Gorbačov je u nesreći u Černobilju video nešto što je dovelo do raspada SSSR! "Dalje više nije moglo..."
Podeli vest
Katastrofa iz 1986. je pokazala šta se dešava kada se istina žrtvuje zbog ideologije, tvrdio je godinama nakon raspada Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov
Prema bivšem lideru SSSR-a Mihailu Gorbačovu, katastrofa u Černobilju 1986. godine izazvala je kolaps Sovjetskog saveza pet godina kasnije. On je eksploziju opisao kao "prekretnicu" koja je "otvorila mogućnost mnogo veće slobode izražavanja, do te mere da sistem kakav su ljudi do tada poznavali više nije mogao da se nastavi“.
Mihail Sergejevič Gorbačov je bio politički vođa Sovjetskog Saveza od 1985. do 1991. i generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Njegov pokušaj reformi je doveo do kraja Hladnog rata, ali je takođe doveo i do kraja vrhovne političke vlasti Komunističke Partije Sovjetskog Saveza (KPSS) i do raspada Sovjetskog Saveza. Nagrađen je Nobelovom nagradom za mir 1990. godine
30.08.2022
22:48
Gorbačov je godinama nakon raspada Sovjetskog saveza tvrdio da je katastrofa u nuklearnoj elektrani bila proizvod slomljenog i iskrivljenog sistema koji "više nije mogao da se nastavi“.
Černobilj i njegove posledice bili su plod sistema izgrađenog na lažima, pokroviteljstvu i totalitarnoj ideologiji koja bi se uvek stavljala ispred života svojih podanika.
Sovjetski Savez je delovao stabilno u vreme eksplozije u Černobilju. Ekonomski pokazatelji zemlje nisu bili spektakularni, ali ni posebno strašni. Nije bilo masovnih protesta protiv režima, a većina disidenata visokog profila ili su živeli u inostranstvu ili su bili rasejani i neefikasni.
Foto: screenshot
Naravno, sredinom 1980-ih niko nije verovao da će se Sovjetski Savez raspasti. "Glasnost" i Perestrojka bili su pokušaji Gorbačova odozgo nadole da se ponovo ubrizga život u sistem koji je na izdisaju, ali su proizašle iz intelektualne i moralne kritike sistema, a ne kao posledica pritiska odozdo.
Komunizam, iako je bio plemenit ideal, u praksi je proizveo sistem organizovanog laganja. Upravo je to dovelo do eksplozije u Černobilju i neuspešne operacije čišćenja.
Nakon nesreće u Černobilju, letargični odgovor sovjetske hijerarhije pokazao je apsurdnost sistema u kojem se sve vrtelo oko toga da komunistička partija zadrži svoj monopol na vlast i svoj monopol na informacije.
Telefonske linije su prekinute kako bi se sprečilo da oni koji žive u blizini elektrane kažu spoljnom svetu šta se dogodilo. Moskva je odbila hitnu evakuaciju susednog grada Pripjata i okoline sa obrazloženjem da je "panika gora od radijacije", kako kaže Boris Ščerbina, potpredsednik Saveta ministara koji je nadgledao upravljanje krizom u Černobilju.
Foto: printscreen
Kao rezultat toga, Moskva je negirala da se dogodila nesreća kada je Švedska kontaktirala sovjetski inspekcijski odbor za atomsku energiju. Zatim se nastavilo sa lažima o broju stradalih, zvanična sovjetska brojka je samo 31, dok nezavisne procene glase na desetine hiljada.
Kako je napisala Ala Jarošinska, autorka knjige "Černobilj: Zabranjena istina", partijski šefovi su čak otišli toliko daleko da su povećali zvaničnu prihvatljivu dozu radijacije kako bi prikrili prave brojke.
Pokušaj Gorbačova da izgradi moralniji Sovjetski savez bio je na kraju osuđen na propast, kao i raniji pokušaji da se stvori "socijalizam sa ljudskim licem".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mihail Sergejevič Gorbačov je bio politički vođa Sovjetskog Saveza od 1985. do 1991. i generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Njegov pokušaj reformi je doveo do kraja Hladnog rata, ali je takođe doveo i do kraja vrhovne političke vlasti Komunističke Partije Sovjetskog Saveza (KPSS) i do raspada Sovjetskog Saveza. Nagrađen je Nobelovom nagradom za mir 1990. godine
Grupa studenata blokadera večeras je u koordinisanoj akciji blokirali zgrade RTS na Košutnjaku i u Takovskoj, kao i zgradu RTV u Novom Sadu. Tom prilikom napadnuta je ekipa Informera.
Nastavnica maternjeg jezika, a u slobodno vreme blokaderka i Tik Tokerka Tanja Milanović nije održala ni jedan čas 4 meseca, ali je sve vreme sedela u zbornici, blokirala mostove i raskrsnice i snimala Tik Tok videe, koji joj donose dodatnu zaradu.
Nakon sramnog nastupa u Narodnoj Skupštini, Ana Brnabić i Milenko Jovanov odgovorili su Miloljubu Albijaniću iz stranke "Zdrava Srbija – Ruska stranka – Ujedinjena seljačka stranka"
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović danas je sa saradnicima primio oštećenog Đura Racu, oca Goranke Raca, stradale u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, i obavio razgovor sa njim.
Večiti student i opozicioni poslanik Radomir Lazović zakukao je za tajkunske medije kako im mandatar za novu Vladu Đura Macut preti u svom ekspozeu, jer traži da se poštuju zakoni!
Večeras od 19 sati na Informer televiziji, domaćin otvorenog studija, Igor Ćurčić, ugostiće prof. dr Miću Živojinovića, pukovnika u penziji, kao i Sulejmana Spaha, predsednika udruženja Srba muslimanske veroispovesti.
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin istakao je da mu je trajno zabranjen ulazak u Hrvatsku jer je hteo da ode u Jasenovac, odnosno da poseti mesto ustaškog logora, ali i da se vrati iz njega.
Beograd diše jednim glasom. Iako svenarodni skup još nije ni zvanično počeo, ulice glavnog grada već su prepune – desetine hiljada građana iz svih krajeva Srbije stiglo je kako bi pokazalo jedinstvo, snagu i odlučnost naroda koji veruje u svoju budućnost.
U prodavnicama i na pijacama širom Srbije svake godine pred Vaskrs veoma je velika ponuda farbi za jaja, tako je i ove godine, a postoje određene stavke na koje morate obratiti pažnju prilikom kupovine istih.
Rok za podnošenje poreske prijave za preduzetnike, preduzetnike poljoprivrednike i preduzetnike druga lica koji porez na prihod od samostalne delatnosti plaćaju na oporezivu dobit ističe danas, 15. aprila, podsetili su danas iz Poreske uprave.
Nišlija Darko Mitić (36) koji je dva puta nepravnosnažno osuđivan na po 20 godina zatvora zbog teškog ubistva bivšeg prijatelja Miloša Radojkovića (25) iz Aleksinca, ponovo će se naći pred sudom 9. maja.
Jezivo porodično nasilje u Zemunu, dogodilo kada je T.S. (26) došla u stan u kom joj žive majka i baba, i kuhinjskim nožem majku N.M. (50) posekla po licu, dok je babu S.P. (77) sekla po rukama.
Prema pisanju evropskih medija, Anderleht je zainteresovan da dovede jednog od najtalentovanijih srpskih fudbalera, Mihajla Cvetkovića. Ukoliko se transfer realizuje, mladić bi inostranu karijeru započeo baš kao Aleksandar Mitrović, kome je belgijski klub bio prva međunarodna destinacija.
Srpska teniserka Olga Danilović plasirala se u drugo kolo WTA turnira u Ruanu, pošto je danas u prvom kolu pobedila sunarodnicu Aleksandru Krunić sa 5:7, 6:0, 6:3.
Mjuzikl "Balkan ekspres" reditelja Darijana Mihajlovića, biće premijerno izveden 25. i 26. aprila u Pozorištu na Terazijama, najavljeno je danas u susretu sa novinarima u tom pozorištu.
Muzička zvezda Jelena Karleuša nasmejala je mnoge objavom na društvenoj mreži Iks, u kojoj tvrdi da pevač Vlado Georgiev i reditelj Emir Kusturica nisu naročito obdareni.
Pevač Srđan Milošević, poznatiji pod umetničkim imenom Srđan M, žario je i palio estradnom scenom krajem devedesetih i početkom ovog veka, a onda se povukao iz javnog života.
Tamara Milutinović izrazila je razočaranje kolegama koje nisu došle na četrdesetodnevni pomen Saši Popoviću. Pevačica je osudila nepoštovanje prema kreativnom direktoru Granda, a u razgovoru za Informer prokomentarisala je i svoj rad na seriji „Ubice mog oca“.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar