• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: informer.rs/Wikipedia

08.11.2022

14:13

IZBORI ZA AMERIČKI KONGRES! Šta je Senat, a šta Predstavnički dom i ko o čemu odlučuje u SAD?

wikipedia/tanjug

Vesti

IZBORI ZA AMERIČKI KONGRES! Šta je Senat, a šta Predstavnički dom i ko o čemu odlučuje u SAD?

Podeli vest

Građani Sjedinjenih Američkih Država danas biraju članove Kongresa, najvišeg državnog organa ove zemlje. Sastavljen od gornjeg doma (Senata) i donjeg (Predstavničkog doma).

Da bi bilo jasnije o čemu se tačno radi i kako bi bolje razumeli izbore u SAD, u nastavku teksta objasnićemo ponaosob šta je Kongres, a šta Senat i Predstavnički dom, i ko su ljudi koje danas građani SAD biraju.

Kongres

Kongres Sjedinjenih Američkih Država narodno je predstavništvo i zakonodavni organ federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država. Ono se sastoji iz dva doma, Predstavničkog doma i Senata.

Predstavnički dom ima 435 članova, od kojih svaki predstavlja kongresni okrug i služi mandat od dve godine. Predstavnička mesta se raspodeljuju između država prema broju stanovnika. Svaka država ima dva senatora, bez obzira na broj stanovnika. Postoji 100 senatora, koji služe mandat od šest godina. I senatori i predstavnici se biraju putem direktnih izbora.

Foto: youtube.com/printskrin

Kapitol Hil

Ustav Sjedinjenih Američkih Država dodeljuje Kongresu sve zakonodavne moći federalne vlasti. Nadležnosti Kongresa su ograničene na one nabrojane u Ustavu, sve ostale su eksplicitno ostavljene državama i građanima. Uredbama Kongresa, Kongres može uređivati trgovinu među saveznim državama i spoljašnju trgovinu, nametati poreze, organizovati federalne sudove, upravljati vojskom, proglasiti rat i provoditi neke druge neophodne mere.

Predstavnički dom i Senat su jednaki domovi. Ipak, postoje i posebna ovlašćenja dodeljene samo jednom domu. Savet i odobrenje Senata su potrebni za potvrđivanje predsedničkih nominacija na visoke izvršne i sudske položaje i za potvrđivanje ugovora. Zakoni o prikupljanju budžetskih prihoda moraju biti pokrenuti u Predstavničkom domu i samo taj dom može pokrenuti proces opoziva federalnih službenika.

Kongres se sastaje u prestonici Sjedinjenih Američkih Država, Vašingtonu.

Predstavnički dom

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država jedan je od dva doma u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, koji ima dvodomnu (bikameralnu) strukturu. Drugi dom Kongresa je Senat Sjedinjenih Američkih Država.

Prvi član Ustava Sjedinjenih Američkih Država određuje koja ovlašćenja ima Zastupnički dom. Tako ovaj dom donosi federalne zakone koji važe na celoj teritoriji SAD-a. Zakone koje usvoji Predstavnički dom mora odobriti i Senat, a mora ih potpisati predsednik SAD-a. Ako predsednik stavi veto na zakon, on neće stupiti na snagu, osim ako i Predstavnički dom i Senat ponovo ne izglasaju zakon dvotrećinskom većinom u svakom domu.

Foto: Tanjug/AP

Senat SAD

Broj zastupnika koji će imati neka savezna država u Predstavničkom domu zavisi od broja stanovnika svake države, odnosno proporcionalan je tom broju, ali je svakoj saveznoj državi zagarantovano najmanje jedno mesto. Predstavnički dom prvobitno je imao samo 65 zastupnika iz 13 država (biran je jedan zastupnik na svakih 30.000 stanovnika). S rastom broja stanovnika rastao je i broj zastupnika (kongresmena) u Zastupničkom domu, ali i kvota od 30.000 stanovnika.

Zastupnički dom je 1920. imao 435 zastupnika (tada je biran jedan na svakih 350.000 stanovnika). Godine 1929. odlučeno je da će se u ovaj dom trajno birati 435 zastupnika bez obzira na porast stanovništva. Trenutno se broj zastupnika iz pojedinačnih saveznih država određuje na osnovu popisa stanovništva, koji se vrši svakih deset godina. Najmnogoljudnija savezna država Kalifornija trenutno ima 53 zastupnika.

Foto: AP/J Scott Applewhite

Kongres SAD

Zastupnički dom, po Ustavu, ima nekoliko isključivih nadležnosti:

  • inicira donošenje zakona koji se tiču poreza;
  • pokreće opoziv federalnih službenika;
  • bira predsednika u slučaju da elektorski kolegijum nije u mogućnosti to da uradi.

Za predsednika Predsetavničkog doma obično se bira šef predstavničke grupe stranke koja ima većinu u domu.

Senat

Prema Ustavu SAD-a, Senat je sastavljen na principu ravnopravnosti država, te ga sačinjavaju po dva predstavnika (senatora) iz svake savezne države. Budući da SAD-e čini 50 federalnih država, Senat je sastavljen od 100 senatora.

Foto: Reuters

Senat SAD

Mandat senatora je šest godina, a svi senatori su podeljeni u tri razreda tako da se svaki druge godine jedna trećina Senata obnavlja. Za senatora može biti izabrana osoba koja zadovoljava sledeće uslove:

  • ima najmanje 30 godina starosti,
  • najmanje je 9 godina državljanin SAD-a i
  • koja je, u vreme izbora, nastanjena u državi koju želi da predstavlja kao senator.

Predsednik Senata je, prema Ustavu, potpredsednik SAD-a koji, zbog svojih obveza u izvršnoj vlasti, svoju dužnost predsedavanja Senatom poverava predsedniku pro tempore koji je redovno najstariji senator vladajuće stranke.

Potpredsednik SAD-a sudeluje u radu Senata prilikom Govora o stanju Unije, prebrojavanja elektorskih glasova na izborima za predsednika i potpredsednika SAD-a, te u slučajevima izjednačenog glasovanja.

Ovlašćenja Senata

Senat, prema Ustavu, ima nekoliko ekskluzivnih ovlašćenja:

  • ratifikacija međunarodnih ugovora,
  • potvrđivanje svih imenovanja predsednika SAD-a, npr.: ambasadora, sudija saveznih sudova, kao i sudija Vrhovnog suda, te potvrđivanje članova Kabineta,
  • odlučivanje o uklanjanju Predsednika i drugih saveznih funkcionera.

Specifično je i da Senat ima pravo zakonodavne inicijative u svim segmentima, osim u pitanju budžeta. Jedino Dom predstavnika predlaže budžet na koji Senat mora dati svoje odobrenje.

U svim drugim slučajevima, Senat odlučuje ravnopravno s Domom predstavnika.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

SAZNAJEMO! Uhapšen Sergej Trifunović
Hronika

SAZNAJEMO! Uhapšen Sergej Trifunović

Inspektori Četvrtog odeljenja beogradske policije priveli su večeras glumca i političkog aktivistu Sergeja Trifunovića i to nakon što su kod njega našli nekoliko grama opojne droge, nezvanično saznaje Informer!

18.04.2024

21:36

Sport

Na današnji dan: Rođen jedan od najboljih fudbalera svih vremena!
Fudbal

Na današnji dan: Rođen jedan od najboljih fudbalera svih vremena!

19. APRILA 1972. godine rođen je legendarni brazilski fudbaler Rivaldo. Afirmisao se u Palmeirasu, pa igrao za Deportivo La Korunju, Barselonu, Milan, Kruzeiro, Olimpijakos, AEK... Sa Brazilom je bio prvak sveta 2002, sa Milanom prvak Evrope 2003, a Zlatnu loptu je dobio 1999. godine.

19.04.2024

06:00

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija