Antiruske sankcije koje je uveo Zapad su selektivne i nisu u stanju da primoraju Rusku Federaciju da odustane od vojne operacije u Ukrajini, smatra grupa autora ukrajinskog Centra za globalne studije „Strategija KSKSI“
„Sankcije EU i G7 protiv Rusije imaju za cilj da parališu njenu sposobnost da vodi rat protiv Ukrajine. Sada takve akcije Zapada nastavljaju da budu oruđe za prisiljavanje Kremlja na mir. Prema internom izveštaju Evropske komisije, ekonomska ograničenja, od kojih se najosetljivija tiču energetskog sektora, značajno slabe sposobnost ruskog režima da se bori protiv Ukrajine. Ali akcije EU ne zaustavljaju Rusiju, jer su selektivne. Sankcije protiv zemlje koja je pokrenula agresiju u Evropi i stvara nuklearne pretnje ne bi trebalo da budu selektivne“, navodi se u članku.
Oni napominju da je uvoz ruske nafte i naftnih derivata u Evropu prethodnih godina „zapravo bio ključni faktorom za sadašnji ratni budžet Moskve“.
„U 2023. nastaviće se rastuća dinamika vojne potrošnje Moskve u uslovima sankcija i smanjenja proizvodnje i izvoza, ali na račun povećanog oporezivanja sektora nafte i gasa. Tokom naredne tri godine, Kremlj želi da uzme dodatnih 44 milijarde dolara od ruske naftne i gasne industrije kroz povećanje oporezivanja za rat", smatraju autori.
Osim toga, podaci ukazuju da je od 2014. vojna potrošnja Rusije počela da se kreće u rasponu od 60-70 milijardi dolara godišnje i da se nije smanjivala, uprkos padu cena nafte i smanjenju prihoda od njenog izvoza.
"Logika je jednostavna – država je dala naftašima mogućnost da dobro zarade, a sada moraju da joj daju sve što je potrebno za pobedu u Ukrajini. Stoga je najvažniji zadatak na početku godine za diplomatiju Ukrajine i grupe zemalja Centralne Evrope da od Zapada postigne potpunu ekonomsku izolaciju Rusije sa svih strana“, zaključuju ukrajinski ekonomisti.
Svih 100 članova Senata Sjedinjenih Američkih Država pozvano je na sastanak sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim tokom njegove posete Vašingtonu, dok bi istovremeno moglo da počne glasanje o novom paketu sankcija protiv Rusije.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Lider opozicione SSP Dragan Đilas gostovanjem na Nova S izgovorio je gomilu nebuloza, a jedna od njih je i plan za ukidanje Javnog servisa u prvih 24 sata nakon što oni, blokaderi, dođu na vlast. Radio televizija Srbije mu je očigledno odgovarala kad je zgrnuo milione, a sada mu smeta.
Opozicija i blokaderi još jednom su otvoreno priznali da je njihov jedini pravi cilj pred predstojeće izbore izazivanje postizborne krize, obojena revolucija i nasilno preuzimanje vlasti na ulici.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević ispričao je u drugom Kolegijumu Informera kako su ga blokaderi greškom kontaktirali i raspitivali se za koga će glasati.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja najavio je novi korak.
Predsednica skupštinskog Odbora za KiM Danijela Nikolić ocenila je danas da je politika isključivosti, terora, konflikta i politika bez kompromisa došla na naplatu premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju, te da on neće moći da formira vladu i da Prištinu čekaju novi izbori.
Iako prodaja novih dizelaša u Evropi beleži istorijski pad i čini manje od četvrtine ukupnog udela na tržištu, situacija kod uvoza polovnih automobila potpuno je drugačija.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Pevačica Mala Cana oglasila se na društvenoj mreži Instagram i potresnom porukom obavestila rodbinu, prijatelje i kolege da priprema četrdesetodnevni pomen Andrije Bajića, koji je preminuo 7. jula.
Miloš Čujović, suprug pevačice Kaje Ostojić, otišao je korak dalje u pokazivanju ljubavi prema svojoj izabranici, pa je njen lik ponovo urezao na svojoj koži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.