Britanski Bi-Bi-Si, na osnovu procena pet istaknutih vojnih i bezbednosnih stručnjaka, predstavlja veliku analizu trenutne situacije i pokušaj da se predvidi kako bi se sukobi u Ukrajini mogli odvijati u tekućoj godini.
U tom kontekstu, upitali su uvažene vojne analitičare da li je uopšte moguće zaključiti šta će i kako biti 2023. godine, bilo na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom. Ili bi se borbe mogle nastaviti do 2024. godine.
„Ruska prolećna ofanziva će biti presudna“
Majkl Klark, ugledni vojni stručnjak i pomoćnik direktora Instituta za strateške studije, kaže da je svako ko želi da napadne drugu zemlju bilo gde širom velikih evroazijskih stepa na kraju osuđen da tamo prezimi.
Napoleon, Hitler i Staljin morali su da održavaju svoje armije u pokretu suočeni sa stepskom zimom, a sada – pošto je njegova invazija na terenu imala suprotan efekat – ruski predsednik Vladimir Putin kopa u svojim snagama da sačeka priliku za novu rusku ofanzivu u proleće.
I jednoj i drugoj strani je, ističe, potreban odmor, ali su Ukrajinci bolje opremljeni i motivisani da nastave borbu i može se očekivati da održe pritisak na Ruse, barem u Donbasu.
Foto: Tanjug/AP
Ruska vojska u Zaporožju
Oko Kremine i Svatova, Ukrajinci su veoma blizu velikog proboja koji bi potisnuo ruske snage 60 kilometara nazad do sledeće prirodne odbrambene linije, blizu mesta gde je njihova invazija zapravo počela u februaru.
Kijev neće biti sklon da stane kada je neposredna nagrada tako velika. Ukrajinske ofanzive bi ipak mogle da prestanu na jugozapadu, kao rezultat oporavka od dejstava u Hersonu.
Prelazak na istočnu stranu reke Dnjepar – gde su se Rusi povukli – da bi se izvršio pritisak na ranjive putne i železničke veze Rusije sa Krimom, moglo bi se pokazati kao previše zahtevan manevar. Ali, ističe Klark, nikada se ne može isključiti mogućnost da Kijev pokrene novu iznenađujuću ofanzivu.
2023. godine ključna odrednica biće sudbina ruske prolećne ofanzive. Putin je priznao da je na ratištu već oko 50.000 novomobilisanih vojnika, a ostalih 250.000 njih se obučava za sledeću godinu.
Foto: Reuters
Ruski tenkovi na ukrajinskom frontu
Nema mesta ni za šta osim za nastavak rata dok se na bojnom polju ne reši sudbina ovih novih ruskih snaga, ističe Klark.
Kratak i klimav prekid vatre je jedina druga opcija jer je Putin jasno stavio do znanja da nema nameru da stane. Ukrajina je, pak, jasno stavila do znanja da se i dalje bori za svoje postojanje, zaključuje Klark.
„Ukrajina će vratiti svoju zemlju“
Andrej Piontkovski, naučnik i analitičar iz Vašingtona, veruje, međutim, da će Ukrajina pobediti obnavljanjem potpunog teritorijalnog integriteta najkasnije do proleća sledeće godine. Prema njegovim rečima, dva faktora oblikuju ovaj zaključak.
Jedna je motivacija, odlučnost i hrabrost ukrajinske vojske i ukrajinskog naroda u celini, što je, kaže, bez presedana u modernoj ratnoj istoriji. Druga je činjenica da je, nakon godina popuštanja pred ruskim diktatorom, Zapad konačno odrastao da shvati veličinu istorijskog izazova sa kojim se suočava. To, ističe, najbolje ilustruje nedavna izjava generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
Foto: Printskrin Tviter/Defence of Ukraine
Ukrajinski vojnik
- Cena koju plaćamo je u novcu, dok je cena koju plaćaju Ukrajinci u krvi. Ako autoritarni režimi vide da je sila nagrađena, svi ćemo platiti mnogo veću cenu. I svet će postati opasnije mesto za sve nas - rekao je Stoltenberg.
Tačan trenutak neizbežne pobede Ukrajine, kaže on, biće određen brzinom kojom NATO može da isporuči novi paket vojnog jurišnog oružja koji menja igru – tenkove, avione, rakete dugog dometa.
Koje oružje se isporučuje Ukrajini?
Piotkovski kaže da očekuje da će Melitopolj postati ključna tačka borbi u narednim mesecima, a možda i nedeljama. Nakon zauzimanja Melitopolja, Ukrajinci će, kako se veruje, lako doći do Azovskog mora, čime će efikasno prekinuti ruske linije snabdevanja i komunikacije sa Krimom.
Ruska kapitulacija, ocenjuje on, biće zvanično dogovorena na tehničkim pregovorima posle razornog ukrajinskog napredovanja na ratištu. Pobedničke sile – Ukrajina, Velika Britanija i SAD – tada će oblikovati novu međunarodnu bezbednosnu arhitekturu, zaključuje on.
"Ne nazire se kraj"
Barbara Zanketa sa Odseka za ratne studije Kraljevskog koledža u Londonu kaže da je Putin očekivao da Ukrajina pasivno prihvati akcije svog moćnijeg ruskog suseda bez značajnijeg mešanja drugih zemalja. Ova ozbiljna greška, ističe on, dovela je do dugotrajnog sukoba kojem se na prvi pogled ne vidi kraj.
Zima će, kaže, biti teška jer će Moskva udarima na ukrajinsku infrastrukturu pokušati da slomi moral i izdržljivost velikog dela već slomljenog stanovništva. Ipak, otpornost Ukrajine se pokazala kao izvanredna, pa ocenjuje da će se Ukrajinci čvrsto držati i dalje odugovlačiti rat.
On smatra da su izgledi za pregovore sumorni. Za potencijalni mirovni sporazum moraju se promeniti osnovni zahtevi bar jedne strane, a nema dokaza da se to dogodilo, niti da će se uskoro dogoditi.
Foto: AP/Tanjug
Ukrajinci pored zaplenjenog ruskog tenka
- Kako onda tome može doći kraj - pita se ona.
Cena rata, materijalna i ljudska, mogla bi da slomi nivo posvećenosti ruske političke elite. Ključ rešenja, smatra on, biće unutar Rusije.
Prošli ratovi u kojima je pogrešna računica bila ključni element, poput Vijetnama za SAD ili Avganistana za Sovjetski Savez, okončani su, podseća on, samo tako. Domaći politički uslovi su se promenili u zemlji koja je pogrešno procenila, čineći izlazak - bilo da je 'častan' ili ne - jedina održiva opcija.
Međutim, to može da se desi samo, upozorava on, ako Zapad ostane čvrst u svojoj podršci Ukrajini, suočen sa povećanim domaćim pritiscima koji su povezani sa troškovima rata. Nažalost, zaključuje Zanketa, ovo će i dalje biti dugotrajna politička, ekonomska i vojna bitka odlučnosti, a do kraja 2023. najverovatnije će se nastaviti.
„Nema drugog ishoda osim ruskog poraza“
Ben Hodžis, bivši komandant Vojske Sjedinjenih Država u Evropi, ističe da je još rano planirati paradu pobede u Kijevu, ali da je u ovom trenutku sav borbeni zamah na strani ukrajinskih snaga i smatra da je nema sumnje da će Ukrajinci dobiti rat – i to verovatno baš 2023. godine.
Stvari će se, kaže, tokom zime odvijati sporije, ali nema sumnje da će se ukrajinske snage bolje snaći od ruskih zbog zimske opreme koja stiže i iz Velike Britanije, Kanade i Nemačke.
Do januara bi, kaže, Ukrajina mogla biti u poziciji da započne završnu fazu kampanje, a to je oslobađanje Krima.
Kako ističe, iz istorije je poznato da je rat test volje i test logistike.
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici tokom vojne operacije u Ukrajini
- Kada vidim odlučnost ukrajinskog naroda i vojnika i brzo poboljšanje logističke situacije za Ukrajinu, ne vidim drugi ishod osim ruskog poraza - kaže Hodžis.
Na pitanje da li se može očekivati početak mirovnih pregovora, on odgovara da ga je rusko povlačenje iz Hersona delimično dovelo do tog zaključka. „Prvo kao psihološki podsticaj za ukrajinski narod, drugo kao duboka sramota za Kremlj i treće dajući ukrajinskim snagama ključnu operativnu prednost – svi pristupi Krimu su sada u dometu ukrajinskih sistema naoružanja“.
Hodžis smatra da će do kraja 2023. Krim biti u potpunosti vraćen pod ukrajinsku kontrolu i suverenitet, iako bi, ističe, mogao postojati neka vrsta sporazuma koji bi Rusiji omogućio da postepeno ukine deo svog pomorskog prisustva u Sevastopolju, možda čak do isteka ugovora – oko 2025 .- koji je postojao pre ruske nelegalne aneksije Krima.
S druge strane, biće u toku napori da se rekonstruiše ukrajinska infrastruktura duž obale Azovskog mora, uključujući važne luke Mariupolj i Berdjansk, i ponovno otvaranje Severnokrimskog kanala, koji preusmerava vodu iz Dnjepra. Reka do Krima, biće još jedan važan projekat koji će privući pažnju, zaključuje Hodžis.
"Očekujte više od istog"
Dejvid Gendelman, vojni ekspert iz Tel Aviva, kaže da bi umesto razgovora o tome kako će se sve završiti, bilo bolje da razgovaramo o tome šta bi svaka strana želela da postigne u sledećoj fazi.
On navodi da se samo oko polovina od 300.000 mobilisanih ruskih vojnika već nalazi u zoni borbenih dejstava. Ostatak, zajedno sa snagama dobijenim za akciju posle povlačenja iz Hersona, daje Rusima priliku da krenu u ofanzivu.
Okupacija Luganske i Donjecke oblasti, procenjuje on, će se nastaviti, ali je manje verovatan veliki ruski prodor – poput potiskivanja sa juga ka Pavlogradu da bi se opkolile ukrajinske snage u Donbasu.
Verovatniji je, kaže on, nastavak dosadašnje taktike - sporo rasparčavanje ukrajinskih snaga na uskim pravcima i sporo napredovanje, kao u oblasti Bahmuta i Avdijvke, uz moguću istu taktiku u rejonu Svatova.
Foto: Reuters/AP/Fotomontaža
Volodimir Zelenski i Vladimir Putin
Nastavak ciljanja ukrajinske energetske infrastrukture i drugi napadi na pozadinu Ukrajine dovršiće ovu strategiju rata iscrpljivanja.
Međutim, posle ruskog povlačenja iz Hersona, Kijev je dobio na raspolaganju i značajne ukrajinske snage. Za njih je strateški najvredniji pravac ka jugu, odnosno ka Melitopolju ili Berđansku, sa ciljem da preseku ruski kopneni koridor ka Krimu. To bi bila velika ukrajinska pobeda i upravo zato, ističe, Rusi utvrđuju Melitopolj.
Druga opcija za Ukrajinu je Svatove – uspeh tamo bi ugrozio ceo severni bok celog ruskog fronta.
Međutim, veliko je pitanje koliko je ukrajinskih snaga trenutno slobodno i dostupno za ofanzivu, i kakav raspored ukrajinski general Valerij Zalužni ima na svom stolu dok nabraja koliko će novih rezervnih brigada i korpusa koji se grade biti spremno u jednoj, za dva ili tri meseca, uključujući ljudstvo, oklopna vozila i teško naoružanje.
Nakon što se blato smrzne, kaže, dobiće se odgovor na ovo pitanje, a taj odgovor će donekle rasvetliti „kako će se završiti“, zaključuje Gendelman na kraju analize za Bi-Bi-Si.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da Moskva ima jasan plan za završetak vojne operacije u Ukrajini, naglasivši da će svi postavljeni ciljevi biti ostvareni, ali da detalji strategije neće biti javno objavljivani.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Uništavanje luke u Odesi postaje jedna od tema oko koje se u ruskoj javnosti sve otvorenije čuje nezadovoljstvo zbog načina na koji Moskva vodi rat u Ukrajini.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najžešćih kombinovanih napada na Kijev od početka sukoba, koristeći stotine dronova kamikaza, balističke i krstareće rakete u više talasa, što je izazvalo snažne eksplozije i požare širom ukrajinske prestonice.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapadni *ebeni idiotizam, vojni analiticari, kao i americki generali, koliko budala mozete sakupiti na jednom mestu, gde vi svi zajedno vidite pobedu ukraine, cudo propadate ali idete u stilu i lazima, nadmasili ste pinokija, ali vasa demokratija je osnovana na sistemu lazi, tako da vi vase izjave smatrate normalnim, ali je kraj neminovan, vi to znate sami, sto pre shvatite bice bezbolnije, ali kolike ste budale vi nevidite sumu od drva.
Zapadni *ebeni idiotizam, vojni analiticari, kao i americki generali, koliko budala mozete sakupiti na jednom mestu, gde vi svi zajedno vidite pobedu ukraine, cudo propadate ali idete u stilu i lazima, nadmasili ste pinokija, ali vasa demokratija je osnovana na sistemu lazi, tako da vi vase izjave smatrate normalnim, ali je kraj neminovan, vi to znate sami, sto pre shvatite bice bezbolnije, ali kolike ste budale vi nevidite sumu od drva.
Lupetanje pet anglosaksonskih idiota i propalih propagandista. Hvala za članak razveseliste me u novogodišnjoj noći jer odavno nisam pročitao veće gluposti
svako izosi neko svoje misljenje i ubedjenje ali niko neprica zasto i kako je doslo do ovoga
tako da bi mi trebali da donesemo zakljucak kako se rusima ratovalo iz zadovoljstva,eto tako bilo im dosadno pa ajde malo dase igramo rata .....propagandni paravan je iza cele price a znamo samo ono sto nam serviraju na tacni
uzas gde ovaj svet ide .......
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar