PREMINUO MIHAIL GORBAČOV!
Poslednji predsednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov premio je u 91. godini posle teške i duge bolesti u Centralnoj kliničkoj bolnici
30.08.2022
22:25 >> 22:32
Mihail Gorbačov je rođen u seljačkoj porodici u mestu Privoljnoje blizu Stavropolja u južnoj Rusiji. Odrastao je pod totalitarnim režimom Josifa Staljina; njegovi deda i baba su bili deportovani jer su bili bogatiji seljaci (kulaci). Uprkos nevoljama, bio je odličan u školi.
Gorbačov je stupio u KPSS 1952. u svojoj 21. godini. 1966. je dobio dopisnu diplomu agronoma-ekonomiste od Poljoprivrednog instituta. Njegova karijera je napredovala brzo i 1970. je imenovan za Prvog sekretara za poljoprivredu i sledeće godine je postao član Centralnog komiteta. 1972. je bio na čelu sovjetske delegacije u Belgiji, a dve godine kasnije, 1974. je postao predstavnik u Vrhovnom sovjetu i predsednik stalne komisije za pitanja omladine.
Godine 1979, Gorbačov je unapređen u Politbiro. Tu je stekao naklonost Jurija Andropova, šefa KGB i takođe poreklom iz Stavropolja i dalje je unapređen tokom Andropovljevog kratkog vremena na čelu Partije pre svoje smrti 1984. Sa dužnostima nad kadrovima, radeći zajedno sa Andropovim, smenio je 20% najviših vladinih ministara i regionalnih guvernera, često mlađim ljudima. Tokom tog perioda, Grigorij Romanov, Nikolaj Riškov i Jegor Ligačev su unapređeni, a poslednja dvojica su radila blisko sa Gorbačovim, Riškov u ekonomiji, Ligačev sa kadrovima. Takođe je bio blizak Konstantinu Černjenku, Andropovljevom nasledniku, kome je služio kao drugi sekretar.
Njegove pozicije u novoj KPSS su stvorile više prilika da putuje van granica i to će čvrsto uticati na njegove političke i društvene poglede u budućnosti kada bude postao vođa zemlje. 1975. predvodio je delegaciju u Zapadnu Nemačku, a 1983. je predvodio sovjetsku delegaciju u Kanadu na sastanak sa premijerom Pjerom Trudoom i članovima kanadskog Doma komuna i Senata. 1984 je putovao u Ujedinjeno Kraljevstvo, gde se susreo sa premijerkom Margaret Tačer.
Nakon smrti Konstantina Černjenka, Mihail Gorbačov je izabran za Generalnog sekretara KPSS 11. marta 1985. Postao je prvi lider Partije koji je rođen nakon Ruske revolucije 1917. Kao de facto vladar Sovjetskog Saveza, pokušao je da reformiše stagnirajuću Komunističku partiju i državnu ekonomiju uvođenjem glasnosti (“otvorenost”), perestrojke (“restrukturiranje”) i uskorenija (“ubrzanja ekonomskog razvoja”), koji su pokrenuti na 27. kongresu KPSS februara 1986.
U unutrašnjoj politici, Gorbačov je sprovodio ekonomske reforme za koje se nadao da će poboljšati životni standard i radničku produktivnost kao deo svog programa perestrojka. Ipak, mnoge od tih reformi su se smatrale radikalnim za svoje vreme od strane čvrste linije u sovjetskoj vladi.
Godine 1985, Gorbačov je obznanio da je sovjetska ekonomija stala i da je potrebna reorganizacija. U početku njegove reforme su se zvale uskorenije, ali je kasnije termin perestrojka postao popularniji.
Gorbačov nije radio u tajnosti. Iako se Brežnjevljeva era obično smatrala kao ekonomska stagnacija, brojni ekonomski eksperimenti (posebno u organizovanju preduzeća i partnerstva sa zapadnim kompanijama) su se odvili. O brojnim reformskim idejama su raspravljali rukovodioci skloni tehnokratiji, koji su za to često koristili prostorije Saveza mladih komunista. Takozvana Komsomolska generacija će se pokazati kao Gorbačovljeva najprihvatljivija publika i rasadnik mnogih post-komunističkih privrednika i političara, posebno u Baltičkim zemljama.
Prva reforma predstavljena za vreme Gorbačova je bila alkoholna reforma 1985, koja je zamišljena da se bori protiv široko rasprostranjenog alkoholizma u Sovjetskom Savezu. Cene votke, vina i piva su podignute, a njihova prodaja je bila ograničena. Ljudima koji su uhvaćeni pijani na poslu ili na javnim mestima se odmah sudilo. Zabranjena su pića na javnim mestima i u vozovima. Scene konzumiranja alkohola su izbacivane iz filmova. Reforme nisu imale značajnijeg uticaja na alkoholizam u zemlji, ali su ekonomski bile ozbiljan udarac za državni budžet (gubitak od oko 100 milijardi rublji prema Aleksandru Jakovljevu) nakon što se proizvodnja alkohola preselila na crnu berzu.
Alkoholna reforma je bila okidač koja je izazvala lanac dešavanja koji se završio raspadom Sovjetskog Saveza i dubokom ekonomskom krizom u novoosnovanoj Zajednici Nezavisnih Država šest godina kasnije.
Zakon o kooperaciji donesen maja 1988. je bila možda najradikalnija ekonomska reforma tokom prve polovine Gorbačovljeve ere. Prvi put posle Lenjinove Nove ekonomske politike, zakon je dozvoljavao privatno vlasništvo u delatnostima usluga, zanatstva i spoljne trgovine. Zakon je u početku nametnuo visoke poreze, ali je kasnije izmenjen da bi se izbeglo obeshrabrivanje privatnog sektora. Pod ovom odredbom, privatni restorani, prodavnice i zanatske radnje su postale deo sovjetske scene. Treba napomenuti da su neke republike ignorisale ova ograničenja. Na primer, u Estonije privatnicima je bilo dozvoljeno da sklapaju partnerstva sa stranim kompanijama.
Velike državne organizacije su počele da se restrukturišu. Aeroflot je, na primer, podeljen u nekoliko nezavisnih preduzeća, od kojih su neke postale jezgro za buduće nezavisne vazduhoplovne kompanije. Ove nove autonomne organizacije su ohrabrivane da bi privlačile strana ulaganja.
Gorbačovljevo predstavljanje glasnosti je dalo nove slobode ljudima, kao što je veća sloboda govora. Ovo je bila radikalna promena, pošto su kontrola govora i sprečavanje kritikovanja vlade bile deo sovjetskog sistema. Štampa je postala manje kontrolisana, a hiljade političkih protivnika je oslobođeno. Gorbačovljev cilj preduzimanja glasnosti je bio da izvrši pritisak na konzervativce u KPSS koji su se suprotstavljali njegovoj politici ekonomskog restrukturiranja, i takođe se nadao da će kroz drugačiji nivo otvorenosti, razgovora i učestvovanja, sovjetski narod podržati njegove reformske inicijative.
Januara 1987, Gorbačov je zatražio demokratizaciju: ubacivanje demokratskih elemenata kao što su izbori između više kandidata u sovjetski politički proces. Juna 1988. na 27. kongresu KPSS, Gorbačov je pokrenuo radikalne reforme sa namerom da smanji kontrolu partije u vladinom aparatu. Decembra 1988. Vrhovni Sovjet je dozvolio osnivanje Kongresa narodnih deputata, koji su ustavni amandmani osnovali kao novo zakonodavno telo Sovjetskog Saveza. Izbori za Kongres su održani širom SSSR u martu i aprilu 1989. 15. marta 1990. Gorbačov je izabran za prvog predsednika Sovjetskog Saveza.
U međunarodnoj politici Gorbačov je želeo da poboljša odnose i trgovinu sa Zapadom. Uspostavio je bliske odnose sa nekoliko zapadnih lidera, kao što je Margaret Tačer – koja je izjavila: Volim gospodina Gorbačova, možemo zajedno da radimo poslove – kancelarom Zapadne Nemačke Helmutom Kolom i američkim predsednikom Ronaldom Reganom. 11. oktobra 1986. Gorbačov i Regan su se sastali u Rejkjaviku da bi razgovarali o smanjenju nuklearnog oružja srednjeg dometa u Evropi. Ovo je dovelo do potpisivanja Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa 1987.
Februara 1988, Gorbačov je objavio povlačenje sovjetskih snaga iz Avganistana. Povlačenje se završilo sledeće godine, iako se građanski rat nastavio pošto su Mudžahedini želeli da zbaci prosovjetski režima Mohameda Nadžibulaha. Procenjeno je da je 15.000 Sovjeta ubijeno u sukobu između 1979. i 1989.
Takođe tokom 1988, Gorbačov je objavio da će Sovjetski Savez napustiti Brežnjevljevu doktrinu i dozvoliti narodima Istočnog bloka da sami izaberu svoju unutrašnju politiku. Ovo se pokazalo kao najradikalnije dostignuće Gorbačovljeve reforme spoljašnje politike, koju je glasnogovornik njegovog ministra inostranih poslova nazvao Sinatrina doktrina. Napuštanje Brežnjevljeve doktrine je dovelo do niza revolucija u istočnoj Evropi tokom 1989, u kojima je srušen komunizam. Sa izuzetkom Rumunije, pobune protiv prosovjetskih režima su bile mirne.
Nestanak sovjetske prevlasti širom istočne Evrope je okončalo Hladni rat i za ovo je Gorbačov nagrađen Nobelovom nagradom za mir 15. oktobra 1990.
Dok su Gorbačovljeve političke inicijative bile pozitivne za slobodu i demokratiju u Sovjetskom Savezu i istočnoj Evropi, ekonomska politika njegove vlade je postepeno dovela zemlju blizu propasti. Do kraja osamdesetih, nekoliko nestašica osnovnih životnih namirnica (meso, šećer) je dovelo do ponovnog uvođenja ratnog sistema raspodele koristeći bonove koji su ograničili svakom građaninu izvesnu količinu proizvoda tokom meseca. U poređenju sa 1985, državni deficit je porastao sa 0 na 109 milijardi rublji, rezerve zlata su se smanjile sa 2.000 na 200 tona, a inostrani dug je porastao sa 0 na 120 milijardi dolara.
Dalje, demokratizacija Sovjetskog Saveza i istočne Evrope je nenadoknadivo potkopala moć KPSS i samog Gorbačova. Gorbačovljevo izbegavanje cenzure i pokušaji da stvori još više političke otvorenosti su doveli do ponovnog buđenja dugo potiskivanog nacionalizma i antiruskih osećanja u sovjetskim republikama. Zahtevi za veću nezavisnost od Moskve su postajali sve glasniji, posebno u baltičkim republikama Estoniji, Litvaniji i Letoniji koje je Staljin pripojio Sovjetskom Savezu 1940. Nacionalistička osećanja su takođe pojavila u Gruziji, Ukrajini, Jermeniji i Azerbejdžanu. Gorbačov je oslobodio snagu koja će na kraju uništiti Sovjetski Savez.
Dana 10. januara 1991. Mihail Gorbačov je uputio ultimatum litvanskoj Vrhovnoj skupštini zahtevajući vraćanje pravosnažnosti ustava Sovjetskog Saveza u Litvaniji i povlačenje svih protivustavnih zakona. Sledećeg dana Gorbačov je dozvolio pokušaj sovjetske vojske da zbaci litvansku vladu. Kao rezultat je poginulo 14 civila i više od 600 je ranjeno između 11. i 13. januara 1991 u Vilnjusu. Jaka reakcija Zapada i akcije ruskih demokratskih snaga su stavile predsednika i vladu Sovjetskog Saveza u neugodnu situaciju, dok su vesti podrške od zapadnih demokratija počele da pristižu.
Gorbačovljev odgovor na rastući separatizam republika je stvaranje novog sporazuma o savezu koji će stvoriti istinsku federaciju na dobrovoljnoj osnovi u znatno demokratizovanom Sovjetskom Savezu. Novi sporazum su snažno podržale centralnoazijske republike, kojima je bila potrebna ekonomska moć i tržište Sovjetskog Saveza da bi napredovale. Ipak, radikalniji reformisti kao što je predsednik Ruske SFSR Boris Jeljcin, su bili čvrsto ubeđeni da je brz prelaz na tržišnu ekonomiju neophodan i bili su više nego srećni da podrže raspad Sovjetskog Saveza ako to bude potrebno da ostvare svoje ciljeve.
Nasuprot mlakom pristupu reformatora novom sporazumu, tvrda linija birokrata, još uvek snažnih u KPSS i vojnom vrhu, su bili protiv bilo čega što je moglo dovesti do raspada Sovjetskog Saveza. Dan uoči potpisivanja sporazuma, tvrdolinijaši su napali. Oni su pokrenuli Avgustovski puč 1991. u pokušaju da zbace Gorbačova sa vlasti i spreče potpisivanje novog sporazuma o savezu. Za to vreme, Gorbačov je proveo tri dana (od 19. do 21. avgusta) u kućnom pritvoru u svom letnjikovcu na Krimu, pre nego što je oslobođen i vraćen na vlast. Ipak, nakon svog povratka, Gorbačov je otkrio da se ni savez ni ruske strukture moći ne obaziru na njega pošto je podrška prešla na stranu Jeljcina, čiji je inat doveo do neuspeha puča. Zato je Gorbačov bio prinuđen da otpusti velik deo svog Politbiroa i, u nekoliko slučajeva, da ih uhapsi. Među uhapšenima za veleizdaju je bila Banda osmorice, koja je predvodila puč.
Gorbačov je težio da očuva KPSS kao jedinstvenu partiju, ali je usmerivši ka socijalnoj demokratiji. Svojstvene protivrečnosti svog pristupa – veličanje Lenjina, divljenje švedskom socijalnom modelu i težnja za zadržavanjem pripojenih baltičkih država vojnom silom – su bile dovoljno teške. Ali kada je KPSS stavljena van zakona nakon Avgustovskog puča, Gorbačovu nije preostala efikasna baza osim oružanih snaga. Na kraju je Jeljcin pobedio i tu obećanjima da će dobiti više novca. Na kraju je Gorbačov podneo ostavku 25. decembra 1991. i SSSR je bio i zvanično raspušten.
Gorbačov je generalno dobro ocenjen na Zapadu nakon što je okončao Hladni rat. Ipak u Rusiji, njegov ugled je bio vrlo nizak jer je označen da je doveo do kolapsa države i da je odgovoran za ekonomsku bedu koja je sledila. I pored toga, ankete pokazuju da je većina Rusa zadovoljna rezultatima pojedinačnih ciljeva perestrojke, Gorbačovljevog glavnog zakonodavnog nasleđa i slobode koja je došla kao rezultat.
Gorbačov je osnovao međunarodni fond socio-ekonomskih i političkih studija poznat pod imenom Gorbačovljeva fondacija 1992. 1993. je osnovao Međunarodni zeleni krst, sa kojim je bio jedan od tri najveća pokrovitelja Povelje Zemlje. Takođe je postao član Rimskog kluba.
Godine 1996, Gorbačov se kandidovao za predsednika Rusije, ali je dobio samo 1% glasova, verovatno zbog nezadovoljstva nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Godine 1997, Gorbačov je glumio u reklami za Pizza Hut koja je snimljena u Americi da bio prikupio novac za Arhivu perestrojke.
Dana 26. novembra 2001, Gorbačov je osnovao Socijaldemokratsku partiju Rusije, koja je bila savez nekoliko ruskih socijaldemokratskih partija. Podneo je ostavku na mesto vođe partije u maju 2004. zbog nesuglasica sa predsednikom partije zbog pravca preduzetog u izbornoj kampanji decembra 2003.
Septembra 2004, nakon čečenskih terorističkih napada širom Rusije, predsednik Vladimir Putin je pokrenuo inicijativu da se zameni izbor regionalnih guvernera sistemom kojim bi oni bili imenovani od strane Predsednika i odobreni od strane regionalnih skupština. Gorbačov, zajedno sa Borisom Jeljcinom, je kritikovao Putinove akcije kao korak nazad od demokratije.
Godine 2005, Gorbačov je nagrađen nagradom Point Alpha zbog svoje podrške ujedinjenju Nemačke. Takođe je dobio počasni doktorat Minsterskog univerziteta.
pre 1 godinu
Na kraju je ispalo, što ustvari i jeste istina, da je on bio samo jedna naivna budala! Čovek koji nije bio sposoban za to mesto na kome je bio! Čovek koji je verovao zapadnim lopovima, lažovima i prevarantima, a danas se dokazalo da su ti isti i nacisti i fašisti! Verovao im, slušao ih i doveo do propasti svoje zemlje, dok su mu oni iza leđa a možda i na njegove oči, pripremali sve ono što je dalje usledilo! Zamazali su mu oči sa Nobelovom nagradom i oni radili svoje! Eto to je stvarno bio Gorbačov! Neka mu je laka zemlja!
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
19.04.2024
07:08
Stanje Aleksandra Jovanovića - Ćute je zabrinjavajuće!
19.04.2024
07:02
Poslanik pokreta Ekološki ustanak Aleksandar Jovanović Ćuta bez blama je upao u kadar na tajkunskoj N1 i tom prilikom lupio dve gluposti!
19.04.2024
06:55
Vojislav Mihailović, iz poslaničke grupe koalicija NADA, Novi DSS-POKS, izgleda da više ne zna ni sam šta hoće.
19.04.2024
06:48
Sada je već jasno - Đilasova koalicija se raspršila!
19.04.2024
06:39
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić je tokom gosotovanja na TV Pink pomenuo i posetu ministra Siniše Malog Vašingtonu.
19.04.2024
19:21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija mora da se bori, da radimo i idemo napred.
19.04.2024
19:19
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ćemo sačuvati Srbiju i obraz srpskog naroda.
19.04.2024
19:12
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom gostovanja u Nacionalnom dnevniku na TV Pink govorio je o glasanju za sramnu rezoluciju o Srebrenici u UN.
19.04.2024
19:00
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da je svaki korak u vojsci teško napraviti, i da ćemo pre kraja ove godine imati preko 4.500 dronova kamikaza "komarac".
19.04.2024
18:54
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
19.04.2024
17:55
Noćas je Izrael uzvratio napad Iranu. Da li se proširuje kriza na istoku? Na ovu temu u "Info danu" govorio je novinar Informera Nenad Matejić.
19.04.2024
17:14
Mnogo je nelogičnosti u slučaju ubistva Danke Ilić. Osumnjičeni za ubistvo od samog početka pokazuju vrlo neobično ponašanje. O tome šta je sve neobično u ovom slučaju, u emisiji "Info dan" govorile su Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine decom i psihološkinja Katarina Matić. Uživo u program javila se i novinarka Informera Vesna Jović sa najnovijim informacijama iz okoline Bora.
19.04.2024
16:35
Ljubomir Đurić, potpredsednik Centra za nacionalnu politiku i inženjer Avram Izrael komentarisali su najnoviji napad Izraela na Iran tokom gostovanja u emisiji "Info jutro" na Informer TV.
19.04.2024
13:12
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
19.04.2024
18:07
Prvi osnovni sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Ž. M. i D. O., dvojici zaposlenih u Specijalističkoj lekarskoj ordinaciji u Beogradu, zbog sumnje da su prilikom intervencije uklanjanja zadebljanja kože stopala nestručnom intervencijom naneli teske telesne povrede A. I.
19.04.2024
17:27
Glumac Sergej Trifunović, koji je uhapšen sinoć pošto je kod njega pronađeno pet grama marihuane, sutra bi trebalod a bude saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
19.04.2024
16:21
Na današenjem suđenju Zoranu Marjanoviću koji je optužen za ubistvo supruge Jelene Marjanović nisu se pojavili njegov brat Miloš, snaja Milica i sin Uroš koji su trebali da svedoče, jer nisu dobili poziv za suđenje, kazao je okrivljeni.
19.04.2024
12:21
Darko Simić (37), nekadašnji zamenik predsednika Opštinskog odbora Demokratske stranke u Lazarevcu i simpatizer Miroslava Aleksića, krivično će odgovarati jer je 8. aprila pesnicom nokautirao tinejdžera koji je vozeći bicikl naleteo na njegovu suprugu.
19.04.2024
13:48
Prvenstvo neće biti rešeno i ako Crvena zvezda pobedi, sutra, kaže trener crveno-belih Vladan Milojević. Fudbaleri sa "Marakane" dočekaće sutra od 18.00 časova (Arena 1 premijum) Partizan u prvom kolu plej-ofa Superlige Srbije.
19.04.2024
14:58
Fudbaler crno-belih Svetozar Marković (24) uveren je da njegov tim ponovo može neporažen da napusti "Marakanu".
19.04.2024
14:50
Federiko Valverde (25), jedan od junaka Real Madrida u dvomeču sa Mančester sitijem, slao je supruzi Mini Bonino poruke uoči meča sa engleskim gigantom, iz kojih se jasno vidi da je bio uveren u prolazak, a jasno je
19.04.2024
16:01
Srpski fubaler Nemanja Radonjić na kraju sezone neće ostati na pozajmici u Majorki, prenosi španska "Marka".
19.04.2024
19:20
Fudbalskom klubu Vitese oduzeto je 18 bodova posle čega je i zvanično ispao iz prve holandske lige, saopštio je danas Fudbalski savez Holandije (KNVB).
19.04.2024
18:55
Svi su ostali u čudu kada su videli Robertovu najstariju ćerku, Kristijanu.
18.04.2024
16:14
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
18.04.2024
11:14
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
17.04.2024
22:53
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
17.04.2024
20:25
Bez obzira da li se odlučite za istraživanje istorijskih spomenika, degustaciju vina ili uživanje u prirodi, ova mesta će vas sigurno oduševiti svojom raznovrsnošću i lepotom.
19.04.2024
18:30
Italijanska pogača sa raznim dodacima je neverovatno ukusna, a veoma lako se pravi.
19.04.2024
17:20
WhatsApp bi uskoro mogao da uvede novu funkciju, ali se ona verovatno neće svima svideti.
19.04.2024
15:20
Želite da provedete opuštajući vikend, uživate u lekovitoj vodi i prirodi a da ne putujete predugo? Znate li da je Mako, biser banjskog turizma Mađarske, udaljen na samo oko 250 km od Beograda odnosno oko tri sata vožnje?
19.04.2024
15:01
Ako ste ljubitelj povrća, onda možete da napravite ručak sa šampinjonima koji vas neće koštati puno para.
19.04.2024
14:00
Đanijeva supruga, Slađa, se oglasila na mrežama i podelila srećne vesti.
19.04.2024
19:08
Jelena se oglasila na svom Instagram profilu i kratko se osvrnula na izjavu mlade koleginice.
19.04.2024
18:36
Članovi produkcije su za ukućane pripremili veliko iznenađenje.
19.04.2024
18:03
Amidžić je na svom Instagram profilu podelio sliku supruge Mine i pohvalio se njenom prirodnom lepotom.
19.04.2024
16:56
Marko je podelio snimak iz teretane, na kom se vidi koliko naporno trenira.
19.04.2024
16:24
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
19.04.2024
17:43
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
19.04.2024
16:49
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
19.04.2024
18:40
Jedna žena iz Paraćina tvrdi da jedna poslastičarnica prodaje pokvarene kolače.
19.04.2024
15:08
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
19.04.2024
15:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.