler fondacije, Manojlović, pokuša da iskamči još jedne Paćoti cipele, gledamo novu epizodu serije - lažni ekolog, izjavila je danas Milica Nikolić član Predsedništva Srpske napredne stranke.
Sinoć su otvorene Olimpijske igre u Parizu. Spektakl prilikom otvaranja izazvao je burne reakcije. Da li je ono bila promocija jednakosti kako tvrde organizatori, ili nešto drugo? Na ovu, ali i sve druge važne svetske teme govorili su gosti emisije "Rat uživo", Dragoslav Rabrenović ispred Instituta ta nacionalnu strategiju i stručnjak za strategijski menadžment.
Amerika je rešila da nam za svog novog izaslanika pošalje čoveka koji ukupno ima tri slike na internetu. To je čovek koji je organizovao Majdan. Ne pište nam se dobro. Na ovu temu u emisiji "Otvoreni studio" govorili su politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Ivan Miletić. Novinar i ratni reporter Igor Damjanović uključio se uživo u program i komenarisao je ovu temu.
Kurtijev režim počeo je da koristi isti sistem kao i Hrvati. Počeli su da hapse Srbe zbog objava na društvenim mrežama. O konstantnom Kurtijevom teroru u emsiji "Info dan" govorili su podpredsednica Skupštine Srbije Snežana Paunović i novinar Predrag Jeremić.
"Slobodna Bosna" danima vodi kampanju protiv Srbije i predsednika Vučića. Ipak, najgori su domaći izdajnici koji podržavaju medije iz Bosne, ali i Crne Gore i Hrvatske; a svi imaju jedan cilj: da vide uništenu Srbiju. Na ovu temu u "Info danu" govorili su član GO SNS Branislav Ivković i novinar Darko Zlojutro.
Tema Vikend info jutra bila je pitanje koje je kopka gledaoce, ali i goste u studiju, a to je da li psi, generalno životinje, smeju da obitavaju u kafićima i restoranima i da li je opravdano naplaćivanje njihovog boravka u objektu. O tome su polemisali Aleksandar Gavrić iz organizacije Animal Rescue Srbija, modni fotograf Dejan Milićević, Ivan Gavrilović, pevač i veterinar Srećko Radojičić.
Pripadnici Gorske službe spasavanja Crne Gore i tamošnje Aviohelikopterske jedinice MUP-a sproveli su danas akciju spasavanja na Durmitoru, u reonu Planinice, i pružili pomoć državljaninu Srbije kome je pozlilo.
Nikola Radosavljević (56) je pre tačno 17 godina zavio u crno ceo rodni Jabukovac. On je za devetostruko ubistvo "nagrađen" time što je, umesto u zatvor, poslat najpre u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu, a potom u Kliniku za psihijatrijske bolesti u Gornjoj Toponici.
Vinko Paunović (53) iz Starčeva kod Petrovca na Mlavi ubio je pre tačno dve godine suprugu Julijanu (46) pa sebe, i to posle proslave porodične slave Svetog arhangela Gavrila!
Selektor košarkaške reprezentacije Srbije izneo je očekivanja pred sutrašnji start na Olimpijskim igrama i duel sa Sjedinjenim Američkim Državama u Lilu (17.15, RTS 1).
Davor Dujmović bio je jedan od naših najsjanijih glumaca. Prvu ulogu ostvario je kao dečak u kultnom filmu "Otac na službenom putu" Emira Kusturice, koji je nagrađen Zlatnom palmom u Kanu.
Slavni egipatski arheolog Zahi Havas, izazavao je pravu buru u svetskoj javnosti kada je tokom ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu zatražio od Francuske da Italiji vrati čuvenu Mona Lizu.
Svečanom ceremonijom dodele festivalskih priznanja najboljim evropskim ostvarenjima, kao i projekcijom filma "Drugi čin" Kventina Dipijoa, u petak 26. jula na Letnjoj pozornici na Paliću zatvoren je 31. Festival evropskog filma Palić.
Jedna porodica roda nedavno je ostala bez doma u niškom naselju Nikola Tesla, ali su se volonteri iz ZooPlaneta potrudili da ova priča ima srećan ishod.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.