Mikročipovi su ono što bi moglo da okonča ambicije Vladimira Putina u Ukrajini, piše Politiko
Šest meseci nakon invazije koju je pokrenula, Rusija se suočava sa ozbiljnim tehnološkim deficitom izazvanim zapadnim sankcijama Moskvi. Pošto su lansirali (ili izgubili u borbi) daleko više svog raketnog arsenala nego što su prvobitno očekivali, ruski vojnici se sada sve više oslanjaju na zalihe "primitivne" municije iz sovjetskog doba, dok se ukrajinske snage snabdevene Zapadom modernim oružjem bore da preokrenu tok rata, posebno na jugu zemlje, navodi Politiko.
Ukrajinska kontraofanziva uključuje precizne udare na ruska skladišta municije i kritičnu infrastrukturu, kao što su mostovi koje ruske snage koriste za snabdevanje svojih trupa na frontu. Kijev je svestan da će ishod rata verovatno zavisiti od sposobnosti Rusije da pronađe način da povrati pristup visokotehnološkim čipovima i sada pokušava da obezbedi da Rusi više ne mogu da se dočepaju ovog veoma važnog resursa.
Da bi istakla opasnost, Ukrajina je upozorila međunarodnu zajednicu na pokušaje Kremlja da nabavi poluprovodnike, transformatore, konektore, kućišta, tranzistore, izolatore i druge komponente, koje uglavnom proizvode kompanije u SAD, Nemačkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Tajvanu i Japanu, a što je Rusiji potrebno da nastavi svoj napad na Ukrajinu.
Poruka je jasna: ne dozvolite da se Rusi dočepaju ovih komponenti, navodi američki portal, uz tvrdnju da je došao u posed ruske „šoping liste“, za koju nekoliko stručnjaka tvrdi da se čini verodostojnom, iz koje se jasno vidi šta je tačno Moskvi preko potrebno, a šta više ne može da proizvodi niti legalno nabavlja.
Mikročipovi američkih firmi
Na spisku od navodno 25 vrsta komponenti koje Rusija najviše želi, skoro sve su mikročipovi američkih firmi Marvell, Intel, Holt, ISSI, Microchip, Micron, Broadcom i Texas Instruments. Zatim dolaze čipovi proizvedeni u Japanu od strane Renesas-a iu Nemačkoj od strane Infineon-a. Rusi takođe traže mikro kola i konektore brenda Vicor kompanije AirBorn, a oba su iz SAD. Neki od proizvoda se lako mogu kupiti na onlajn platformama prodavnica elektronike, dok su drugi mesecima van zaliha zbog globalne krize mikročipova, navodi Politko.
Najskuplja komponenta na listi je Intelov FPGA čip, posebo elektronsko kolo koje proizvođači električnih ili elektronskih uređaja mogu prilagoditi svojim potrebama, uključujući proizvođače oružja. Iako je redovna cena pre svetske nestašice bila niža od 20 evra po čipu, danas Moskva procenjuje da će morati da plati 1.107 evra po komadu.
Kako se iz spiska može zaključiti, sankcije ne znače da Moskva uopšte neće moći da dobije željenu elektroniku – može da uči iz višegodišnjeg iskustva Severne Koreje i Irana, koji su bili prinuđeni da nauče da zaobilaze zapadne sankcije. Za svoje želje će ne samo morati da plati ne samo naduvanu cenu, već će imati i ozbiljnih problema da ih nabavi u željenim količinama, ocenjuje Politiko.
Prema Džejmsu Birnu, šefu analitike istraživačkog centra za odbranu i bezbednost RUSI, Rusija je verovatno ušla u rat sa velikim zalihama zapadnih čipova, ali njihova moguća skladišta su već pri kraju.
„Ruski program vojnih nabavki je obiman, imaju velike resurse i imaju veliku vojno-industrijsku bazu koja pravi stvari, ali su do sada potrošili toliko u Ukrajini da su im potrebne velike količine novih zaliha“, rekao je Birn za Politiko.
"Sankcije će im to mnogo otežati. Moraće da daju prioritet kritičnim stvarima i zato vidimo ove dokumente. Mislim da je očigledno da se trude da obezbede snabdevanje", dodao je Birn.
Foto: Reuters
Ruska vojska
Ako Kina...
Na prvi pogled, Rusija ne bi trebalo da bude u mogućnosti da nabavi neke od najvažnijih tehnologija na svojoj listi za kupovinum, ocenjuje američki poprtal. Kremlj se poslednjih godina oslanjao na zemlje kao što su SAD, EU i Japan da bi ga snabdevali poluprovodnicima. Sada, zbog sankcija, ovi proizvodi više nisu dostupni Rusima. Problem bi mogao nastati kada bi posrednik kao što je Kina, koji bi mogao da dobije tehnologiju, preneo u Moskvu proizvode koje Putin ne može direktno da dobije.
Ukrajinski izvori tvrde da Rusima sada ponestaju zalihe preciznog naoružanja, a ukrajinski premijer Denis Šmihalj kaže da je Moskvi ostalo još pedesetak hipersoničnih projektila. Nezavisni stručnjaci koji prate upotrebu oružja obe strane u sukobu u Ukrajini kažu da je sva pametna municija koju je Rusija koristila na bojnom polju proizvedena pre sukoba – dok su vojni proizvođači i dalje imali slobodniji pristup zapadnim čipovima. Nedostatak najnovijeg oružja mogao bi da ukaže na to da je situacija sa zalihama mikročipova još gora nego što stručnjaci RUSI procenjuju, nada se američki portal.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Italijanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se poziva na postepeno ukidanje sankcija Rusiji po završetku ukrajinskog konflikta, čime je iz Rima poslata jedna od najjasnijih poruka do sada da Evropa već razmišlja o danu posle rata.
Ruska ekonomija je već „previše ohlađena“ i više ne može dugo da izdrži ekstremno visoke kamatne stope, upozorio je izvršni direktor Sberbanke German Gref, tražeći od Centralne banke Rusije brže smanjenje kamata kako bi se pokrenule investicije i sprečilo dalje gušenje privrede.
Ruski „Cargrad“ izneo je tezu da razorni zemljotresi u Venecueli i netipični potresi kod Sevastopolja ne bi trebalo da se posmatraju samo kao geološki događaji, već i kroz širi geopolitički kontekst, uz pitanje da li se iza takvih udara može kriti upotreba tehnologija za delovanje na Zemljinu koru.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je presretanje balističke rakete velikog dometa, ali nije navelo gde je oborena, ni o kom tipu projektila je reč, dok zapadna platforma „Kleš riport“ piše da postoji sumnja da je Ukrajina testirala novu balističku raketu FP-9 kompanije „Fajer point“.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je Japan da bi raspoređivanje američkih raketa srednjeg i kratkog dometa na japanskoj teritoriji Moskva smatrala direktnom pretnjom svojim granicama na Dalekom istoku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Srbomrzac Tonino Picula nastavlja da napada predsednika Aleksandra Vučića jer ne dozvoljava rušenje Srbije, ali istovremeno podržava blokadere u lažnim tvrdnjama u vezi zvučnog topa!
Blokaderi iz dana u dan pokazuju pravo lice, te je tako u javnost isplivao i novi blokaderski rat! Naime, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović obratio se drekavcu Srđanu Milivojeviću uz jasnu poruku.
Crnogorska vlast i deo opozicije vode neprijateljsku politiku prema Srbiji, a maksimalno se ponižavaju pred Hrvatskom, dok ambasador EU Johan Satler izgleda vuče konce iza scene, kaže Spasoje Tomić, istoričar iz Nikšića i funkcioner stranke Slobodna Crna Gora.
Nova naknada za male pošiljke iz zemalja van Evropske unije juče je zvanično stupila na snagu u državama članicama EU. Ova mera ne primenjuje se na Srbiju, pa građani koji naručuju robu na domaće adrese neće plaćati novu naknadu od 3 evra.
Visoke letnje temperature idealne su da slobodne dane provedemo kraj vode, a Srbija danas nudi mnogo modernih akva parkova za jednodnevne izlete i beg od svakodnevnih obaveza.
Veća grupa tinejdžera napala je noćas oko tri sata posle ponoći četvoricu radnika obezbeđenja bazena na Košutnjaku, jer im nije dozvoljeno da preskaču ogradu i kupaju se u bazenu.
Jako nevreme pogodilo je juče Hrvatsku, a nastavilo se i u toku noći. Vatrogasci sa Cresa morali su da reaguju kada je usled oluje pao bor na kamper i zarobio ljude.
Mladić F. J. (26), koji je juče ranjen u Novom Sadu, trenutno je u stabilnom stanju u KCV, dok policija intenzivno traga za napadačem, a kao glavni motiv ovog vatrenog obračuna navode se neraščišćeni odnosi sa drogom.
Teških 24 sata je iza lekara na Vojnomedicinskoj akademiji, a najteže je povređen montažer klima-uređaja koji je pao sa drugog sprata i zadobio prelom lobanje.
Ukoliko tražite šta da gledate ovog jula na Netflixu, filmski kritičari preporučuju tri potpuno različita ostvarenja: emotivnu dramu "Sullivan's Crossing", kultni španski hit "La Casa de Papel" i neobičnu animiranu senzaciju "The Amazing Digital Circus".
Ministar kulture Nikola Selaković uručio je juče u Nišu ugovore o finansiranju i sufinansiranju projekata iz oblasti kulture i naveo da je u prethodne četiri godine u razvoj kulturnih projekata u ovom gradu uloženo više od 280 miliona dinara.
Čuveni filmski scenarista i producent Jovan Marković otkrio je da je nakon opklade sa Dragomirom Gidrom Bojanićem i Batom Živojinovićem dobio dva jagnjeta jer je uspeo da napiše scenario za "Lude godine" za samo jednu noć.
Američka tehnološka kompanija Meta razvija poslovanje u oblasti usluga računarstva u oblaku kako bi kompanijama prodavala višak računarskih kapaciteta namenjenih za razvoj veštačke inteligencije, objavio je danas Blumberg.
U slučaju krađe Ajfona, prvi i najvažniji korak je odmah aktiviranje Lost Mode režima preko Find My aplikacije ili iCloud servisa. Time se uređaj zaključava i značajno se smanjuje mogućnost da osoba koja ga je ukrala menja podešavanja naloga ili pristupa ličnim podacima.
Ana Nikolić i Goran Ratković Rale pojavili su se na finalu takmičenja u veoma veselom izdanju, a pevačica je imala smelu kombinaciju koja je za pamćenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.