AMERI ZA RUSE SPREMAJU AVGANISTANSKI SCENARIO, ZA KIJEV JE TO SMRTNA PRESUDA! Budućnost Ukrajine zavisi od nove strategije Zapada!
Podeli vest
NATO pod uticajem SAD može krenuti ka usvajanju politike na dva koloseka koja bi uključivala povećanje civilne pomoći Ukrajini i podršku njenim odbrambenim sposobnostima
Kada je ukrajinska vojska pre tri nedelje ponovo zauzela Herson, činilo se da rat prelazi u završnu fazu koja bi se mogla okončati dovoljnim povlačenjem Rusije, što bi omogućilo neku vrstu rešenja putem pregovora.
SAD se moraju suprotstaviti planu predsednika Rusije. O tome je u članku za Newsweek pisao Džejson Nikols, viši predavač na Odseku za afroameričke studije na Univerzitetu Merilend College Park.
27.11.2022
18:44
Ali ovakava očekivanja, piše Pol Roberts profesor Univerziteta Bredford, su se izjalovila zbog sve većeg insistiranja Ukrajine da povrati sve teritorije koje je Rusija zauzela od 2015, uključujući Krim. To bi podrazumevalo totalnu rusku kapitulaciju, što bi navelo Vladimira Putina da ozbiljno zapreti eskalacijom sukoba uz pretnju upotrebe oružja za masovno uništenje. Zbog toga se čini malo verovatnim da će pregovori uskoro započeti - ali postoje i drugi načini ratovanja tokom zime, a nedavni razvoj događaja ukazuje na jedan mogući tok oružanog sukoba.
Nakon povlačenja Rusije iz Hersona, pretpostavka je bila da će Kremlj učvrstiti svoje odbrambene položaje, da će se vojska „ukopati" tokom zime i započeti proces priprema za prolećnu ofanzivu sledećeg marta. Umesto toga, Rusi su započeli značajnu ofanzivnu operaciju, uglavnom oko grada Bahmuta u Donjeckoj oblasti.
Ruska vojska od maja ima značajne snage raspoređene u tom području, ali je ostvarila ograničene uspehe, uz veliki broj poginulih i ranjenih vojnika. Ipak, poslednjih nedelja, posebno od gubitka Hersona, poslata su značajna pojačanja, što je dovelo do nekih od najintenzivnijih borbi u celom ratu.
Odnos snaga
Odlučan i neprekidan napad ruskih snaga suočio se sa snažnom ukrajinskom odbranom, što je rezultiralo velikom brojem žrtava na obe strane. U izveštaju američke štampe ovako je opisana scena tokom jednog dana borbi ranije ove nedelje: „skoro sat vremena izgledalo je da broj žrtva na ukrajinskoj strani u istočnom gradu Bahmutu neprestano raste: vozila hitne pomoći, oklopni transporteri i privatna vozila neprestalno su dovozili ranjenike do jedine gradske vojne bolnice".
Iako ruske snage ne postižu značajne uspehe i gubici im rastu, to ih nije odvratilo od daljih napada. Zašto nastavljaju, nejasno je. Institut za proučavanje rata ističe: „ruski napori oko Bahmuta ukazuju na to da njihova vojska u osnovi nije uspela da izvuče pouke iz prethodnih kampanja u kojima je bila koncentrisana na ciljeve od ograničenog operativnog ili strateškog značaja, a imala je veliki broj žrtava".
Jedno od objašnjenja je da postoji unutrašnje rivalstvo unutar ruske vojske, sa moćnom frakcijom koja je odlučna da preuzme Bahmut što pre, verovatno pod velikim pritiskom Putina i njegovih ljudi kako bi se postigao nekakav rezultat. To može objasniti raspoređivanje plaćenika iz grupe Vagner - ruske privatne vojne kompanije - u ovu oblast, s obzirom na to da se veruje da osnivač grupe, Jevgenij Prigožin, ima liderske ambicije. Šta god da je razlog, Putin očigledno namerava da nastavi s ratom, iako se pokazalo da je on izuzetno skup, što pokazuje ne samo broj ljudi koji su ubijeni ili osakaćeni, već i sama količina upotrebljene vojne opreme.
Tokom leta, na primer, ukrajinska vojska je svakodnevno ispaljivala do 7.000 artiljerijskih granata, dok su Rusi koristili preko 40.000, a sličan odnos je verovatno i danas. Ukrajinska vojska ima 350 modernih zapadnih artiljerijskih oruđa, ali ih je trećina u svakom trenutku van upotrebe, često zato što je cevi potrebno zameniti.
Problem za Ukrajinu je što je većina zapadnih armija smanjila svoje zalihe oružja nakon završetka Hladnog rata, a najveći proizvođač, Sjedinjene Države, prave samo 15.000 artiljerijskih granata mesečno. Sada seSADi mnogi saveznici u NATO-u bore da povećaju svoje zalihe, što će se pokazati veoma profitabilnim za kompanije koje se bave proizvodnjom oružja širom Zapada. Švedska, na primer, ima novu vladu desnog centra koja povećava vojnu potrošnju za blizu 90 odsto u narednih sedam godina.
Na samitu NATO-a u Bukureštu ove sedmice dogovoreno je povećanje zaliha oružja i dostavljanje značajne pomoći Ukrajini kako bi ona, suočena sa ponovljenim ruskim raketnim napadima, obnovila svoju kritičnu infrastrukturu. Direktna vojna pomoć NATO-a Ukrajini ove godine je već premašila 40 milijardi dolara, što je blizu celokupne godišnje potrošnje Francuske na vojsku.
To ne znači da će Ukrajina dobiti ono naoružanje koje traži kako bi dobila rat, pogotovo zato što njena lista želja uključuje rakete zemlja-zemlja (ATACMS) - koje imaju mnogo veći domet od onih koje trenutno koristi (HIMARS). Ali Ukrajina bi mogla da dobije predloženu novu raketu koju će Boing sastaviti od postojećih komponenti, a koja će imati veći domet od onih koje sada koristi, ali kraći od ATACMS-a. Verovatno će dobiti i neophodno protivraketno naoružanje za upotrebu protiv naoružanih dronova i krstarećih raketa.
Ono što bi zaista preokrenulo odnos snaga između zaraćenih strana u korist Ukrajine su rakete mnogo većeg dometa i krstareće rakete, koje imaju domet 700 kilometara ili više (čak i ATACMS ima domet samo do 300 kilometara). Ovakve rakete bi mogle da pogode vazdušne baze unutar Rusije, koje se koriste za napade bombardera i za lansiranje projektila.
Nova strategija
Vašington je oprezan u vezi sa naoružanjem koje isporučuje Kijevu, bez obzira na to koliko su snažni zahtevi, i izgleda da za to postoje tri razloga.
Jedan je rizik da napredne tehnologije dođu u ruke ruskih stručnjaka i da ih ovi možda dostave Iranu. Drugi je strah od podsticanja Putina na eskalaciju, jer bi mu NATO, eventualnom isprukom ofanzivnog naoružanja Ukrajini obezbedio opravdanje za to. Treće je gledište - neprijatno uobičajeno u nekim desničarskim i strateškim analitičkim krugovima SAD - da je najbolje da se rat nastavi godinama, ako je potrebno, što bi oslabilo Rusiju kao potencijalnu pretnju dugoročnim interesima SAD, posebno ako bi to ograničilo kapacitet budućeg kinesko-ruskog saveza.
U prethodnoj kolumni pisao sam da su razgovori u naredna tri meseca malo verovatni, osim ako Putin nije pod ozbiljnim pritiskom - a odlučna ruska ofanziva oko Bahmuta je značajna u tom kontekstu. Ova ofanziva sugeriše da Putin i dalje misli da zapadna posvećenost Ukrajini može biti potkopana, zbog nestašice energije i ekonomskih problema u većem delu Evrope. Ako je to tačno, onda bi rat mogao godinama da traje kao sukob niskog nivoa.
Jačanje unutrašnje opozicije i promena režima u Moskvi su i dalje mogući. U svakom slučaju, NATO - pod uticajem SAD - može krenuti ka usvajanju politike na dva koloseka koja bi uključivala povećanje civilne pomoći Ukrajini i snažnu podršku njenim odbrambenim sposobnostima.
Cilj takve strategije je maksimiziranje ruskih žrtava na terenu i dalje slabljenje ruske ekonomije, a da pri tom Ukrajina ne bi mogla da prenese rat na samu Rusiju. Sva ubijanja bi bila u Ukrajini. To bi mogla biti brutalna, ali efikasna strategija za slabljenje Rusije kao dugoročne pretnje, ali cena koju bi platili Ukrajina i njen narod bi bila ogromna. Talibanima je trebalo dve decenije da iscrpe zapadne armije i nateraju ih na povlačenje, tako da takav oblik ratovanja teško da predstavlja novinu.
Američka vlada je iskoristila Ukrajinu da se suprotstavi Rusiji i sada je spremna da je se otarasi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Reporterfi Media & Travel .
17.04.2024
16:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD se moraju suprotstaviti planu predsednika Rusije. O tome je u članku za Newsweek pisao Džejson Nikols, viši predavač na Odseku za afroameričke studije na Univerzitetu Merilend College Park.
U Briselu će danas biti nastavljeni razgovori u okviru dijaloga Beograda i Prištine, a očekuje se da će glavna tema ponovo biti odluka takozvane Centralne banke Kosova da zabrani upotrebu dinara na KiM.
Snežana Paunović, potpredsednica Narodne skupštine Republike Srbije oglasila se povodom današnjeg sastanka kolacije okupljene oko Dragana Đilasa, koju čine "Srbija protiv nasilja" i NADA sa predsednicom parlamenta Anom Brnabić.
Gradska izborna komisija (GIK) proglasila je na današnjoj sedici izbornu lista broj 2. Ruska stranka – Srbi i Rusi braća zauvek! koju je podnela Ruska stranka za izbore za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisane za 2. jun.
Sporazum o saradnji za aktivno uključenje studenata i nastavnog osoblja u projekat izgradnje beogradskog metroa potpisali su juče dekan Fakulteta primenjenih umetnosti prof. Goran Čpajak i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Andreja Mladenović. Ovim preduzeće dodatno razvija saradnju sa fakultetima u cilju unapređenja struke, inovacija i tehnološkog razvoja i, od ustanova iz prvenstveno tehničke struke, proširuje je i na fakultete iz oblasti društveno-humanističkih nauka.
Drastična promena vremena juče je iznenadila građane Srbije, a pojedine delove zemlje zahvatilo je i nevreme. Neobična scena snimljena je u Kovačici šokirala je meštane.
agađenje vazduha, ostaci plastike, previše brige, previše sedenja, zaboravljanje čišćenja koncem, ispijanje kafe, jedenje hamburgera – ponekad izgleda kao da se sve u životu pokušava da nas ubije.
Gosti Info večeri bili su prof. Miloje Pršić, istoričar, prof. dr Milimir Mučibabić, sociolog i pukovnik specijalnih jedinica u penziji Srbobran Radić a oni su pričali o sramnoj rezoluciji navodnog genocida u Srebrenici i prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope.
Gost Glavnog dnevnika Informer TV bio je državni sekretar Ministarstva odbrane Nemanja Starović, a govorio je o sramnoj sednici Saveta Evrope, gde je doneta preporuka da lažna država Kosovo uđe u tu organizaciju.
U novom izdanju emisije Rat uživo, pored aktuelnih svetskih ratnih žarišta, gosti novinar Igor Damnjanović i Mihail Zvinčuk, vlasnik Telegram kanala "Ribar", govorili su i o uticaju Telegram kanala na izveštavanje sa ratišta.
Nakon dve nedelje potrage za telom Danke Ilić (2) koju su 26. marta službenim automobilom udarili, a onda ubili dvojica radnika borskog JKP "Vodovoda", Srđan Janković i Dejan Dragijević, istraga se sada usmerava na četiri ključna pravca.
Suđanje za brutalno ubistvo tiktokerke Noe Milivojev (18) koja je nestala je 17. juna prošle godine, a delovi njenog tela pronađeni 19 dana kasnije u stanu njenog emotivnog partnera Ognjena Dabetića (33) u centru Beograda, počinje danas pripremnim ročištem u Višem sudu u Beogradu.
Stefan Marković, koji je na Dorćolu slučajno video kako se dvojica napadača iživljavaju nad Stefanom Savićem, u ekskluzivnoj ispovesti za Kurir govori o kobnoj noći i borbi za život
Ana Ličnik (34) nestala je u nedelju, 24. marta u Beogradu. Poslednji put je viđena u javnom prevozu, u autobusu broj 23, nakon čega joj se gubi svaki trag.
Saška Kovačević (29) iz Modriče zvana "Fatalna Saška", poznata po iznudi 15.000 maraka od katoličkog sveštenika zbog s*ks afere, osuđena je u Osnovnom sudu u Derventi na 1.500 KM (oko 750 evra) novčane kazne jer je u tuči ispred kafića "Dors" u Brodu povredila jednu osobu.
Tužbu protiv "stare dame" je Kristijano Ronaldo (36) podneo još krajem prošle godine, tražio je isplatu svih zaostalih dugovanja, a taj postupak je sada konačno dobio epilog.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
“Negde putem shvatio sam da je smrt samo još jedan trenutak. Trenutak koji nam, doduše, oduzima sve druge trenutke. Čini li ga to najvažnijim ili najmanje važnim, ne znam ni sam.” - Marko Babić
Glavna tema u medijima poslednjih nekoliko dana je razvod Dženana Lončarevića i njegove supruge Samire, a iz dana u dan pojavljuju se novi detalji bračnog brodoloma.
Pobednik prve sezone rijalitija "Parovi", karatista Miloš Vuković Riki, postao je milioner koji živi u Dubaiju! Za razliku od Zorice Dukić, sa kojom je davne 2011. godine delio prvu nagradu od 250.000 evra, a koja i dalje obitava po ovakvim formatima, Riki živi svoj san u dalekim Arapskim Emiratima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.