AMERIČKI SATELITI "UHVATILI" RUSE, vidi se šta spremaju hiljade kilometara od Ukrajine! Više nema tajni, RAT OVDE UVELIKO TINJA, a kad se led otopi...
Podeli vest
Paralelno sa ratom u Ukrajini, Rusija je u velikoj ofanzivi na dalekom severu, snimili su to i zapadni sateliti. Šta se dešava na Arktiku?
Rusija širi svoje vojne baze na Arktiku, uprkos ratu protiv Ukrajine, tvrdi CNN, pozivajući se na novu seriju satelitskih snimaka koje je dobio od kompanije Maksar Tehnolodžis.
Vašington priprema teren za svrgavanje ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog kako bi na njegovo mesto postavio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, izjavio je američki vojni ekspertb bivši obaveštajc američkog Marinskog korpusa Skot Riter. Istovremeno, američki njuz-magazin Newsweek objavio je tvrdnju kongresmena-republikanca Adama Kinzingera da je NATO u stanju da sa Rusima izađe na kraj za samo tri dana.
20.12.2022
20:37
Na snimcima se vide ruske radarske baze i piste koje su bile unapređene tokom prošle godine. Slike ne pokazuju dramatičan razvoj i širenje, već kontinuirani napredak u utvrđivanju i proširenju područja, za koje analitičari kažu da je od vitalnog značaja za odbrambenu strategiju Rusije, u vreme velikog pritiska na vojne kapacitete Moskve.
U isto vreme, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe je krajem decembra u ekskluzivnom intervjuu za CNN izjavio da je sada "značajno jačanje ruske vojske na krajnjem severu", uz nedavne tenzije koje su dovele do toga da alijansa "udvostruči svoje prisustvo" kao odgovor.
#Russia is stepping up its military presence in the Arctic - CNN
The conclusions were drawn after reviewing satellite imagery obtained by CNN from Maxar Technologies, which shows a range of Russian radar bases and runways that have been upgraded over the past year. pic.twitter.com/Y0ARZocIIy
— Avia Pro - Breaking news (@avia_pro) December 23, 2022
Arktikje jedno od poslednjih neiskorišćenih područja na planeti. Šest zemalja okružuju Arktički okean: Rusija, Kanada, SAD, Danska, Norveška i Island. Oštra klima i niske temperature nisu pogodni za ljudski život što je dugo bila prirodna barijera za eksploataciju dalekog severa, ali klimatske promene ovo brzo menjanju.
Katastrofalni ekefti globalnog zagravanja menjaju sliku dalekog severa. Polarna kapa se topi i otvara put do resursa vrednih milijarde, od riba do fosilnih goriva i retkih minerala. Znaju to i Rusija i SAD, ali i Kina, Indija i još žešća trka za resurse mogla bi da počne upravo sa sve većim otopljavanjem i otapanjem severne kape što će učiniti prohodnim hiljade plovnih kilometara.
Foto: Reuters
Ruska vojska u arktičkom krugu
Dominacija Rusije
Trka je u punom jeku i za sada dominira Rusija. Postoje procene da će letnji led na Arktičkom okeanu potpuno nestati do 2035. godine. Sada je tokom leta već moguće da brodovi plove kroz Arktik prema Evropi i severnoj Aziji. Nove rute i te kako su kraće od ustaljenih trgovinskih puteva kroz Suecki i Panamski kanal.
Uz to, Arktik obiluje zalihama nafte, prirodnog gasa, mineralima i retkim metalima koji se nalaze ispod okeanskog dna. Procene se razlikuju, ali približno 16 odsto svetske nafte koja još nije iskorišćena i 30 odsto svetskog neotkrivenog gasa leži upravo pod severnom "kapom".
Region je podeljen na teritorijalne vode okolnih zemalja i njihovih eksluzivnih zona, područja obalskih voda dodeljenih svakog zemlji sa obalom koja je ekskluzivno njihova.
Teritorijalne pretenzije na ove vode i zone se preklapaju i odlučivanje ko ima pravo na njih postaje komplikovano, iako su pravila postavljena Konvencijom UN-a o pravima na moru (UNCLOS).
Ipak, Zapad je i ovde u strahu od najveće zemlje na svetu koja je shvatila da će topljenje leda na Arktiku u potpunosti otvoriti prolaz ka njenoj dugačkoj granici na severu, dugoj više od 24.000 kilometara.
Rusija je zato ponovo otvorila 50 starih vojnih baza na severu, dok je deset radarskih stanica poboljšano, a oformljene su i stanice za potragu i spasavanje. Prošireni su stari aerodromi i na njima su stacionirani modernizovani lovci MiG-31, kao i raketne baterije. U isto vreme, Severna komanda mornarice Ruske Federacije koja je zadužena za arktički region 2021. je postala jedna od pet vojnih distrikta, čime se naglašala važnost ovog strateškog područja.
Amerika i NATO
Sve ovo uticalo je i da i zapadne sile pokušaju da povećaju vojno prisustvo na Arktiku, što u ambijentu ekstremno niskih temperatura predstavlja izazov. SAD i saveznici imaju iskustvo u vođenju operacija na Arktiku još od perioda Hladnog rata, međutim, Zapad zaostaje kada je u pitanju vojno prisustvo, ističe Rojters.
Pentagon bi uskooro trebalo da objavi dokument o arktičkoj strategiji, u kojem će pokušati da bolje definiše kakvi su kapaciteti potrebni američkim vojnicima na opasno niskim temperaturama.
”Kada je zimi sve vreme mrak i 50 do 60 stepeni ispod nule ili čak i više, to je jednostavno brutalno”, rekao je zvaničnik za Rojters.
Agencija podseća da je Rusija od 2005. godine, osim što je ponovo otvorila desetine arktičkih vojnih baza iz vremena sovjetske ere, modernizovala svoju mornaricu i razvila nove hipersonične rakete dizajnirane za izbegavanje američkih senzora i odbrane. Prema nekim ekspertima, Zapadu će biti potrebno najmanje deset godina da sustigne rusku vojsku u regionu, ukoliko se odluči za to.
”Arktik je trenutno tamna oblast na mapi”, kazala je Ketil Olsen, bivša norveška vojna predstavnica u NATO-u i Evropskoj uniji, koja je sada na čelu “Andoeja spejs” norveške državne kompanije koja testira nove vojne i tehnologije za nadzor i lansira istraživačke projektile.
"Toliko je prostran sa retkim resursima za nadzor", navela je Olsenova.
Pentagon je postavio niz radara za rano upozoravanje od Aljaske do Grenlanda i Norveške. Poslednja, peta generacija borbenih aviona stacionirana je na Aljasci, a podmornice SAD-a i NATO-a redovno vrše operacije oko i ispod polarnog leda.
Američka mornarica povećala je i broj razrača na šest i redovno izvodi vojne vežbe. SAD i Norveška, NATO članice, imaju dogovor da američke baze mogu da se postavljaju na norveškom tlu. Američka vojska pravi zalihe municije, oružja i vozila u postrojenjima na severu te zemlje. Podsetimo, NATO je imao svoju najveću vojnu vežbu 2018. godine, sa više od 50.000 vojnika na severu Norveške.
Foto: Reuters
Konvoj američke vojske tokom vojnih vežbi na dalekom severu
Ove godine pokrenuo je vežbe "Hladni odgovor" na severu Norveške, seriju vojnih manevara na kojima su učestvovale desetine hiljada specijalaca za ratovanje na Arktiku, stotine vozila, aviona, helikoptera i brodova.
Za NATO saveznice, Giuk prolaz između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije ključna jeveza na Severnom Atlantiku. Tamo se takođe nalaze polja nafte i gasa, a ne treba smetnuti s uma da je Norveška sada najveći snabdevač Evrope gasom. Ulaskom Švedske i Finske u NATO, sedam od osam arktičkih država biće članice alijanse, ističe Rojters.
Usled tenzija, posebno posle diverzije na ruskim goasvodima Severni tok, Zapad strahuje da su riziku izloženi i komunikacioni kablovi i satelitski sistemi uključujući i sistem globalnog pozicioniranja (GPS) koji povezuje i civilne i vojne korisnike.
Za to vreme, Vašington kreće u snažnu "severnu ofanzivu". Američko ministarstvo odbrane instalira radarski sistem dugog dometa koji omogućava satelitima i drugim zemaljskim radarima da sarađuju na Aljasci, koji će, kako se tvrdi, ubuduće “moći da se pozabavi hipersoničnim projektilima”. Trebalo bi da bude završen 2023, ali su iz Agencije za raketnu odbranu odbili da komentarišu hoće li moći da presretne “cirkon”.
U isto vreme, Kanada je takođe izgradila pomorske baze za punjenje goriva na dalekom severu zemlje, dok region s mora nagledaju Arktički obalski patrolni brodovi (AOPS).
Kina i Indija traže svoj deo kolača
Kina i Indija takođe žele na Arktik. Peking ima stav da je područje od međunarodne važnosti i da ne može da pripada samo određenim zemljama. Kina je zbog toga napravila istraživačke brodove da ispitaju severne vode iznad Rusije. Takođe je poslala deset naučnih ekspedicija na Akrtik, a sada se razmatra gradnja nuklearno naoružanih ledolomaca.
Kina želi da se poveže sa Arktikom kroz svoju inicijativu Pojas i put. Ponudila je da kupi skandindavske luke, razmatrala je železničke veze od Finske do Kine, a jedna kineska kompanija kupila je staru švedsku podmornicu.
Kina je 2018. ponudila i da izgradi tri aerodroma na Grenlandu, a u martu 2021, Finska je odbila pomoć Pekinga da proširi svoje severne aerdorome kako bi kineski ratni avioni mogli tu da sleću dok borave u istraživačkim misijama.
U isto vreme, kineski brodovi mogli bi puno brže da pristupe Atlantskom okeanu, što je područje na koje se Kina fokusirala u svom širenju uticaja na globalnom nivou.
I Indija smatra da treba podeliti arktičke resurse. Kineska komunistička partija čak je predložila da svaka zemlja dobije deo proporcialno broju stanovnika. Kina bi tako imala pravo na četvrtinu arktičkih rezervi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO ima instrumente da preispita sebe, a umesto što pričamo o evropskoj vojsci, hajde da potražimo nove načine vojne saradnje između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je predsedavajući vojnog komiteta Atlantskog saveza, admiral Đuzepe Kavo Dragone za list Korijere dela Sera.
Vašington priprema teren za svrgavanje ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog kako bi na njegovo mesto postavio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, izjavio je američki vojni ekspertb bivši obaveštajc američkog Marinskog korpusa Skot Riter. Istovremeno, američki njuz-magazin Newsweek objavio je tvrdnju kongresmena-republikanca Adama Kinzingera da je NATO u stanju da sa Rusima izađe na kraj za samo tri dana.
Francuski predsednik odobrio je pokretanje tajnih specijalnih operacija usmerenih na fizičku eliminaciju afričkih lidera koji ne odgovaraju interesima Pariza, saopštila je Služba spoljne obaveštajne službe Rusije (SVR).
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je u prvom Kolegijumu otkrio detalje jučerašnjeg nasilja u režiji blokadera u Kuli, a o najnovijim informacijama o tim ružnim događajima je za našu televiziju govorio i pokrajinski sekretar Vladimir Galić.
U dragstoru "Amanda" u ulici Uroša Predića u Nišu juče se oko 21 čas dogodio pokušaj razbojništva, kada je jedan napadač, uz pretnje pištoljem i mačetom, pokušao da iznudi novac. Međutim, tada je naišao gradonačelnik Niša, Dragoslav Pavlović, i sprečio da do krađe uopšte i dođe, pa postao pravi heroj o kom sada bruji čitava Srbija.
Miloš Vučević, predsednik Srpske napredne stranke gostujući na Informer TV obelodanio je blokaderske planove i načine na koje uništavaju našu zemlju više od godinu dana.
Raskol i međusobne optužbe u redovima zgubidana ne jenjavaju. Ovog puta, uoči izbora koji će biti održani u Aranđelovcu, blokaderi ne mogu da se dogovore koji od njihovih zborova je pravi i uspostave jedinstvo za izlazak na predstojeće izbore.
Jedan od najglasnijih i najuticajnijih ideologa blokadera, i lice sa „Studentske liste“, advokat Božo Prelević (67) je pre neki dan gostovao u jednoj o mnogih opskurnih emisija na Jutjubu.
Himna Plavog tima je izazvala lavinu komentara u Exatlonu. Zanimljivo, ideja da se ona komponuje potekla je od Andreja Bedića, koji nije toliko vešt u pričanju srpskog jezika.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Kada kupujete mesne prerađevine u komadu dobro pazite, jer ono što piše na deklaraciji, ne znači da je tako i upraksi, pogotovo kada se radi od gramaži!
U zabačenim selima Homolja, još uvek se praktikuje ritual obilaženja grobova bližnjih i donošenje hrane, čak i kada nisu Zadušnice. Ovaj običaj o kome se retko priča naziva se "grobljanska večera".
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izјavio јe da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Stari grad, u saradnji sa Višim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili јednu osobu zbog sumnje da јe izvršila krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opoјnih droga.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je u toku noći došlo do velike zaplene droge u Beogradu navodeći da je zaplenjeno 500.000 tableta.
Policija je 31. januara uhapsila S.D. (35), zbog sumnje da je u saradnji sa A.Ž. (25), za kojim je raspisana potraga, oštetila beogradsku firmu za preko 150 miliona dinara.
Glumica Karla Bruni bila je u vezi sa Žan-Polom Entovenom i sa njegovim sinom Rafaelom Entovenom, a onda je uplovila u brak sa bivšim predsednikom Francuske Nikolom Sarkozijem.
Glumica Ivana Žigon je pre oko dve decenije uplovila u emotivnu vezu sa tadašnjim monahom Grigorijem Brkovićem, koji je zbog nje napustio monaški život i odlučio da se oženi.
Novi detalji o slučaju seksualnih zločina Džefrija Epstina povezuju ga i sa žurkama porodice Rotšild koje je Stenli Kjubrik opisao u svom filmu "Širom zatvorenih očij" nakon kog je iznenada umro ne dočekavši njegovu premijeru.
Bivša rijaliti učesnica Anđela Đuričić doputovala je sa Tajlanda, a nije krila oduševljenje kulturom ove zemlje, zbog čega razmišlja da se tamo i preseli.
Pevačica Nataša Alimpić koja je tvrdila da je bila u vezi sa kolegom Harisom Džinovićem, ponovo je govorila o njihovom odnosu nakon saznanja da ima novu devojku.
Pevačica Edita Aradinović prisetila se perioda kada ju je influenser Vaj Vaj nazvao "matorom" i trenutka kada je zbog toga raskinula sa sedam godina mlađim momkom.
Pevačica Jelena Karleuša pojavila se na snimanju "Pinkovih zvezdi", kada je udarila na koleginice Anu Bekutu i Anđelu Ignjatović Breskvicu, koje joj se nisu javile nakon što im je pružila podršku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar