Katastrofa iz 1986. je pokazala šta se dešava kada se istina žrtvuje zbog ideologije, tvrdio je godinama nakon raspada Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov
Prema bivšem lideru SSSR-a Mihailu Gorbačovu, katastrofa u Černobilju 1986. godine izazvala je kolaps Sovjetskog saveza pet godina kasnije. On je eksploziju opisao kao "prekretnicu" koja je "otvorila mogućnost mnogo veće slobode izražavanja, do te mere da sistem kakav su ljudi do tada poznavali više nije mogao da se nastavi“.
Gorbačov je godinama nakon raspada Sovjetskog saveza tvrdio da je katastrofa u nuklearnoj elektrani bila proizvod slomljenog i iskrivljenog sistema koji "više nije mogao da se nastavi“.
Černobilj i njegove posledice bili su plod sistema izgrađenog na lažima, pokroviteljstvu i totalitarnoj ideologiji koja bi se uvek stavljala ispred života svojih podanika.
Sovjetski Savez je delovao stabilno u vreme eksplozije u Černobilju. Ekonomski pokazatelji zemlje nisu bili spektakularni, ali ni posebno strašni. Nije bilo masovnih protesta protiv režima, a većina disidenata visokog profila ili su živeli u inostranstvu ili su bili rasejani i neefikasni.
Foto: screenshot
Naravno, sredinom 1980-ih niko nije verovao da će se Sovjetski Savez raspasti. "Glasnost" i Perestrojka bili su pokušaji Gorbačova odozgo nadole da se ponovo ubrizga život u sistem koji je na izdisaju, ali su proizašle iz intelektualne i moralne kritike sistema, a ne kao posledica pritiska odozdo.
Komunizam, iako je bio plemenit ideal, u praksi je proizveo sistem organizovanog laganja. Upravo je to dovelo do eksplozije u Černobilju i neuspešne operacije čišćenja.
Nakon nesreće u Černobilju, letargični odgovor sovjetske hijerarhije pokazao je apsurdnost sistema u kojem se sve vrtelo oko toga da komunistička partija zadrži svoj monopol na vlast i svoj monopol na informacije.
Telefonske linije su prekinute kako bi se sprečilo da oni koji žive u blizini elektrane kažu spoljnom svetu šta se dogodilo. Moskva je odbila hitnu evakuaciju susednog grada Pripjata i okoline sa obrazloženjem da je "panika gora od radijacije", kako kaže Boris Ščerbina, potpredsednik Saveta ministara koji je nadgledao upravljanje krizom u Černobilju.
Foto: printscreen
Kao rezultat toga, Moskva je negirala da se dogodila nesreća kada je Švedska kontaktirala sovjetski inspekcijski odbor za atomsku energiju. Zatim se nastavilo sa lažima o broju stradalih, zvanična sovjetska brojka je samo 31, dok nezavisne procene glase na desetine hiljada.
Kako je napisala Ala Jarošinska, autorka knjige "Černobilj: Zabranjena istina", partijski šefovi su čak otišli toliko daleko da su povećali zvaničnu prihvatljivu dozu radijacije kako bi prikrili prave brojke.
Pokušaj Gorbačova da izgradi moralniji Sovjetski savez bio je na kraju osuđen na propast, kao i raniji pokušaji da se stvori "socijalizam sa ljudskim licem".
Mihail Sergejevič Gorbačov je bio politički vođa Sovjetskog Saveza od 1985. do 1991. i generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Njegov pokušaj reformi je doveo do kraja Hladnog rata, ali je takođe doveo i do kraja vrhovne političke vlasti Komunističke Partije Sovjetskog Saveza (KPSS) i do raspada Sovjetskog Saveza. Nagrađen je Nobelovom nagradom za mir 1990. godine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mihail Sergejevič Gorbačov je bio politički vođa Sovjetskog Saveza od 1985. do 1991. i generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Njegov pokušaj reformi je doveo do kraja Hladnog rata, ali je takođe doveo i do kraja vrhovne političke vlasti Komunističke Partije Sovjetskog Saveza (KPSS) i do raspada Sovjetskog Saveza. Nagrađen je Nobelovom nagradom za mir 1990. godine
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je u prvom Kolegijumu da blokaderi nastavljaju sa vetiranjem - izbacujući sa blokaderske liste kandidate koje su sami predložili.
Hrvatski teror ne prestaje, pa su tako Srpkinju Nikolinu Bačkonju osudili na kaznu zatvora samo zato što je objavila fotografiju na društvenim mrežama svog sedmogodišnjeg deteta sa Badnjakom i podignuta tri prsta!
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević uputio je žestoku poruku premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, reagujući na njegove najnovije napade na Srbiju i predsednika Aleksandra Vučića.
Nenad Rašković iz sela Dren u opštini Zubin Potok, kojeg su brutalno pretukli pripadnici takozvane kosovske policije, transportovan je danas iz Kliničko-bolničkog centra u Kosovskoj Mitrovici u UKC u Beograd, gde će nastaviti lečenje.
Kada se dnevna vreva na Zlatiboru stiša, a poslednji zraci sunca polako nestanu iza planinskih vrhova, pogled se sa Tornika seli - pravo u nebo. Evo o čemu je reč.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije apelovalo je danas na građane da budu oprezni zbog sve učestalije pojave krivičnih dela prevara putem telefonskih poziva, kao i da svaki sumnjivi slučaj bez odlaganja prijave policiji.
Gospojinski post, jedan od četiri višednevna posta u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, počinje u petak, 14. avgusta, i traje do Velike Gospojine, 28. avgusta.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da se nastavlja borba sa gašenjem požara u Srbiji, pre svega u Deliblatskoj peščari i na Stolovima kod Kraljeva, i istakao da za sada nisu ugroženi ljudski životi i naselja.
U ovom periodu u vazduhu su najzastupljeniji poleni korovskih biljaka, a polen ambrozije za sada se registruje u nižim koncentracijama, izjavila je danas Ana Ljubičić iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Policija u Kruševcu, brzom i efikasnom akcijom, rasvetlila je razbojništvo i uhapsila M. M. (23), M. O. (18) i A. K. (24) iz Crne Gore, zbog sumnje da su izvršili ovo krivično delo u saizvršilaštvu.
U velikoj i koordinisanoj akciji traganja i spasavanja u Velebitskom kanalu kod Senja došlo je do velikog obrta - jedna od četvoro nestalih mladih osoba, državljanka Portugalije, pronađena je živa i u dobrom stanju.
Nacionalna služba spasavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka) pokrenula je obimnu i koordinisanu akciju potrage i spasavanja zbog nestanka 4 mlađe osobe, državljana Portugala, kojima se gubi svaki trag u Velebitskom kanalu kod Senja.
Kejli Kilion (29) i njen suprug Kodi Nelson (32) upoznali su se i započeli vezu dok su živeli u Los Anđelesu. Samo nekoliko meseci kasnije krenuli su u neobičnu avanturu koja ih je odvela širom sveta.
Pomračenje Sunca (19.46 minuta) i mlad Mesec u znaku Lava, koji nas očekuju nas 12. avgusta, predstavljaju jedan od najsnažnijih astroloških događaja ovog leta.
Melani, koja živi na japanskom ostrvu Okinava, otišla je da roni na jednoj zabačenoj plaži. Dok je bila u vodi, primetila je da se oko nje nalazi veliki broj kubomeduza, koje su poznate po veoma snažnom otrovu, a ona je zadobila ubode na levoj podlaktici.
Glamurozno ispraćena iz Srbije, uz podršku porodice, prijatelja, partnera, sponzora i medija, Miss World Serbia 2026 Simona Manojlović otputovala je u Vijetnam nasmejana, veoma raspoložena i spremna za najveći međunarodni izazov do sada.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.