Bivši general NATO-a Ričard Širef, upozorio je da alijansa nije spremna da se upusti u rat sa Rusijom ukoliko se rat u Ukrajinu pretvori u "najgori scenario"
General Ričard Širef, koji je bio zamenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu između 2011. i 2014. godine, rekao je za Njuzvik da je uspeh ukrajinske kontraofanzive "opravdanje" vojne podrške Kijevu, posebno SAD i Ujedinjenog Kraljevstva.
Britanski general je rekao da bi to moglo "poslati snažnu poruku klimavim nacijama" u alijansi o podršci Kijevu, "posebno Nemcima koji su bili krajnje patetični".
Šeiref se, međutim, u svom pozivu članicama NATO-a da "skinu rukavice" i "povećaju" snabdevanje Kijeva oružjem, boji da alijansa nije u poziciji da reaguje ako se rat izlije van granica Ukrajine.
- Način upravljanja rizikom od eskalacije je da NATO bude spreman za najgori slučaj, a to se još uvek ne dešava - rekao je on za Njuzvik.
- Kada mislim na najgori slučaj, najgori slučaj je NATO u ratu sa Rusijom - kaže Širef.
Foto: AP/Photo
Od početka ruske Specijalne operacije u punom obimu 24. februara, SAD i njeni saveznici u NATO-u pokušavaju da gaze tanku liniju između pružanja vojne pomoći Kijevu bez eskalacije sukoba. Ruski državni mediji i neki političari u Moskvi već su konflikt okarakterisali kao sukob u kojem se Rusija bori protiv NATO, a ne Ukrajine.
Direktno učešće NATO-a bi se dogodilo samo ako bi se jedna od njenih država članica suočila sa napadom, što bi pokrenulo njen princip kolektivne odbrane iz člana 5, a Širef tvrdi da alijansa nije spremna za to.
- Biti spreman za najgori slučaj znači mobilisati rezerve. To znači obnoviti izgubljene sposobnosti koje su nestale usled malog ulaganja u odbrani godinama unazad. To znači da se industrija osposobi za proizvodnju artiljerijskih granata, protivtenkovskih sistema, protivvazdušnih projektila. Ne samo da zamenimo zalihe predate Ukrajincima, već i da počnemo da gradimo sopstvene zalihe jer već imamo praznine - rekao je on govoreći o pomoći koja je data Kijevu.
Foto: Reuters
Jens Stoltenberg
Štiklirajte izjavu šefa NATO Jensa Stoltenberga nakon samita alijanse o posvećenosti Ukrajini i porazu Rusije. Istinski rezultat svega je apsolutna nespremnost alijanse da se pripremi za rat - tvrdi Širif koji sada radi u agenciji "Sigma7" koja se bavi procenom rezultata globalnih rizika.
Stoltenberg je u julu rekao da će biti sedmostruko veći broj trupa alijanse biti u visokoj pripravnosti kao deo snaga za reagovanje NATO-a (NRF). Međutim, u avgustu je pozvao zapadne zemlje da brže obezbede više oružja kako bi pomogli Ukrajini, posebno sada kada dolazi zima.
U martu je u godišnjem izveštaju alijanse navedeno da je samo osam od njenih 30 članica ispunilo njene smernice da se najmanje dva procenta bruto domaćeg proizvoda (BDP) troši na odbranu.
Rouz Gotemoler, zamenica generalnog sekretara NATO-a od 2016. do 2019. godine, rekla je za Njuzvik da je ukrajinska kontraofanziva "neverovatan primer koliko je Ukrajina dobro radila zajedno sa saveznicima u NATO-u i sa samim NATO-om na poboljšanju učinka svojih oružanih snaga".
Širefova kritika Nemačke usledila je nakon optužbi Ukrajine da Berlin ignoriše molbe Kijeva za oružje kao što su tenkovi i borbena vozila pešadije, iako im je ta pomoć obećana.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zagor
pre 3 godine
Vi ste premašili rusku propagandu!!!!
Somalija danas da napadne rusiju, Rusija bi kapitulirala a vi pričate o NATO--u,nemanja proizvodnje i sl.,a rusi rastavljaju frizidere,mobitele i televizore radi čipova da bi mogli napraviti bilo sta i obnoviti vojne zalihe a da ne pričamo o proizvodnji.
????????????
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Predstavnici Srpske liste obratili su se večeras građanima Srbije nakon završetka, kako je danas više puta naglašeno, sudbosnosnih izbora na Kosovu i Metohije za skupštinu u Prištini.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Dugogodišnji novinar Vesti Zoran Vicelarević, kog su danas u Frankfurtu blokaderi brutalno napali na tribini Proglasa, organizacije kojoj pripadaju Dragan Bjelogrlić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić, Zoran Kesić i ostali, oglasio se tim povodom i ispričao sve detalje nemilog događaja.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Srbin (39) i njegova supruga (34) poginuli su u sudaru automobila i teretnog voza u Austriji. Njihova dvogodišnja ćerka jedina je preživela tragediju i o njoj će brinuti baka.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar