IZBORI ZA AMERIČKI KONGRES! Šta je Senat, a šta Predstavnički dom i ko o čemu odlučuje u SAD?
Podeli vest
Građani Sjedinjenih Američkih Država danas biraju članove Kongresa, najvišeg državnog organa ove zemlje. Sastavljen od gornjeg doma (Senata) i donjeg (Predstavničkog doma).
Da bi bilo jasnije o čemu se tačno radi i kako bi bolje razumeli izbore u SAD, u nastavku teksta objasnićemo ponaosob šta je Kongres, a šta Senat i Predstavnički dom, i ko su ljudi koje danas građani SAD biraju.
Amerikanci danas biraju nove članove Kongresa, odnosno ceo Predstavnički dom i trećinu Senata, na međuizborima koji se tako nazivaju jer se održavaju na polovini predsedničkog mandata Džozefa Bajdena
08.11.2022
09:21
Kongres
Kongres Sjedinjenih Američkih Država narodno je predstavništvo i zakonodavni organ federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država. Ono se sastoji iz dva doma, Predstavničkog doma i Senata.
Predstavnički dom ima 435 članova, od kojih svaki predstavlja kongresni okrug i služi mandat od dve godine. Predstavnička mesta se raspodeljuju između država prema broju stanovnika. Svaka država ima dva senatora, bez obzira na broj stanovnika. Postoji 100 senatora, koji služe mandat od šest godina. I senatori i predstavnici se biraju putem direktnih izbora.
Foto: youtube.com/printskrin
Kapitol Hil
Ustav Sjedinjenih Američkih Država dodeljuje Kongresu sve zakonodavne moći federalne vlasti. Nadležnosti Kongresa su ograničene na one nabrojane u Ustavu, sve ostale su eksplicitno ostavljene državama i građanima. Uredbama Kongresa, Kongres može uređivati trgovinu među saveznim državama i spoljašnju trgovinu, nametati poreze, organizovati federalne sudove, upravljati vojskom, proglasiti rat i provoditi neke druge neophodne mere.
Predstavnički dom i Senat su jednaki domovi. Ipak, postoje i posebna ovlašćenja dodeljene samo jednom domu. Savet i odobrenje Senata su potrebni za potvrđivanje predsedničkih nominacija na visoke izvršne i sudske položaje i za potvrđivanje ugovora. Zakoni o prikupljanju budžetskih prihoda moraju biti pokrenuti u Predstavničkom domu i samo taj dom može pokrenuti proces opoziva federalnih službenika.
Kongres se sastaje u prestonici Sjedinjenih Američkih Država, Vašingtonu.
Predstavnički dom
Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država jedan je od dva doma u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, koji ima dvodomnu (bikameralnu) strukturu. Drugi dom Kongresa je Senat Sjedinjenih Američkih Država.
Prvi član Ustava Sjedinjenih Američkih Država određuje koja ovlašćenja ima Zastupnički dom. Tako ovaj dom donosi federalne zakone koji važe na celoj teritoriji SAD-a. Zakone koje usvoji Predstavnički dom mora odobriti i Senat, a mora ih potpisati predsednik SAD-a. Ako predsednik stavi veto na zakon, on neće stupiti na snagu, osim ako i Predstavnički dom i Senat ponovo ne izglasaju zakon dvotrećinskom većinom u svakom domu.
Foto: Tanjug/AP
Senat SAD
Broj zastupnika koji će imati neka savezna država u Predstavničkom domu zavisi od broja stanovnika svake države, odnosno proporcionalan je tom broju, ali je svakoj saveznoj državi zagarantovano najmanje jedno mesto. Predstavnički dom prvobitno je imao samo 65 zastupnika iz 13 država (biran je jedan zastupnik na svakih 30.000 stanovnika). S rastom broja stanovnika rastao je i broj zastupnika (kongresmena) u Zastupničkom domu, ali i kvota od 30.000 stanovnika.
Zastupnički dom je 1920. imao 435 zastupnika (tada je biran jedan na svakih 350.000 stanovnika). Godine 1929. odlučeno je da će se u ovaj dom trajno birati 435 zastupnika bez obzira na porast stanovništva. Trenutno se broj zastupnika iz pojedinačnih saveznih država određuje na osnovu popisa stanovništva, koji se vrši svakih deset godina. Najmnogoljudnija savezna država Kalifornija trenutno ima 53 zastupnika.
Foto: AP/J Scott Applewhite
Kongres SAD
Zastupnički dom, po Ustavu, ima nekoliko isključivih nadležnosti:
inicira donošenje zakona koji se tiču poreza;
pokreće opoziv federalnih službenika;
bira predsednika u slučaju da elektorski kolegijum nije u mogućnosti to da uradi.
Za predsednika Predsetavničkog doma obično se bira šef predstavničke grupe stranke koja ima većinu u domu.
Senat
Prema Ustavu SAD-a, Senat je sastavljen na principu ravnopravnosti država, te ga sačinjavaju po dva predstavnika (senatora) iz svake savezne države. Budući da SAD-e čini 50 federalnih država, Senat je sastavljen od 100 senatora.
Foto: Reuters
Senat SAD
Mandat senatora je šest godina, a svi senatori su podeljeni u tri razreda tako da se svaki druge godine jedna trećina Senata obnavlja. Za senatora može biti izabrana osoba koja zadovoljava sledeće uslove:
ima najmanje 30 godina starosti,
najmanje je 9 godina državljanin SAD-a i
koja je, u vreme izbora, nastanjena u državi koju želi da predstavlja kao senator.
Predsednik Senata je, prema Ustavu, potpredsednik SAD-a koji, zbog svojih obveza u izvršnoj vlasti, svoju dužnost predsedavanja Senatom poverava predsedniku pro tempore koji je redovno najstariji senator vladajuće stranke.
Potpredsednik SAD-a sudeluje u radu Senata prilikom Govora o stanju Unije, prebrojavanja elektorskih glasova na izborima za predsednika i potpredsednika SAD-a, te u slučajevima izjednačenog glasovanja.
Ovlašćenja Senata
Senat, prema Ustavu, ima nekoliko ekskluzivnih ovlašćenja:
ratifikacija međunarodnih ugovora,
potvrđivanje svih imenovanja predsednika SAD-a, npr.: ambasadora, sudija saveznih sudova, kao i sudija Vrhovnog suda, te potvrđivanje članova Kabineta,
odlučivanje o uklanjanju Predsednika i drugih saveznih funkcionera.
Specifično je i da Senat ima pravo zakonodavne inicijative u svim segmentima, osim u pitanju budžeta. Jedino Dom predstavnika predlaže budžet na koji Senat mora dati svoje odobrenje.
U svim drugim slučajevima, Senat odlučuje ravnopravno s Domom predstavnika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerikanci danas biraju nove članove Kongresa, odnosno ceo Predstavnički dom i trećinu Senata, na međuizborima koji se tako nazivaju jer se održavaju na polovini predsedničkog mandata Džozefa Bajdena
Čak i pre nego su počeli izbori u Francuskoj, koji se održavaju danas i 7. jula (drugi krug), ruski lider Vladimir Putin je pobednik. Kako ocenjuje kolumnista "Blumberga", slabljenje Emanuela Makrona i uspon desničarske partije Marin Le Pen stvara pometnju u Evropi, jer se saveznici plaše gubitka prozapadnog glasa za stolom.
SAD, Južna Koreja i Japan najoštrije osuđuju produbljivanje vojne saradnje između Pjongjanga i Moskve, uključujući kontinuirani transfer oružja iz Severne Koreje u Rusiju, čime se produžava rat u Ukrajini, krši više rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i ugrožavaju stabilnost i u severoistočnoj Aziji i Evropi, saopštio je Stejt department.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je da je Srbija bezbedna zemlja koja ima odlične ekonomske rezultate i koja podjednako ulaže u svaki deo svoje teritorije, bez obzira na etnički sastav građana, ali i da će jučerašnji događaj dodatno zbližiti pripadnike svih nacionalnosti u našoj zemlji.
Sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i Srbije, koji je danas stupio na snagu obezbediće nove institucionalne garancije za bilateralnu ekonomsku i trgovinsku saradnju i obeležiće dalje unapređenje i razvoj praktične saradnje dve zemlje, izjavio je ambasador Kine u Srbiji Li Ming.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da je dijalog jedini način da se normalizuje odnos Beograda i Prištine, ispune postignuti sporazumi i reše brojni problemi na terenu, ali da premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija dijalog ne zanima.
U Telegram grupama 70.000 predatora dnevno deli i do 10.000 pornografskih fotografija i snimaka svojih devojaka, žena, pa čak i rođaka, ali i nepoznatih pripadnica lepšeg pola uslikanih na ulici.
Despot Stefan Lazarević govorio je da će ljubav sve pobediti. U emisiji "Info veče" govorilo se o nečemu sasvim suprotnom, o mržnji. Mi u našoj zemlji mnogo gradimo, ali smo zanemarili najvažniji hram, a to je čovek. Mržnjom su se bavili umni ljudi kao što su Niče i Dučić, kao i sveti otac Justin Popović koji je rekao da je mržnja smrt duše. Na ovu temu govorili su ministar unutrašnje i spoljne politike Tomislav Momirović i prof. dr Dragoslav Slojević sa Fakulteta organizacionih nauka.
Juče je izvršen teroristički napad u Beogradu kada je vehabista iz samostrela upucao pripadnika žandarmerije ispred Izraelske ambasade. Poznato je da je napadač ovom prilikom preminuo, dok je pripadnik žandarmerije operisan i nalazi se van životne opasnosti. Na ovu temu "Otvorenom studiju" Informer televizije govorili su Branko Nadoveza sa Instituta za noviju istoriju i stručnjak za bezbednost Gordana Mišev.
Rašed Ef Plojević zamenik predsednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji uključio se danas u program Informer TV povodom terorističkog napada koji se juče desio u Beogradu kod izraelske ambasade.
Juče je izvršen teroristički napad u Beogradu kada je vehabista iz samostrela upucao pripadnika žandarmerije ispred Izraelske ambasade. Poznato je da je napadač ovom prilikom preminuo, dok je pripadnik žandarmerije operisan i nalazi se van životne opasnosti. Na ovu temu "Otvorenom studiju" Informer televizije govorili su Veljko Jovanović, član SNS-a, Radiša Roksić, biviši načelnik BIA, a uživo u program javio se i Rašed Ef Plojević zamenik predsednika Ešihata Islamske zajednice u Srbiji.
Načelnik Uprave kriminalističke policije (UKP) Ninoslav Cmolić gostovao je danas na Informer TV i tom prilikom govorio o jučerašnjem napadu na žandarma, kao i o aktivnostima policije u rasvetljavanju pozadine ovog terorističkog akta.
Vehabija Senad Ramović Becan (51), koji je 13,5 godina proveo na robijii zbog terorizma, objavio je dan pre terorističkog napada Miloša Žujovića (35) ispred izrealeske ambasade status na Fejsbuku u kojem poziva na ustanak!
Miloš Žujović (25), koji je u terorističkom napadu ispred izraelske ambasade u Beogradu teško samostrelom ranio žandarma Miloša Jevremovića (34), ranije je hteo da upiše policijsku akademiju i da bude inspektor, rekao je danas za informer.rs njegov otac Zoran Žujović.
Fudbaleri Engleske plasirali su se u četvrtfinale Evropskog prvenstva pošto su posle produžetaka, do kojih su stigli golom Džuda Belingema makazicama u 90+5. minutu, savladali Slovake rezultatom 2:1, ali jedan detalj sa meča nije mogao da nam promakne.
Nikola Jokić je trenutno na pripremama košarkaške reprezentacije Srbije za predstojeće Olimpijske igre u Parizu, a iz NBA lige, njegovog kluba, Denver nagets, stižu mu lepe vesti.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Prilikom čišćenja ili u situacijama kada se po domu šire neprijatni mirisi, mnogi ljudi pribegavaju skupim hemikalijama. Sastojak koji skoro svako ima u kuhinji rešava probleme kao što su neprijatni mirisi, prljave plastične posude, pa čak i zaprljane pločice.
Folker Sloba Radanović otvoreno je govorio o životnim problemima te je otkrio kako najviše žali što gubi vreme sa sinom zbog prevelikog broja zakazanih nastupa.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.