IZBORI ZA AMERIČKI KONGRES! Šta je Senat, a šta Predstavnički dom i ko o čemu odlučuje u SAD?
Podeli vest
Građani Sjedinjenih Američkih Država danas biraju članove Kongresa, najvišeg državnog organa ove zemlje. Sastavljen od gornjeg doma (Senata) i donjeg (Predstavničkog doma).
Da bi bilo jasnije o čemu se tačno radi i kako bi bolje razumeli izbore u SAD, u nastavku teksta objasnićemo ponaosob šta je Kongres, a šta Senat i Predstavnički dom, i ko su ljudi koje danas građani SAD biraju.
Amerikanci danas biraju nove članove Kongresa, odnosno ceo Predstavnički dom i trećinu Senata, na međuizborima koji se tako nazivaju jer se održavaju na polovini predsedničkog mandata Džozefa Bajdena
08.11.2022
09:21
Kongres
Kongres Sjedinjenih Američkih Država narodno je predstavništvo i zakonodavni organ federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država. Ono se sastoji iz dva doma, Predstavničkog doma i Senata.
Predstavnički dom ima 435 članova, od kojih svaki predstavlja kongresni okrug i služi mandat od dve godine. Predstavnička mesta se raspodeljuju između država prema broju stanovnika. Svaka država ima dva senatora, bez obzira na broj stanovnika. Postoji 100 senatora, koji služe mandat od šest godina. I senatori i predstavnici se biraju putem direktnih izbora.
Foto: youtube.com/printskrin
Kapitol Hil
Ustav Sjedinjenih Američkih Država dodeljuje Kongresu sve zakonodavne moći federalne vlasti. Nadležnosti Kongresa su ograničene na one nabrojane u Ustavu, sve ostale su eksplicitno ostavljene državama i građanima. Uredbama Kongresa, Kongres može uređivati trgovinu među saveznim državama i spoljašnju trgovinu, nametati poreze, organizovati federalne sudove, upravljati vojskom, proglasiti rat i provoditi neke druge neophodne mere.
Predstavnički dom i Senat su jednaki domovi. Ipak, postoje i posebna ovlašćenja dodeljene samo jednom domu. Savet i odobrenje Senata su potrebni za potvrđivanje predsedničkih nominacija na visoke izvršne i sudske položaje i za potvrđivanje ugovora. Zakoni o prikupljanju budžetskih prihoda moraju biti pokrenuti u Predstavničkom domu i samo taj dom može pokrenuti proces opoziva federalnih službenika.
Kongres se sastaje u prestonici Sjedinjenih Američkih Država, Vašingtonu.
Predstavnički dom
Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država jedan je od dva doma u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, koji ima dvodomnu (bikameralnu) strukturu. Drugi dom Kongresa je Senat Sjedinjenih Američkih Država.
Prvi član Ustava Sjedinjenih Američkih Država određuje koja ovlašćenja ima Zastupnički dom. Tako ovaj dom donosi federalne zakone koji važe na celoj teritoriji SAD-a. Zakone koje usvoji Predstavnički dom mora odobriti i Senat, a mora ih potpisati predsednik SAD-a. Ako predsednik stavi veto na zakon, on neće stupiti na snagu, osim ako i Predstavnički dom i Senat ponovo ne izglasaju zakon dvotrećinskom većinom u svakom domu.
Foto: Tanjug/AP
Senat SAD
Broj zastupnika koji će imati neka savezna država u Predstavničkom domu zavisi od broja stanovnika svake države, odnosno proporcionalan je tom broju, ali je svakoj saveznoj državi zagarantovano najmanje jedno mesto. Predstavnički dom prvobitno je imao samo 65 zastupnika iz 13 država (biran je jedan zastupnik na svakih 30.000 stanovnika). S rastom broja stanovnika rastao je i broj zastupnika (kongresmena) u Zastupničkom domu, ali i kvota od 30.000 stanovnika.
Zastupnički dom je 1920. imao 435 zastupnika (tada je biran jedan na svakih 350.000 stanovnika). Godine 1929. odlučeno je da će se u ovaj dom trajno birati 435 zastupnika bez obzira na porast stanovništva. Trenutno se broj zastupnika iz pojedinačnih saveznih država određuje na osnovu popisa stanovništva, koji se vrši svakih deset godina. Najmnogoljudnija savezna država Kalifornija trenutno ima 53 zastupnika.
Foto: AP/J Scott Applewhite
Kongres SAD
Zastupnički dom, po Ustavu, ima nekoliko isključivih nadležnosti:
inicira donošenje zakona koji se tiču poreza;
pokreće opoziv federalnih službenika;
bira predsednika u slučaju da elektorski kolegijum nije u mogućnosti to da uradi.
Za predsednika Predsetavničkog doma obično se bira šef predstavničke grupe stranke koja ima većinu u domu.
Senat
Prema Ustavu SAD-a, Senat je sastavljen na principu ravnopravnosti država, te ga sačinjavaju po dva predstavnika (senatora) iz svake savezne države. Budući da SAD-e čini 50 federalnih država, Senat je sastavljen od 100 senatora.
Foto: Reuters
Senat SAD
Mandat senatora je šest godina, a svi senatori su podeljeni u tri razreda tako da se svaki druge godine jedna trećina Senata obnavlja. Za senatora može biti izabrana osoba koja zadovoljava sledeće uslove:
ima najmanje 30 godina starosti,
najmanje je 9 godina državljanin SAD-a i
koja je, u vreme izbora, nastanjena u državi koju želi da predstavlja kao senator.
Predsednik Senata je, prema Ustavu, potpredsednik SAD-a koji, zbog svojih obveza u izvršnoj vlasti, svoju dužnost predsedavanja Senatom poverava predsedniku pro tempore koji je redovno najstariji senator vladajuće stranke.
Potpredsednik SAD-a sudeluje u radu Senata prilikom Govora o stanju Unije, prebrojavanja elektorskih glasova na izborima za predsednika i potpredsednika SAD-a, te u slučajevima izjednačenog glasovanja.
Ovlašćenja Senata
Senat, prema Ustavu, ima nekoliko ekskluzivnih ovlašćenja:
ratifikacija međunarodnih ugovora,
potvrđivanje svih imenovanja predsednika SAD-a, npr.: ambasadora, sudija saveznih sudova, kao i sudija Vrhovnog suda, te potvrđivanje članova Kabineta,
odlučivanje o uklanjanju Predsednika i drugih saveznih funkcionera.
Specifično je i da Senat ima pravo zakonodavne inicijative u svim segmentima, osim u pitanju budžeta. Jedino Dom predstavnika predlaže budžet na koji Senat mora dati svoje odobrenje.
U svim drugim slučajevima, Senat odlučuje ravnopravno s Domom predstavnika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerikanci danas biraju nove članove Kongresa, odnosno ceo Predstavnički dom i trećinu Senata, na međuizborima koji se tako nazivaju jer se održavaju na polovini predsedničkog mandata Džozefa Bajdena
Doček Nove godine na Gradskom trgu u Čačku, koji je trebalo da bude narodno veselje i trenutak opuštanja za više od hiljadu građana, propao je pod naletom pomračenih umova i blokadera koji su se okupili iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva.
Američki napad razotkrio je slabu odbranu Venecuele: Ruski S-300 i „Buk“ nisu radili, što doprinosi teoriji da je Moskva zapravo „papirni tigar“, piše Njujork tajms.
Jedna od velikih laži blokadera je tvrdnja da je tokom protesta 15. marta 2025. godine na okupljene pušten zvuk iz "zvučnog topa", a te očigledne laži je prihvatio čak i Evropski parlament koji je zvučni top uključio u rezoluciju protiv Srbije. Takvo oružje je verovatno korišćeno u Venecueli kada je kidnapovan tamošnji predsednik Nikolas Maduro, a ovo su simptomi nakon njegove upotrebe.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sa ambasadorom Evropske unije u Srbiji Andreasom fon Bekeratom, u četvrtak, 15. januara 2026. godine.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić osvrnula se na izjavu evroposlanika Tonina Picule u vezi sa posetom delegacije EU Srbiji, koja je poslednjih dana podigla veliku prašinu u javnosit.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Večeras je u prvoj borbi za medalju u Exatlonu pobedu odneo tim plavih rezultatom 5:4, dok su u borbi za nominacije pobedu odneli Crveni rezultatom 10:6.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Opština Zemun, Hram Svetog oca Nikolaja i SVEBOR savez Beograda organizuju u ponedeljak, 19. januara, na Bogojavljenje, 29. plivanje za Časni krst, saopšteno je iz ove opštine.
Posetom Dečijoj bolnici u Novom Sadu, pripadnici Odreda Žandarmerije u Novom Sadu obradovali su najmlađe pacijente paketićima, toplim rečima, pažnjom i podrškom.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksandra O. (32) za pokušaj teškog ubistva Ljube J. (71) 1.septembra 2025. godine na beogradskoj pijaci "Medaković 3". Ona je poslata Višem sudu na odluku o potvrđivanju, a okrivljeni se od hapšenja nalazi u pritvoru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, presretačem su oko 11 časova u Inđiji zaustavili četrdesetčetvorogodišnjeg Z. M. koji se vozilom marke "audi" kretao brzinom od 189,2 kilometara na čas na državnom putu Novi Sad - Inđija gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Književnici Ljiljani Habjanović Đurović danas je svečano uručen orden Karađorđeve zvezde prvog stepena, koju joj je dodelio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Američki glumac Leonardo Dikaprio izazvao je salve smeha među obožavaocima zahvaljujući svojim spontanim i živopisnim reakcijama tokom dodele Zlatnih globusa.
Predstava "Kuća" Nebojše Ilića, u režiji Voje Brajovića, otkazana je zbog zdravstvenog stanja glumca Branimira Brstine i neće biti izvedena u sredu, 21. januara, saopštio je danas Zvezdara teatar.
Pevač Đorđe David zaprepašćen je onim što se dogodilo Ani Bekuti u Čačku, ali ne i iznenađen jer je i sam nekoliko puta bio žrtva linča zbog svojih stavova.
Pevačica Seka Aleksić izrazila je žaljenje zbog onoga što se sinoć dogodilo Ani Bekuti u Čačku, iako već mesecima podržava blokadersko nasilje širom Srbije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar