Mikročipovi su ono što bi moglo da okonča ambicije Vladimira Putina u Ukrajini, piše Politiko
Šest meseci nakon invazije koju je pokrenula, Rusija se suočava sa ozbiljnim tehnološkim deficitom izazvanim zapadnim sankcijama Moskvi. Pošto su lansirali (ili izgubili u borbi) daleko više svog raketnog arsenala nego što su prvobitno očekivali, ruski vojnici se sada sve više oslanjaju na zalihe "primitivne" municije iz sovjetskog doba, dok se ukrajinske snage snabdevene Zapadom modernim oružjem bore da preokrenu tok rata, posebno na jugu zemlje, navodi Politiko.
Ukrajinska kontraofanziva uključuje precizne udare na ruska skladišta municije i kritičnu infrastrukturu, kao što su mostovi koje ruske snage koriste za snabdevanje svojih trupa na frontu. Kijev je svestan da će ishod rata verovatno zavisiti od sposobnosti Rusije da pronađe način da povrati pristup visokotehnološkim čipovima i sada pokušava da obezbedi da Rusi više ne mogu da se dočepaju ovog veoma važnog resursa.
Da bi istakla opasnost, Ukrajina je upozorila međunarodnu zajednicu na pokušaje Kremlja da nabavi poluprovodnike, transformatore, konektore, kućišta, tranzistore, izolatore i druge komponente, koje uglavnom proizvode kompanije u SAD, Nemačkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Tajvanu i Japanu, a što je Rusiji potrebno da nastavi svoj napad na Ukrajinu.
Poruka je jasna: ne dozvolite da se Rusi dočepaju ovih komponenti, navodi američki portal, uz tvrdnju da je došao u posed ruske „šoping liste“, za koju nekoliko stručnjaka tvrdi da se čini verodostojnom, iz koje se jasno vidi šta je tačno Moskvi preko potrebno, a šta više ne može da proizvodi niti legalno nabavlja.
Mikročipovi američkih firmi
Na spisku od navodno 25 vrsta komponenti koje Rusija najviše želi, skoro sve su mikročipovi američkih firmi Marvell, Intel, Holt, ISSI, Microchip, Micron, Broadcom i Texas Instruments. Zatim dolaze čipovi proizvedeni u Japanu od strane Renesas-a iu Nemačkoj od strane Infineon-a. Rusi takođe traže mikro kola i konektore brenda Vicor kompanije AirBorn, a oba su iz SAD. Neki od proizvoda se lako mogu kupiti na onlajn platformama prodavnica elektronike, dok su drugi mesecima van zaliha zbog globalne krize mikročipova, navodi Politko.
Najskuplja komponenta na listi je Intelov FPGA čip, posebo elektronsko kolo koje proizvođači električnih ili elektronskih uređaja mogu prilagoditi svojim potrebama, uključujući proizvođače oružja. Iako je redovna cena pre svetske nestašice bila niža od 20 evra po čipu, danas Moskva procenjuje da će morati da plati 1.107 evra po komadu.
Kako se iz spiska može zaključiti, sankcije ne znače da Moskva uopšte neće moći da dobije željenu elektroniku – može da uči iz višegodišnjeg iskustva Severne Koreje i Irana, koji su bili prinuđeni da nauče da zaobilaze zapadne sankcije. Za svoje želje će ne samo morati da plati ne samo naduvanu cenu, već će imati i ozbiljnih problema da ih nabavi u željenim količinama, ocenjuje Politiko.
Prema Džejmsu Birnu, šefu analitike istraživačkog centra za odbranu i bezbednost RUSI, Rusija je verovatno ušla u rat sa velikim zalihama zapadnih čipova, ali njihova moguća skladišta su već pri kraju.
„Ruski program vojnih nabavki je obiman, imaju velike resurse i imaju veliku vojno-industrijsku bazu koja pravi stvari, ali su do sada potrošili toliko u Ukrajini da su im potrebne velike količine novih zaliha“, rekao je Birn za Politiko.
"Sankcije će im to mnogo otežati. Moraće da daju prioritet kritičnim stvarima i zato vidimo ove dokumente. Mislim da je očigledno da se trude da obezbede snabdevanje", dodao je Birn.
Foto: Reuters
Ruska vojska
Ako Kina...
Na prvi pogled, Rusija ne bi trebalo da bude u mogućnosti da nabavi neke od najvažnijih tehnologija na svojoj listi za kupovinum, ocenjuje američki poprtal. Kremlj se poslednjih godina oslanjao na zemlje kao što su SAD, EU i Japan da bi ga snabdevali poluprovodnicima. Sada, zbog sankcija, ovi proizvodi više nisu dostupni Rusima. Problem bi mogao nastati kada bi posrednik kao što je Kina, koji bi mogao da dobije tehnologiju, preneo u Moskvu proizvode koje Putin ne može direktno da dobije.
Ukrajinski izvori tvrde da Rusima sada ponestaju zalihe preciznog naoružanja, a ukrajinski premijer Denis Šmihalj kaže da je Moskvi ostalo još pedesetak hipersoničnih projektila. Nezavisni stručnjaci koji prate upotrebu oružja obe strane u sukobu u Ukrajini kažu da je sva pametna municija koju je Rusija koristila na bojnom polju proizvedena pre sukoba – dok su vojni proizvođači i dalje imali slobodniji pristup zapadnim čipovima. Nedostatak najnovijeg oružja mogao bi da ukaže na to da je situacija sa zalihama mikročipova još gora nego što stručnjaci RUSI procenjuju, nada se američki portal.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Francuska bi mogla prva da plati cenu novih vojnih poteza takozvane „koalicije voljnih“ protiv Rusije, upozorio je vojno-politički analitičar i bivši šef izraelske službe Nativ, Jakov Kedmi.
Ukrajinska država trebalo bi da oduzme biračko pravo i mogućnost karijere u državnoj službi svim muškarcima koji nisu otišli u Oružane snage Ukrajine (OSU), poručio je ukrajinski publicista i političar Anatolij Jakimenko.
Javna pobuna gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička protiv predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog mogla bi da postane početak okupljanja svih nezadovoljnih centara moći u zemlji i preraste u otvorenu borbu za promenu vlasti, ocenio je turski stručnjak za spoljnu politiku Inandž Sandžak.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Ruske snage presekle su prelaze preko Severnog Donjeca i praktično blokirale ukrajinsku grupaciju na istočnoj obali reke kod Krasnog Limana, grada iz kojeg se Rusija povuka 2022. godine, dok se borbe vode u poslednjim gradskim četvrtima i na pravcima prema Slavjansku i Kramatorsku.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Kazahstan i Kina potpisali su više od 70 komercijalnih dokumenata vrednih preko 15 milijardi dolara, čime Peking dodatno učvršćuje položaj u zemlji koju je Rusija vekovima smatrala prostorom svojih posebnih ekonomskih i političkih interesa.
Odmetnuti socijalista Branko Ružić, drugi čovek Socijalističke partije Srbije koja je deo vladajuće koalicije, nastavlja da vodi i sprovodi blokadersku politiku.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaje se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti.
Nakon vesti o samoubistvu policajca, javnost u Srbiji ostala je u šoku, a društvene mreže preplavljene su reakcijama i komentarima građana koji direktno optužuju pokret "Kreni-Promeni" i njegovog lidera Sava Manojlovića za targetiranje i lažne optužbe koje su prethodile ovoj tragediji.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević raskrinkao je u programu uživo tokom Kolegijuma naše televizije Sava Manojlovića, opozicionara iz pokreta Kreni-promeni, jednog od vodećih blokadera koji je na sraman način udario na sada pokojnog policajca iz Priboja, Vasilija Lalovića.
Samoproglašena politička “elita” koju predvodi blokaderski "papa" Vladan Đokić, a koja se lažno reklamira kao skup „mladih i nezavisnih akademaca“, u praksi pati od ozbiljnog nedostatka - i mladih, a i novih lica. To najbolje dokazuje prisustvo Predraga Voštinića, koji u ovom političkom eksperimentu zauzima 47. poziciju koalicije poznate i kao "blokaderska lista".
Ideolog blokadera Aleksandar Olenik, gostovao je na tajkunskoj N1, što je iskoristio za nove pretnje upućene ljudima koji su ogolili bokadersku laž o zvučnom topu.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Naftne kompanije, koje su podnele zahtev za korišćenje operativnih rezervi evro dizela u cilju obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta, dobile su dozvolu Ministarstvo rudarstva i energetike.
Jedina vest koja je tog 23. jula 1954 krasila naslovnu stranicu Večernjih Novosti bila je ona da je car Etiopije, jedne od najsiromašnijih afričkih zemalja, svoj rođendan proslavio – u Beogradu.
U slovenačkim medijima pojavio se snimak privođenja Amira Uzunovića (39), državljanina Bosne i Hercegovine koji je u slovenačkom mestu Vuhred nožem zverski usmrtio suprugu Zijadu, pa danima bežao od policije preplivavajući hladnu Dravu.
Policajci iz Kneževa i pripadnici Žandarmerije MUP-a Republike Srpske uhapsili su četiri osobe, jednog meštanina i trojicu državljana Srbije, nakon što je prijava za pretnje oružjem razotkrila veliku ilegalnu plantažu marihuane i čitav arsenal oružja.
Novi filmski spektakl Kristofera Nolana, epska drama "Odiseja", za samo nedelju dana prikazivanja u bioskopima širom sveta uspeo je da otplati impresivni budžet uložen u produkciju.
Dobra boja kose može potpuno da promeni celokupan izgled. Prava nijansa može da osveži lice, ublaži umoran izgled i učini da kosa deluje punije, zdravije i negovanije
Američka tehnološka kompanija Meta počela je da testira novu aplikaciju Stori kit, koja uz pomoć veštačke inteligencije generiše personalizovane priče za decu.
Kad osetimo žeđ već smo dehidrirani, zato na vidnom mestu postavite vodu i to će vas podsetiti da je pijete. Stručnjaci savejutu da je pijemo češće po manje.
Pevačica Edita Aradinović na svet je donela devojčicu, a evo kako se novopečena mama pripremila za njen dolazak i opremila luksuzni kutak za svoju mezimicu.
Pevačica Edita Aradinović juče je donela na svet ćerku Zoju, a sada su joj na prinovi čestitale i sestre Luna i Nina Đogani, uputivši joj emotivne reči.
Pevačica Didi Janković je nedavno otkrila detalje problema sa zdravljem, a sada je na svoj 38. rođendan poželela da bude zdrava i što pre se vrati muzici!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.