ŠOK! "AMERIKA BI ZA NEDELJU DANA OSTALA BEZ MUNICIJE!" Dramatično upozorenje Vašingtonu dok generali najavljuju rat sa Kinom: VOJNA INDUSTRIJA NIJE SPREMNA ZA VELIKI SUKOB!
Američka odbrambeno-industrijska baza nije spremna za veliki rat, konkretno za sukob sa Kinom oko Tajvana, jer bi za manje od nedelju dana ostala bez ključne precizno vođene municije dugog dometa, navodi se u novom izveštaju američkog Centra za strateške i međunarodne Studije
Američka vojna pomoć Ukrajini možda je pomogla da se spreči brza pobeda Rusije nad susednom zemljom, ali ta pomoć je iscrpila zalihe Pentagona i pokazala da američka odbrambena industrija ne može da krene u veliki rat, utvrdio je ovaj američki istraživački centar.
„Kao što rat u Ukrajini pokazuje, rat između velikih sila će verovatno biti dugotrajan sukob za koji je potrebna snažna odbrambena industrija sposobna da proizvede dovoljno municije i drugih sistema naoružanja za dugotrajan rat ako odvraćanje ne uspe“, napisao je Set Džons, viši potpredsednik i direktor međunarodnog bezbednosnog programa u CSIS-u.
„S obzirom na vremensko razdoblje za industrijsku proizvodnju, verovatno bi bilo prekasno da odbrambena industrija poveća proizvodnju ako bi došlo do rata bez velikih promena", navodi se u izveštaju, koji preporučuje Vašingtonu da preispita svoje potrebe za municijom i produbi svoje snabdevanje, kao i da ukloni regulatorne prepreke za proizvodnju i izvoz u saveznike.
Analitičari, međutim, navode da ogroman broj oružja koje SAD šalju Ukrajini ukazuje na to koliko bi bilo teško dopuniti skladišta i potrebe u slučaju većeg vojnog sukoba. Na primer, SAD su Ukrajini poslale više od 160 haubica M777 155 mm, ostavljajući "tanak" inventar. Proizvođaču BAE Sistems bi trebalo najmanje 150 porudžbina tokom nekoliko godina da bi opravdao pokretanje proizvodnih linija.
Studija smatra da su američke vojne zalihe protivtenkovskog oružja "džavelin", protivvazdušnog oružja "stinger", radara protiv artiljerije i artiljerijskih granata od 155 mm - male.
Foto: Tanjug/AP
Džavelini su poslati u Ukrajinu
Zalihe obalskog odbrambenog sistema "harpun", ključne za Tajvan, smatraju se srednjim i možda neće biti dovoljne za ratno vreme, napisao je Set Džons.
Vojni zvaničnici, svesni potražnje, rekli su prošlog mjeseca da ulažu u „dramatično“ povećanje mesečne proizvodnje granata od 155 mm u naredne tri godine i za to su dodelili ugovore kompanijama General Dinamics Ordnance and Tactical Sistems, Američko oružje i IMT odbrana.
Ipak, najviši vojni oficir, general Džejms Mekonvil, rekao je novinarima ovog meseca da bi služba mogla da razmotri kupovinu unapred delova oružja za čiju je proizvodnju potrebno duže vreme, kako bi ono bilo dostupno u slučaju rata.
U tom smislu, izveštaj CSIS-a preporučuje da SAD stvore stratešku rezervu municije. Vlada bi, prema ovlašćenjima u Zakonu o odbrambenoj proizvodnji, kupila jednu ili dve serije dugotrajnih podkomponenti — kao što su metali, energija i elektronika — za kritičnu municiju kako bi smanjila vreme proizvodnje u vremenima krize.
Jedna od najvažnijih municija "za sprečavanje kineskog zauzimanja celog Tajvana" su precizne rakete dugog dometa, uključujući one koje su lansirale američke podmornice, navodi se dalje u izveštaju.
Kina smatra Tajvan odmetničkom provincijom i zapretila je da će silom vratiti ostrvo. U sukobu oko Tajvana, SAD bi zavisile od protivbrodskih raketa dugog dometa za napad na kinesku pomorsku snagu izvan dometa njene protivvazdušne odbrane.
"Nedelju dana"
Iako su Lokid Martinu potrebne dve godine da napravi LRASM (protivbrodski projektili dalekog dometa), tink-tenk predviđa da bi sukob na Tajvanu iscrpio američke vojne zalihe u roku od nedelju dana.
Isto tako, u ratu protiv velike sile, američka vojska bi svakog dana trošila stotine zajedničkih raketa vazduh-zemlja i verzija proširenog dometa, ispraznivši svoje zalihe za nešto više od nedelju dana. Vojska bi takođe potrošila velike količine brodske municije, kao što je "Standardni projektil 6".
Za municiju koja se smatra kritičnom u scenariju Tajvana - rakete Tomahavk, rakete vazduh-zemlja, zajedničke rakete vazduh-zemlja i protivbrodske rakete dugog dometa treba više od 20 meseci da se proizvedu, što dovodi u pitanje sposobnost da se zamene tokom rata.
Foto: Reuters
Američki nosač aviona "Hari Truman"
Šef Američkih pomorskih operacija, admiral Majk Gildej, za ovu godinu je tražio 33 miliona dolara za kupovinu još 11 LRASM-a i on nastoji da maksimizira proizvodnju ključnog oružja, uključujući rekete Maritime Strike Tomahavk i SM-6.
„Ne samo da pokušavam da napunim časopise oružjem, već pokušavam da postavim američke proizvodne linije na njihov maksimalni nivo i zadržim pažnju na narednim budžetima kako bismo nastavili da proizvodimo to oružje“, rekao je Gildej za Defense News ranije ovog meseca.
"To je jedna stvar koju smo videli u Ukrajini - da bi potrošnja tog vrhunskog oružja u sukobu mogla biti veća nego što smo procenili", ocenio je Gildej.
"Evropa i Pacifik"
Prema izveštaju CSIS-a, Pentagon bi trebalo da ispita potrebe za municijom sa pogledom na Evropu i Pacifik, na osnovu operativnih planova, ratnih scenarija i analiza.
Štaviše, Kongres bi mogao da održi saslušanja o kapacitetima odbrambeno-industrijske baze i pronađe načine da pojednostavi odobravanje zahteva Pentagona za prebacivanje novca sa računa, dodaje se u izveštaju.
U njemu se kritikuje sistem za transfere osetljivih tehnologija iz Sjedinjenih Država, što može da potraje 12-18 meseci, čak i za bliske saveznike.
„Pokušavajući da spreče vojnu tehnologiju da padne u ruke protivnika, Sjedinjene Države su uspostavile regulatorni režim koji je previše trom da bi radio sa kritičnim zemljama fronta“, napisao je Džons u izveštaju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moldavija je u potpunosti odustala od kupovine ruskog gasa, izjavila je predsednica Maja Sandu, u trenutku kada se zemlja suočava sa energetskom krizom i rastom cena energenata, prenose RIA Novosti.
Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei uputio je ličnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, koju mu je tokom sastanka u Kremlju predao sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Mohsen Rezai.
Čuveni novinar Milomir Marić je najnovijom epizodom svoje kultne emisije "Ćirilica" ogolio pozadinu "studentskog pokreta" u Srbiji, odnosno onoga što je našu zemlju zadesilo na dan izbora 25. oktobra 2026. godine, ali i nakon toga.
Posle samo 17 dana potpunog rasula koje vlada u Srbiji pod palicom "Studentske liste", na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak koji na najbolji način pojašnjava koncepciju nove vlasti i takozvanih plenuma.
Grupa "FDU u blokadi" pohvalila se da je upravo ona bila ta koja je "po zakonu zatražila informacije o zaposlenima u medijskim kućama", pre svega na Radio-televiziji Srbije (RTS), na šta se nadovezao glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević i otkrio ko su u stvari oni koji bi da ućutkuju svakoga ko im se ne pokorava.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i otkrila detalje strahovlade koju blokaderi sprovode nad novinarima, ukazavši i na sramotno ćutanje međunarodnih organizacija povodom te situacije.
Nekadašnji opozicionar Branislav Ristivojević razotkrio je pozadinu nove vlasti i javno postavio pitanja - ko je i kada glasao za to da Dinko Gruhonjić kadrira po Radio-televiziji Vojvodine (RTV), ali i da bivša ministarka Kori Udovički deli lekcije narodu na javnom servisu?!
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
U Srbiji će danas biti pretežno oblačno i osetno toplije, mestimično sa kišom, dok će se samo na istoku i jugoistoku pre podne i sredinom dana zadržati suvo vreme.
Policija u podgoričkom Siti kvartu vrši pretrese i druge aktivnosti usmerene na suzbijanje svih vrsta kriminaliteta sa akcentom na droge, saznaje nezvanično portal RTCG iz policije. Tom prilikom privedena je jedna osoba.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Osim što je nezaobilazan začin u kuhinji, peršun se može koristiti i u kućnoj nezi kože. Maska od peršuna može da osveži kožu, pruži joj dodatnu hidrataciju i doprinese blistavijem i negovanijem izgledu lica.
Britanska glumica Eli Bamber privukla je svu pažnju i oduševila prisutne na premijeri božićnog filma "Ebenezer: A Christmas Carol" u londonskom bioskopu "Odeon Luxe".
Bivša rijaliti učesnica Jelena Batoš otkrila je kako je kroz velike operacije prolazila bez straha zbog vere u Boga i posebne datume koji je prate tokom čitavog života.
Modna kreatorka Melina Džinović svojevremeno je otkrila zbog čega ne želi da rodi treće dete, ističući da bi joj nova trudnoća poremetila životne navike i planove koje je godinama gradila.
Rođa Raičević je, prema tvrdnjama ljudi iz njegovog okruženja, konzumirao kokain, a pojavile su se i spekulacije da je koristio heroin, što je godinama podgrevalo misteriju njegove smrti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.