Britanski Bi-Bi-Si, na osnovu procena pet istaknutih vojnih i bezbednosnih stručnjaka, predstavlja veliku analizu trenutne situacije i pokušaj da se predvidi kako bi se sukobi u Ukrajini mogli odvijati u tekućoj godini.
U tom kontekstu, upitali su uvažene vojne analitičare da li je uopšte moguće zaključiti šta će i kako biti 2023. godine, bilo na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom. Ili bi se borbe mogle nastaviti do 2024. godine.
„Ruska prolećna ofanziva će biti presudna“
Majkl Klark, ugledni vojni stručnjak i pomoćnik direktora Instituta za strateške studije, kaže da je svako ko želi da napadne drugu zemlju bilo gde širom velikih evroazijskih stepa na kraju osuđen da tamo prezimi.
Napoleon, Hitler i Staljin morali su da održavaju svoje armije u pokretu suočeni sa stepskom zimom, a sada – pošto je njegova invazija na terenu imala suprotan efekat – ruski predsednik Vladimir Putin kopa u svojim snagama da sačeka priliku za novu rusku ofanzivu u proleće.
I jednoj i drugoj strani je, ističe, potreban odmor, ali su Ukrajinci bolje opremljeni i motivisani da nastave borbu i može se očekivati da održe pritisak na Ruse, barem u Donbasu.
Foto: Tanjug/AP
Ruska vojska u Zaporožju
Oko Kremine i Svatova, Ukrajinci su veoma blizu velikog proboja koji bi potisnuo ruske snage 60 kilometara nazad do sledeće prirodne odbrambene linije, blizu mesta gde je njihova invazija zapravo počela u februaru.
Kijev neće biti sklon da stane kada je neposredna nagrada tako velika. Ukrajinske ofanzive bi ipak mogle da prestanu na jugozapadu, kao rezultat oporavka od dejstava u Hersonu.
Prelazak na istočnu stranu reke Dnjepar – gde su se Rusi povukli – da bi se izvršio pritisak na ranjive putne i železničke veze Rusije sa Krimom, moglo bi se pokazati kao previše zahtevan manevar. Ali, ističe Klark, nikada se ne može isključiti mogućnost da Kijev pokrene novu iznenađujuću ofanzivu.
2023. godine ključna odrednica biće sudbina ruske prolećne ofanzive. Putin je priznao da je na ratištu već oko 50.000 novomobilisanih vojnika, a ostalih 250.000 njih se obučava za sledeću godinu.
Foto: Reuters
Ruski tenkovi na ukrajinskom frontu
Nema mesta ni za šta osim za nastavak rata dok se na bojnom polju ne reši sudbina ovih novih ruskih snaga, ističe Klark.
Kratak i klimav prekid vatre je jedina druga opcija jer je Putin jasno stavio do znanja da nema nameru da stane. Ukrajina je, pak, jasno stavila do znanja da se i dalje bori za svoje postojanje, zaključuje Klark.
„Ukrajina će vratiti svoju zemlju“
Andrej Piontkovski, naučnik i analitičar iz Vašingtona, veruje, međutim, da će Ukrajina pobediti obnavljanjem potpunog teritorijalnog integriteta najkasnije do proleća sledeće godine. Prema njegovim rečima, dva faktora oblikuju ovaj zaključak.
Jedna je motivacija, odlučnost i hrabrost ukrajinske vojske i ukrajinskog naroda u celini, što je, kaže, bez presedana u modernoj ratnoj istoriji. Druga je činjenica da je, nakon godina popuštanja pred ruskim diktatorom, Zapad konačno odrastao da shvati veličinu istorijskog izazova sa kojim se suočava. To, ističe, najbolje ilustruje nedavna izjava generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
Foto: Printskrin Tviter/Defence of Ukraine
Ukrajinski vojnik
- Cena koju plaćamo je u novcu, dok je cena koju plaćaju Ukrajinci u krvi. Ako autoritarni režimi vide da je sila nagrađena, svi ćemo platiti mnogo veću cenu. I svet će postati opasnije mesto za sve nas - rekao je Stoltenberg.
Tačan trenutak neizbežne pobede Ukrajine, kaže on, biće određen brzinom kojom NATO može da isporuči novi paket vojnog jurišnog oružja koji menja igru – tenkove, avione, rakete dugog dometa.
Koje oružje se isporučuje Ukrajini?
Piotkovski kaže da očekuje da će Melitopolj postati ključna tačka borbi u narednim mesecima, a možda i nedeljama. Nakon zauzimanja Melitopolja, Ukrajinci će, kako se veruje, lako doći do Azovskog mora, čime će efikasno prekinuti ruske linije snabdevanja i komunikacije sa Krimom.
Ruska kapitulacija, ocenjuje on, biće zvanično dogovorena na tehničkim pregovorima posle razornog ukrajinskog napredovanja na ratištu. Pobedničke sile – Ukrajina, Velika Britanija i SAD – tada će oblikovati novu međunarodnu bezbednosnu arhitekturu, zaključuje on.
"Ne nazire se kraj"
Barbara Zanketa sa Odseka za ratne studije Kraljevskog koledža u Londonu kaže da je Putin očekivao da Ukrajina pasivno prihvati akcije svog moćnijeg ruskog suseda bez značajnijeg mešanja drugih zemalja. Ova ozbiljna greška, ističe on, dovela je do dugotrajnog sukoba kojem se na prvi pogled ne vidi kraj.
Zima će, kaže, biti teška jer će Moskva udarima na ukrajinsku infrastrukturu pokušati da slomi moral i izdržljivost velikog dela već slomljenog stanovništva. Ipak, otpornost Ukrajine se pokazala kao izvanredna, pa ocenjuje da će se Ukrajinci čvrsto držati i dalje odugovlačiti rat.
On smatra da su izgledi za pregovore sumorni. Za potencijalni mirovni sporazum moraju se promeniti osnovni zahtevi bar jedne strane, a nema dokaza da se to dogodilo, niti da će se uskoro dogoditi.
Foto: AP/Tanjug
Ukrajinci pored zaplenjenog ruskog tenka
- Kako onda tome može doći kraj - pita se ona.
Cena rata, materijalna i ljudska, mogla bi da slomi nivo posvećenosti ruske političke elite. Ključ rešenja, smatra on, biće unutar Rusije.
Prošli ratovi u kojima je pogrešna računica bila ključni element, poput Vijetnama za SAD ili Avganistana za Sovjetski Savez, okončani su, podseća on, samo tako. Domaći politički uslovi su se promenili u zemlji koja je pogrešno procenila, čineći izlazak - bilo da je 'častan' ili ne - jedina održiva opcija.
Međutim, to može da se desi samo, upozorava on, ako Zapad ostane čvrst u svojoj podršci Ukrajini, suočen sa povećanim domaćim pritiscima koji su povezani sa troškovima rata. Nažalost, zaključuje Zanketa, ovo će i dalje biti dugotrajna politička, ekonomska i vojna bitka odlučnosti, a do kraja 2023. najverovatnije će se nastaviti.
„Nema drugog ishoda osim ruskog poraza“
Ben Hodžis, bivši komandant Vojske Sjedinjenih Država u Evropi, ističe da je još rano planirati paradu pobede u Kijevu, ali da je u ovom trenutku sav borbeni zamah na strani ukrajinskih snaga i smatra da je nema sumnje da će Ukrajinci dobiti rat – i to verovatno baš 2023. godine.
Stvari će se, kaže, tokom zime odvijati sporije, ali nema sumnje da će se ukrajinske snage bolje snaći od ruskih zbog zimske opreme koja stiže i iz Velike Britanije, Kanade i Nemačke.
Do januara bi, kaže, Ukrajina mogla biti u poziciji da započne završnu fazu kampanje, a to je oslobađanje Krima.
Kako ističe, iz istorije je poznato da je rat test volje i test logistike.
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici tokom vojne operacije u Ukrajini
- Kada vidim odlučnost ukrajinskog naroda i vojnika i brzo poboljšanje logističke situacije za Ukrajinu, ne vidim drugi ishod osim ruskog poraza - kaže Hodžis.
Na pitanje da li se može očekivati početak mirovnih pregovora, on odgovara da ga je rusko povlačenje iz Hersona delimično dovelo do tog zaključka. „Prvo kao psihološki podsticaj za ukrajinski narod, drugo kao duboka sramota za Kremlj i treće dajući ukrajinskim snagama ključnu operativnu prednost – svi pristupi Krimu su sada u dometu ukrajinskih sistema naoružanja“.
Hodžis smatra da će do kraja 2023. Krim biti u potpunosti vraćen pod ukrajinsku kontrolu i suverenitet, iako bi, ističe, mogao postojati neka vrsta sporazuma koji bi Rusiji omogućio da postepeno ukine deo svog pomorskog prisustva u Sevastopolju, možda čak do isteka ugovora – oko 2025 .- koji je postojao pre ruske nelegalne aneksije Krima.
S druge strane, biće u toku napori da se rekonstruiše ukrajinska infrastruktura duž obale Azovskog mora, uključujući važne luke Mariupolj i Berdjansk, i ponovno otvaranje Severnokrimskog kanala, koji preusmerava vodu iz Dnjepra. Reka do Krima, biće još jedan važan projekat koji će privući pažnju, zaključuje Hodžis.
"Očekujte više od istog"
Dejvid Gendelman, vojni ekspert iz Tel Aviva, kaže da bi umesto razgovora o tome kako će se sve završiti, bilo bolje da razgovaramo o tome šta bi svaka strana želela da postigne u sledećoj fazi.
On navodi da se samo oko polovina od 300.000 mobilisanih ruskih vojnika već nalazi u zoni borbenih dejstava. Ostatak, zajedno sa snagama dobijenim za akciju posle povlačenja iz Hersona, daje Rusima priliku da krenu u ofanzivu.
Okupacija Luganske i Donjecke oblasti, procenjuje on, će se nastaviti, ali je manje verovatan veliki ruski prodor – poput potiskivanja sa juga ka Pavlogradu da bi se opkolile ukrajinske snage u Donbasu.
Verovatniji je, kaže on, nastavak dosadašnje taktike - sporo rasparčavanje ukrajinskih snaga na uskim pravcima i sporo napredovanje, kao u oblasti Bahmuta i Avdijvke, uz moguću istu taktiku u rejonu Svatova.
Foto: Reuters/AP/Fotomontaža
Volodimir Zelenski i Vladimir Putin
Nastavak ciljanja ukrajinske energetske infrastrukture i drugi napadi na pozadinu Ukrajine dovršiće ovu strategiju rata iscrpljivanja.
Međutim, posle ruskog povlačenja iz Hersona, Kijev je dobio na raspolaganju i značajne ukrajinske snage. Za njih je strateški najvredniji pravac ka jugu, odnosno ka Melitopolju ili Berđansku, sa ciljem da preseku ruski kopneni koridor ka Krimu. To bi bila velika ukrajinska pobeda i upravo zato, ističe, Rusi utvrđuju Melitopolj.
Druga opcija za Ukrajinu je Svatove – uspeh tamo bi ugrozio ceo severni bok celog ruskog fronta.
Međutim, veliko je pitanje koliko je ukrajinskih snaga trenutno slobodno i dostupno za ofanzivu, i kakav raspored ukrajinski general Valerij Zalužni ima na svom stolu dok nabraja koliko će novih rezervnih brigada i korpusa koji se grade biti spremno u jednoj, za dva ili tri meseca, uključujući ljudstvo, oklopna vozila i teško naoružanje.
Nakon što se blato smrzne, kaže, dobiće se odgovor na ovo pitanje, a taj odgovor će donekle rasvetliti „kako će se završiti“, zaključuje Gendelman na kraju analize za Bi-Bi-Si.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski povukao je neočekivan diplomatski potez uputivši otvoreno pismo predsedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, u kojem predlaže hitno pokretanje direktnih pregovora na najvišem nivou radi okončanja ratnih dejstava.
Ruski predsednik Vladimir Putin izneo je nove detalje o testiranju i borbenoj upotrebi najnovijeg ruskog raketnog sistema srednjeg dometa "Orešnik", naglašavajući da su dosadašnji udari imali prvenstveno eksperimentalni karakter.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izrazio je spremnost da odmah započne direktne razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom kako bi se okončao rat.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je da napad Oružanih snaga Ukrajine na grad Starobeljsk predstavlja "krvavi zločin ukrajinske hunte".
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je vreme da se okonča rat, navodeći da, kako je rekao, "ruski vladar" želi da nastavi borbu zbog čega Ukrajina odgovara na napade.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapadni *ebeni idiotizam, vojni analiticari, kao i americki generali, koliko budala mozete sakupiti na jednom mestu, gde vi svi zajedno vidite pobedu ukraine, cudo propadate ali idete u stilu i lazima, nadmasili ste pinokija, ali vasa demokratija je osnovana na sistemu lazi, tako da vi vase izjave smatrate normalnim, ali je kraj neminovan, vi to znate sami, sto pre shvatite bice bezbolnije, ali kolike ste budale vi nevidite sumu od drva.
Zapadni *ebeni idiotizam, vojni analiticari, kao i americki generali, koliko budala mozete sakupiti na jednom mestu, gde vi svi zajedno vidite pobedu ukraine, cudo propadate ali idete u stilu i lazima, nadmasili ste pinokija, ali vasa demokratija je osnovana na sistemu lazi, tako da vi vase izjave smatrate normalnim, ali je kraj neminovan, vi to znate sami, sto pre shvatite bice bezbolnije, ali kolike ste budale vi nevidite sumu od drva.
Lupetanje pet anglosaksonskih idiota i propalih propagandista. Hvala za članak razveseliste me u novogodišnjoj noći jer odavno nisam pročitao veće gluposti
svako izosi neko svoje misljenje i ubedjenje ali niko neprica zasto i kako je doslo do ovoga
tako da bi mi trebali da donesemo zakljucak kako se rusima ratovalo iz zadovoljstva,eto tako bilo im dosadno pa ajde malo dase igramo rata .....propagandni paravan je iza cele price a znamo samo ono sto nam serviraju na tacni
uzas gde ovaj svet ide .......
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Glavna tužiteljka Zagorka Dolovac krenula je u osvetu Informeru zbog otkrivanja istine o njenom liku i delu! Po svemu sudeći najviše je zabolelo raskrinkavanje njenog emotivnog partnera Dragana Cvetića, a kako je funkcija ne dozvoljava revanšizam - u njeno ime "deluje" Bojan Pajtić.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Arhimandrit Jefrem Vatopedski, jedan od najuticajnijih svetogorskih staraca, preživeo je progon, zatvaranje i veliku nepravdu, a sada prvi put u javnost
Mađarski MOL dobio je licencu od SAD da do 16. juna nastavi pregovore o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u. Iz kompanije navode da pregovori napreduju.
Hakerski napad na platformu Phobs ugrozio je podatke oko 100.000 turista na Jadranu. Prevaranti šalju lažne WhatsApp poruke i traže doplatu za smeštaj.
Kompanija Mlekoprodukt d.o.o. Zrenjanin saopštila je danas da hitno povlači sa tržišta sir "Ile de France Petit Brie" u pakovanju od 125 grama, zbog sumnje na prisustvo opasnih toksina.
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Telefonske poruke dvojice tadašnjih službenika policije Crne Gore, otkrivaju da je zaštićeni svedok u slučaju ubistva Šćepana Roganovića prošao policijsku torturu nakon što je uhapšen u februaru 2020. godine kao član grupe koja je organizovala i taj zločin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uputilo je 4. juna Kantonalnom sudu u Zenici predlog za određivanje pritvora B. N, osumnjičenom za pokušaj ubistva vanbračne supruge H. S. u Zavidovićima.
Na parkingu supermarketa u Insbruku, glavnom gradu Tirola u Austriji, izbila je žestoka svađa koja je eskalirala do te mere da je 74-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine teže povređen.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Jelisaveta je svojevremeno javno ogolila dušu i ispričala kakav je šok priredila Teu na samom venčanju, kada je preko noći promenila odluku o prezimenu!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar