(VIDEO) RUSKI "SUHOJI" ZA IRANSKE DRONOVE, TRAMPA NA GRANICI - NATO I AMERI SU SE OVOG PLAŠILI, ŠTA SADA?! Zašto ovo Moskva radi, ovo je do sada bilo...
Rusija i Iran, navodno, spremaju veliku trampu borbenih letelica, posle koje će Teheran, prvi put u poslednjih nekoliko decenija, dobiti nove borbene avione, dok će Rusi za akcije u Ukrajini na raspolaganju imati dronove već isprobane u napadima na baze Centralne obaveštajne agencije na Bliskom istoku
Iranska vojska uvežbava ruske oficire za upotrebu dronova, tvrde zvaničnici Pentagona, svega nekoliko dana pošto je na satelitskim snimcima jedne ruske vazduhoplovne baze identifikovano 18 borbenih aviona Su-35, navodno spremnih za isporuku vlastima u Teheranu.
Svet gleda i ne veruje
Vest o mogućoj isporuci iranskih dronova Rusiji objavio je savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džejk Saliven, navodeći da su neke od letelica, moguće, već u rukama ruskih oružanih snaga.
- Naše informacije navode na zaključak da iranska vlada sprema isporuku nekoliko stotina (dronova), uključujući i verzije sposobne da nose oružje - rekao je Saliven novinarima.
Saliven je u prvi plan svetske politike izbio kao tvorac nove američke informativne strategije, pokrenute posle iznenađujuće brzog pada Kabula i tada već izvesnog početka rata u Ukrajini. "Salivenova doktrina", kako je ova operacija nazvana, bila je praćena objavljivanjem sirovih podataka u količini koja je bila bez presedana u istoriji obaveštajnih službi.
Prema američkoj verziji, obuka ruskih vojnika počela je još početkom jula, dok su ruski eksperti u najmanje dva navrata posetili novootvorenu, tajnu bazu bespilotnih letelica u okolini Teherana.
Iranski zvaničnici su u nekoliko navrata demantovali ove informacije, navodeći da nemaju nameru da pomažu bilo kojoj strani u ukrajinskom konfliktu, ali su ranije potvrdili da su jedinice zadužene za upravljanje dronovima dve vojske, tokom prethodnih godina, razmenile nekoliko poseta.
Pre upiranja prstom u Teheran, Amerikanci su tvrdili da je ruski predsednik Vladimir Putin zatražio isporuku dronova od Redžepa Tajipa Erdogana, što je proizvođač "bajraktara", slično kao i Iranci, demantovao.
Suštinski, američki obaveštajci tvrde da su Rusija i Iran još prošle godine definisali detalje ugovora o vojnoj saradnji, kojim bi vlasti u Teheranu dobila "suhoje", "migove 29 SMT", te gomilu oklopnih vozila i protivvazdušne sisteme S-400.
Lavina spekulacija o prodaji "suhoja" Iranu pokrenuta je još krajem prošle godine, kada su u iranskoj vazduhoplovnoj bazi snimljeni Su-30 i ruski transportni avion. Američki vojni zvaničnici su ovaj događaj opisali kao uvod u transfer oružja, navodeći, takođe, da su od aprila najmanje 42 aviona iranske Revolucionarne garde sletela na ruske aerodrome.
Razmena dronova za avione, iako nepotvrđena i malo verovatna, deluje kao razuman put za modernizaciju iranskog ratnog vazduhoplovstva, posebno posle serije udesa borbenih aviona tokom leta. Od kraja juna, Iranci su u udesima izgubili Su-22 i prastari F-14 "tomket", koji je nabavljen još u vreme vladavine šaha Reze Pahlavija.
Isporuka "suhoja" Iranu pod velikim je znakom pitanja i zbog odredaba navedenih u rezoluciji 2231 Saveta bezbednosti UN iz 2015. godine, kojom se bilo kakav transfer oružja Iranu ograničava do 2025. godine, ili dok se ne postigne dogovor o iranskom nuklearnom programu.
U komplikovanu igru oko trampe aviona za dronove uključio se i izraelski Mosad, navodeći da su Rusi vlastima u Teheranu omogućili pristup gomili satelitskih snimaka tajnih lokacija širom Izraela.
Optužbe iz Tel Aviva usledile su svega nekoliko dana pošto su Rusi sa Bajkonura lansirali raketu-nosač na kojoj je bio iranski satelit "Hajam", što je odmah dovelo do medijske panike u Vašingtonu i Tel Avivu, zbog navodne nove mogućnosti dve države da špijuniraju pokrete trupa od Ukrajine do Zapadne obale i Pojasa Gaze.
Iranski program bespilotnih letelica, od Erbila do Tel Aviva
Program razvoja bespilotnih letelica u Iranu počeo je još sredinom osamdesetih godina prošlog veka, ali je vetar u leđa dobio početkom 2012. godine, odnosno nekoliko meseci pošto se američki RQ-170 "sentinel" srušio na severoistoku te države.
Iranci su, tada, tvrdili da je američki dron oboren tako što su hakeri preuzeli kontrolu nad letelicom i bezbedno je spustili. Prethodno, Vašington je, posle priličnog oklevanja, potvrdio da je dron oboren.
Administracija predsednika Baraka Obame zatražila je od Irana da vrati letelicu, što se nije dogodilo, ali su stručnjaci u Teheranu, posle izvesnog vremena, uspeli da naprave prilično verne kopije.
Jedan od dronova iz iranskog programa upotrebljen je u nikada do kraja razjašnjenom napadu na "tajnu bazu Centralne obaveštajne agencije" u Erbilu. Napad iranskih dronova izazvao je priličnu dozu panike među Amerikancima pre svega zbog novootkrivene sposobnosti planera u Teheranu da identifikuju metu u složenom okruženju, predaju celokupnu tehnologiju savezničkim milicijama u Iraku, te pogode cilj skriven unutar prilično velikog kompleksa.
Slične dronove koristili su iranski "proksiji" u napadima na mete u Saudijskoj Arabiji, a Izraelci tvrde da je Hamas u nedavnoj seriji pokušaja da napadne ciljeve u Izraelu koristio upravo dronove proizvedene u Iranu.
Ipak, napad na bazu CIA u Erbilu najviše je zabrinuo američke analitičare, pre svega jer je usledio posle nekoliko upozorenja šefa američke centralne komande Keneta Mekenzija na rastuću opasnost od napada dronovima u tom regionu. Mekenzi je, pred Kongresom, u dva navrata upozoravao na takve opasnosti, u martu 2020. godine i u februaru 2021. godine.
Pre ovog napada, Amerikanci su u Irak poslali nekoliko baterija protivvazdušnih projektila "patriot", sistem "si-ram", te dve baterija izraelskih projektila "ajron doum".
Posle napada, američki istražitelji su analizirali ostatke drona i naveli da je nosio projektil sličan onome koji koriste proiranske milicije u Iraku, te da je sama letelica, najverovatnije, proizvedena u Iranu. Pretpostavlja se da se radi o dronu "ababil" ili "kasef", odnosno "kasef" kako tu letelicu zovu pripadnici Hamasa.
Letelica, na čijem se kljunu nalaze bojeva glava i sistem za upravljanje, dužine je dva metra i lansira se katapultom. Osim ovih, Iran je razvio i čitavu seriju drugih dronova.
Amerikanci su uspeli da otkriju poslednjih desetak kilometara leta ovog drona, ali ne i odakle je lansiran. Prema nezvaničnim izvorima, Iranci su pogodili centar iz kojeg se navode izviđački avioni. CIA koristi takve, daljinski vođene avione, za prikupljanje informacija o proiranskim milicijama i jedinicama Islamske države na nekoliko lokacija u Iraku.
Ukoliko su te informacije zaista tačne, iranski napad bio je retka akcija u kojoj su dronovi korišćeni za napad na druge bespilotne letelice. Sličan dron oboren je u izraelskom vazdušnom prostoru sredinom maja, ali vlasti u Tel Avivu nisu mogle sa sigurnošću da odrede da li je doleteo iz Sirije ili Iraka.
Zapadni izvori tvrde da Iran proizvodi 48 različitih modela bespilotnih letelica.
Tajna baza kod Teherana
Iranske vlasti obznanile su, krajem maja, postojanje podzemne baze za bespilotne letelice do koje su novinari stigli helikopterima i uvedeni su tek pošto su im preko očiju stavljeni povezi.
Prikazani su dronovi "ababil 5" naoružani iranskim kopijama projektila "helfajer",
- Nema dileme da je iranska vojska najmoćnija u regionu. Nenadmašni smo u modernizaciji dronova - rekao je komandant iranske vojske, general Abdolrahim Mosavi.
Podzemni kompleks, sudeći prema snimcima, sastoji se od nekoliko stotina metara tunela u kojima se nalaze destine različitih tipova dronova proizvedenih u Iranu.
Dan pošto se pojavio snimak nove iranske baze, premijer Izraela Naftali Benet upozorio je da napadi Teherana i njegovih saveznika "neće proći nekažnjeno".
Stručnjaci tvrde da nijedna zemlja ne može da se poredi sa Iranom kad je reč o nevidljivim dronovima. Iranski dron „šahid 161" je napravljen, kako kažu u Teheranu, po stelt tehnologiji
Kuba je od Rusije i Irana kupila više od 300 borbenih bespilotnih letelica i trenutno razmatra scenarije za njihovu upotrebu u slučaju potencijalnog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini mogli da se završe "u slično vreme", rekao je američki predsednik Donald Tramp nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Puitnom.
Od početka napada SAD i Izraela na Iran, teški dronovi imaju važnu ulogu u operacijama koalicije, ali njihova intenzivna upotreba dovela je do ozbiljnih gubitaka.
Rusija ne učestvuje u pregovorima između SAD i Irana, ali je spremna da pomogne u postizanju mirnog rešenja, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Svetozar Vojnović
pre 3 godine
Američka propaganda. Najbljutavija, u duhu Džejmi Šeja. Rusi nikada nikome ne daju svoje avione, već eksportnu verziju, koja je uvek slabijih karakteristika od "domaće" verzije za Rusku vojsku. Tako da od te famozne trampe nema ništa. Ali za anglosaksonce, germane i romane je to "sveto pismo", jer većina njih ne razmišlja svojom glavom, kritički, već su vođeni mržnjom prema Rusima, kojima su "kljukani" od malih nogu.
Stručnjaci tvrde da nijedna zemlja ne može da se poredi sa Iranom kad je reč o nevidljivim dronovima. Iranski dron „šahid 161" je napravljen, kako kažu u Teheranu, po stelt tehnologiji
Kineski trgovački brod pogođen je tokom noćnog ruskog napada u ukrajinskim teritorijalnim vodama, samo dan pre nego što Vladimir Putin stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom.
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
U antisrpskoj emisiji "Utisak nedelje" sinoć su blokaderi brutalno ponižavali opoziciju tako da je voditeljka pomenute emisije Olja Bećković morala da ih brani.
Svedoci smo da šačica zgubidana mesecima maltretira narod, a njihovo ponašanje je zrelo za psihijatrijsko lečenje. Međutim, zabrinjavajuće je što blokaderima ni psihijatrija ne može pomoći.
U emisiji koju vodi blokaderski novinar Aleksandar Dikić, gostovala je okorela opozicionarka Biljana Stojković i izjavila da, kada je reč o Kosovu i Metohiji, Ustav Srbije treba menjati.
Relja Željski, načelnik Uprave za analitiku BIA, objavio je autorski tekst za nedeljnik "Kompas" s naslovom: "Kurtijev projekat za rasrbljavanje Kosova i Metohije", koji prenosimo u celosti.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić podelila je na svom profilu na društvenoj mreži "Iks" izjave blokadera koji ponavljaju sve ono što govori Aljbin Kurti, najveći mrzitelj Srba.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na naftne derivate koja će važiti do kraja maja, objavljeno je u Službenom glasniku.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Granica konzumiranja elektronskih cigareta i vejpova se spušta – čak i deca od 11 godina konzumiraju ovakve cigarete. Posledice su višestruke, po pluća, ali i centralni nervni sistem.
Građevinski radnik Branko D, koji već 25 godina živi i radi u Beču, ostao je bez posla i bez gotovo 13.000 evra zarađenog novca nakon nesreće na gradilištu i otkaza koji je usledio uprkos njegovoj povredi.
Dragan Vasiljević, direktor policije, izjavio je danas da su se u potragu za telom Aleksandra Nešovića ubijenog 12. maja na Senjaku, uključili i pripadnici Vojske Srbije i Srpske žandarmerije na teritoriji Jarkovačkog jezera kod Inđije.
Nišlijki Anici B. (47) koja je osuđena na 5 godina zatvora zbog podvođenja maloletne ćerke, ponovo će se suditi jer je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu. Njoj će se na optuženičkoj klupi pred Višim sudom u Nišu pridružiti i njen prijatelj, Piroćanac Branislav M. (50) koji je prvostepeno osuđen na pet godina i šest meseci zatvora a zbog krivičnog dela trgovina ljudima u saizvršilaštvu.
Argentinska pevačica Šakira dobila je konačnu pravnu bitku sa poreskim vlastima u Španiji koje će morati da joj vrate više od 60 miliona evra, koliko su iznosili nametnuti porez i novčani penali, koji su prema mišljenju suda, nezakonito određeni.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Ovaj jednostavan domaći sos pravi se brzo, a kombinacija kremastih i blago kiselkastih ukusa čini ga savršenim dodatkom uz burgere, sendviče ili pomfrit.
Ulazak Sunca u Blizanci donosi haotičnu i brzu energiju, sve se ubrzava, ljudi više pričaju nego što slušaju, a odluke se donose u sekundi. Evo šta svaki znak može da očekuje, ukratko, ali bez zavaravanja, ništa neće biti dosadno.
Društvene mreže gore od komentara da je italijanski predstavnik na Evroviziji 2026 iskopirao nastup srpskog izvođača Stefana Papića, poznatijeg kao Brat Pelin.
Bugarska je odnela pobedu na Evroviziji, a mreže su eksplodirale od komentara, mimova i urnebesnih predloga kako bi mogao da izgleda spektakl naredne godine!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar