IZBORI ZA AMERIČKI KONGRES, UKRAJINA I SRBIJA ČEKAJU PRESUDU! Ako pobede republikanci, a Bajden i demokrate puknu svet čeka...
Podeli vest
U SAD su završni mitinzi pred sutrašnje izbore. Amerikanci biraju članove Predstavničkog doma Kongresa i trećinu članova Senata, guvernere i brojne lokalne funkcionere. Rano glasanje je već startovalo na izborima, koji se ocenjuju kao istorijski
Stevan Nedeljković, docent na Fakultetu političkih nauka navodi za RTS da se ovi izbori ipak ne mogu označiti kao istorijski, zato što izvršna vlast ostaje ista. Prema njegovim rečima, spoljnopolitičke teme u SAD, makar kada je reč o ovim izborima, nisu ni u 20 top prioriteta republikanaca. Kaže da će se politika SAD kakvu smo do sada imali prema Ukrajini nastaviti i narednih godina, za sve vreme trajanja krize. Ocenjuje i da ako republikanci preuzmu Predstavnički dom ili Senat da su za Srbiju nešto bolje perspektive.
Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da će republikanci pokrenuti postupak njegovog opoziva ako preuzmu većinu u Predstavničkom domu i Senatu Kongresa na izborima koji će se održati 8. novembra
06.11.2022
08:50
Stevan Nedeljković navodi da predsednik SAD Džo Bajden pokušava da mobiliše demokratske birače koji su demotivisani da izađu na izbore na pola mandata.
Ako, gotovo po pravilu, građani na međuizborima kazne administraciju aktuelnog predsednika, time što vladajuća stranka gubi većinu u Kongresu, zašto se ovi izbori na pola mandata kvalifikuju kao prekretnica. Da li oni zaista određuju budućnost američke demokratije kao što to tvrdi predsednik Bajden?
- Ne znam izborni ciklus u proteklih 20 godina da nisu označeni kao prekretnica, kao istorijski. Ono što pokušava predsednik Bajden da uradi je da mobiliše demokratske birače koji su demotivisani da izađu na izbore na pola mandata, to je njegov cilj.
Ovo nisu izbori koji mogu da se označe kao istorijski zato što izvršna vlast ostaje ista, čak i da preuzmu i Predstavnički dom i Senat republikanci to će ponešto usporiti delovanje predsednika Bajdena i njegove administracije, ali sa druge strane u domenu spoljne politike, pa čak i kod unutrašnjih pitanja predsednik Bajden može kroz izvršne uredbe da donosi važne odluke, ocenjuje Nedeljković.
Ankete pokazuju da Amerikance najviše zanima vrtoglava inflacija cene namirnica i goriva. I tu je, prema istraživanjima, većina naklonjena republikancima. Da li demokrate trku mogu da učine neizvesnijom, makar za Senat, porukama da je demokratija ugrožena? Protiv političkog nasilja i za pravo na abortus, letos suspendovano odlukom Vrhovnog suda?
- Meni se čini da su demokrate lošije targetirale ključne teme i svojih birača, ali još važnije neopredeljnih i nezavisnih i u tome leži na neki način tajna mogućeg uspeha koji će republikanci ostvariti na ovim izborima.
Republikanci su se usredsredili na ono što je ključno svakom biraču Sjedinjenih Američkih Država, a to je ekonomija. Pored toga, bavili su se pitanjima migracija, bavili su se i pitanjima nasilja na ulicama, a to su suštinski životne teme.
Čini mi se da su demokrate otišle previše na identitetska pitanja, na kulturna pitanja, a to je nešto što prosečan birač u SAD ne razume najbolje. Otuda, radnička klasa prelazi većinski, pogotvu iz hispano populacije, da glasa za republikance, navodi Nedeljković.
Šta za agendu Bajdenove administracije zaista znači republikanski Kongres?
- Možda je reč kolaps preterana, ali svakako predsednik Bajden neće biti u situaciji da sprovede sve ono što je naumio, što je obećao i sve što je govorio u kampanji 2020. godine. On je i do sada imao probleme, jer demokrate nisu monolitno telo, pogotovo u Senatu, pa je Bajden imao ogromne probleme sa senatorima iz Zapadne Virdžinije i iz Arizone, koji pripadaju tom demokratskom korpusu.
Sada, sa gotovo izvesnim preuzimanjem Predstavničkog doma od strane republikanca i nešto manjim šansama, one se kreću oko 54, 55 odsto za Senat, Bajdenu će biti gotovo onemogućeno da sprovede svoju agendu do kraja. Nije to iznenađujuće, ako pogledamo hladnoratovski period u sedam od osam ciklusa ona partija iz koje dolazi aktuelni predsednik gubila je te izbore, tako da ovo znači sumrak agende Džozefa Bajdena.
Šta republikanski Kongres znači za ostatak sveta, za formulisanje spoljne politike?
- Spoljnopolitičke teme u SAD, makar kada je reč o ovim izborima, nisu ni u 20 top prioriteta republikanaca. Ono što smo imali izvore je da su pomalo i populistički republikanci izjavljivali kako bi trebalo iskontrolisati novac koji odlazi u Ukrajinu, podstimo to je ogroman novac, to je do sada oko 19 milijardi dolara.
Međutim, mogu da tvrdim da će se politika SAD kakvu smo do sada imali nastaviti i narednih godina, za sve vreme trajanja krize. Zato što je i za američko društvo potreban na neki način spoljašnji neprijatelj bilo da je to Rusija ili Kina, jer to omogućava veću koheziju u unutrašenjm telu SAD.
Kako bi se to odnosilo na nas, da li se i tu nastavlja politika ili su nešto bolje perspektive?
- Čini mi se da, ako republikanci preuzmu Predstavnički dom ili još više ako preuzmu Senat da su za nas nešto bolje perspektive. Treba biti otvoren i reći da ni dosada nismo imali strašne pritiske iz SAD, čini mi se ni približno kakve smo imali iz pojedinih članica EU. U tom pogledu, deluje da je naša ambasada u SAD solidno dobro pozicionirano i kod jedne i kod druge partije, ali nešto bolje kod republikanaca i u tom pogledu, mislim da Srbija može sa republikanskom pobedom da dobije još jednu kartu u rukama, jednu bogami snažnu kartu.
Očekuje se da u danima posle međiuzbora Donald Tramp označi svoju kandidaturu. Kakve su šanse mogućih rivala?
- U ovom trenutku, optimizam svakako jeste na strani republikanske partije i naravno Donalda Trampa koji je uvek poletan. On je rekao pripremite se i to je dovoljan signal i dovoljan znak. Ali nisam siguran da će on proći bez otpora u procesu nominacija u okviru svoje partije, tako da je tu jedan od pretendenata svakako guverner sa Floride Ron Desantis.
Sa druge strane, predsednik Cozef Bajden ima problema. Njegov rejting je solidno nizak, iako se popeo za koji promil u nekom prethodnom periodu. Međutim, po informacijama koje dolaze iz Vašingtona da ne bi trebalo da se kandiduje za drugi mandat, na neki način bude sklonjen sa strane. Tako da nije uobičajeno da aktuelni predsednik ima preveliki otpor kada se nominuje drugi put, ali u ovom slučaju mislim da bi Džozef Bajden imao veliki otpor i velikih problema.
Zafirović: Glavna pitanja ekonomija i inflacija
Dopisnik RTS-a iz Vašingtona Nenad Zafirović navodi da je do sada glasalo oko 45 miliona merikanaca.
Kakva je atmosfera dan uoči glasanja?
- Otprilike 45 miliona Amerikanaca je već glasalo, što putem pošte, što putem ranog glasanja. oko 45 odsto njih su bile demokrate, a 35 odsto republikanci. Glavno pitanje je ekonomija i inflacija, s obzirom na to da je oko 49 odsto birača, na pitanje šta je za njih glavno pitanje upravo reklo to.
Demokrate se nadaju da će uspeti da zadrže Senat, za šta još i postoje neke šanse.
Ali kako sada stvari stoje, mada se niko ne usuđuje da predviđa, to je sigurno da će da izgube Predstavnički dom, jer republikancima nedostaje pet mesta, kako bi preuzeli većinu u Predstavničkom domu.
One države na koje se obraća najviše pažnje su Arizona, Nevada, Pensilvanija, Džordžija i Nju Hempšir, gde je predsednik Bajden pobedio Donalda Trampa sa 7,2 odsto na izborima 2020. godine, ali sada kandidat demokrata stoji lošije u odnosu na svog republikanskog protivkandidata.
Koje su poruke poslali demokrate i republikanci - predsednik Bajden i bivši predsednik Tramp u završnim rečima pred međuizbore?
- S obzirom na to da u Americi nema izborne tišine, i Bajden i Tramp će se i danas, verovatno i sutra obraćati.
Bajden je juče bio u Njujorku gde je govorio o tome, upozorio da mnogi republikanski kandidati prete demokratiji, zbog iznošenja lažnih tvrdnji Trampa, da je pobedio na tim izborima.
Sa druge strane, Tramp je bio u Majamiju gde republikanci stoje jako dobro i nagovestio da će se najverovatnije ponovo kandidovati 2024. godine za predsednika. Optužio je Bajdena za loše ekonomske rezultate, za gubitak snage SAD u svetu i rekao da će se ovim izborima to sve promeniti, a posebno ako on ponovo dođe 2024. na čelo SAD.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da će republikanci pokrenuti postupak njegovog opoziva ako preuzmu većinu u Predstavničkom domu i Senatu Kongresa na izborima koji će se održati 8. novembra
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Od ponedeljka, 17. januara novu emisiju „Troglas“, autorski format posvećen političkim, kulturološkim i društvenim temama koje oblikuju savremeno društvo u zemlji i svetu možete gledati na Dokumentarna TV.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Prvi ovogodišnji izveštaj o gripu Instututa za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" ukazuje da je aktivnost virusa i dalje iznad epidemijskog praga, iako je trend opadajući u odnosu na prethodni izveštaj.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Iako se u prvi mah sumnjalo da je došlo do teškog zločina, Predrag Ž. (43) koji je pre nekoliko dana pronađen mrtav u kući svog prijatelja Srđana K. (41), u naselju Bečmen u Surčinu — ipak nije ubijen, potvrdila je obdukcija.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar