Pripadnici neonacističkog bataljona 'Azov' prerušeni u ruske vojnike nameravaju da iz otcepljene moldavske oblasti izvedu lažnu invaziju na Ukrajinu i za to okrive Rusiju kako bi izazvali još jedan rat u regionu, tvrdi rusko ministarstvo odbrane.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije optužilo je Ukrajinu da planira "oružanu provokaciju" i "diverziju" u Pridnjestrovlju, otcepljenoj oblasti na istoku Moldavije, za koju bi potom okrivila rusku vojsku i tako izazvala još jedan sukob u regionu.
Prema tvrdnjama zvanične Moskve, pripadnici neonacističkog bataljona "Azov" će u ruskim uniformama iz Pridnjestrovlja izvesti "lažiranu invaziju" na Ukrajinu, koju će Zapad i režim u Kijevu predstaviti kao napad Ruske Federacije i izazvati novi haos i rat.
Upozorenje
Upozoravamo i Kijev i njegove mentore na Zapadu da budno pratimo situaciju na granici između Pridnjestrovlja i Ukrajine
Rusko ministarstvo odbrane
Napad Kijeva na susede
Rusko ministarstvo je preciziralo da će "Operaciju lažne zastave" Ukrajina pokrenuti kako bi navodnu agresiju Moskve iskoristila kao izgovor za svoju akciju i upad u Pridnjestrovlje, region koji se 1990. godine otcepio od Moldavije.
Foto: wikipedia.org
Pridnjestrovlje
- Režim Volodimira Zelenskog zapravo planira invaziju na Pridnjestrovlje. A da bi imao izgovor za tu invaziju, Kijev planira da inscenira navodni upad ruskih trupa iz Pridnjestrovlja u Ukrajinu. U tu svrhu, ukrajinski diverzanti biće obučeni u uniforme oružanih snaga Ruske Federacije. Upozoravamo i Kijev i njegove mentore na Zapadu da budno pratimo situaciju na granici između Pridnjestrovlja i Ukrajine i da smo spremni da odgovorimo na svaku provokaciju u tom regionu - saopštilo je rusko ministarstvo odbrane na svom Telegram kanalu.
Prema saznanjima ruskih službi, u lažiranoj invaziji trebalo bi da učestvuju pripadnici "Azova", ali i drugi dobro obučeni ukrajinski specijalci, koji će maskirani u ruske vojnike inscenirati napad na civile na samoj granici između Pridnjestrovlja i Ukrajine. Nakon diverzije, trupe odane Kijevu upašće u Pridnjestrovlje, dok će navodni ruski napad na civile biti upotrebljen kao opravdanje za novi talas zapadnih sankcija Rusiji i dodatnu izolaciju te zemlje.
Sukob u Ukrajini
2013.
- 22. novembar - predsednik Ukrajine Viktor Janukovič odbio da potpiše Sporazum o saradnji i pridruživanju EU
- 23. novembar - organizovani protesti u Kijevu za smenu Janukoviča, takozvani Majdan
2014.
- februar - protesti postali nasilni, poginulo najmanje 120 osoba
- 22. februar - Janukovič svrgnut, pobegao iz zemlje
- 26. februar - nove ukrajinske vlasti zabranile korišćenje ruskog jezika
- 27. februar - počeli protesti na Krimu
- 16. mart - na referendumu za otcepljenje od Ukrajine i priključenje Rusiji glasalo 97 odsto stanovnika Krima. To poluostrvo pripojeno Rusiji. EU i SAD uvele prve sankcije Rusiji
- 7. april - počeli protesti u Lugansku, Donjecku i Harkovu protiv novih ukrajinskih vlasti
- 15. april - Kijev poslao vojsku na istok zemlje, počeo rat
- 2. maj - masakr u Odesi u kojem je stradalo oko 50 proruskih aktivista
- 11. maj - Donjeck i Lugansk proglasili nezavisnost
- 25. maj - Petro Porošenko izabran za predsednika
- 17. jul - srušen avion "Malezija erlajnsa" sa 298 putnika nad Donjeckom, Ukrajina i NATO optužili proruske borce da su ga namerno oborili
- 5. septembar - potpisano primirje u Minsku, koje nije ispoštovano
2015.
- 15. februar - ponovo potpisano primirje u Minsku, koje se sporadično kršilo
2016. i 2017.
- povremene borbe između ukrajinske vojske i snaga Donbasa
2018.
25. novembar - Ruska vojska se prvi put otvoreno sukobila sa ukrajinskom, i to u Kerčkom moreuzu. Tri ukrajinska vojna broda izvela su provokaciju ušavši u ruske teritorijalne vode kod Krima. Ruski ratni brodovi pucali su u znak upozorenja i na kraju zarobili ukrajinske brodove i posadu. Ukrajinski mornari 7. septembra 2019. vraćeni su Kijevu u razmeni zarobljenika dve strane
2019.
- 5. januar - pravoslavna crkva u Ukrajini dobila autokefalnost od vaseljenskog patrijarha Vartolomeja i odvojila se od Moskovske patrijaršije
- 21. april - Volodimir Zelenski pobedio u drugom krugu predsedničkih izbora
2020.
- 27. jul - potpisano 29. po redu primirje između snaga u Donbasu i Kijeva, ali su dve strane nastavile da se povremeno sukobljavaju
- 14. septembar - Zelenski praktično odustao od neutralnosti Ukrajine, potpisavši novu odbrambenu strategiju, koja omogućava blisko partnerstvo sa NATO radi priključenja tom zapadnom vojnom bloku
2021.
- 16. mart - NATO započeo seriju vojnih vežbi nazvanu "Branilac Evrope 2021", jednu od najvećih u istoriji Alijanse, koja je izvedena na više od 30 poligona u 12 zemalja, a u kojoj je učestvovalo 28.000 vojnika iz 27 zemalja
- 24. mart - Zelenski dekretom odobrio "strategiju deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije Krima i grada Sevastopolja"
- 30 mart - Rusija počela da izvodi vežbe na granici sa Ukrajinom i da nagomilava oružje u tom području
- 14. april - sukob tri ukrajinska artiljerijska broda i šest brodova obalske straže ruskog FSB u Azovskom moru kod Kerčkog moreuza. U incidentu nije bilo žrtava
- 15. april - Rusija do oktobra zatvorila pristup Crnom moru za strane ratne brodove
- novembar - ratni brodovi SAD ušli u Crno more
- 13. novembar - Ukrajina saopštila da je Rusija nagomilala 100.000 vojnika na granici
- 15. decembar - Rusija je poslala SAD, EU i NATO nacrt predloga o bezbednosnim garancijama, kojim je Moskva tražila da Alijansa više ne širi na istok i da prekine saradnju sa Ukrajinom i Gruzijom. Taj ruski predlog Zapad je odbio
2022.
- 17. januar - Rusija poslala trupe u Belorusiju na zajedničke vežbe
- 19. januar - SAD dale Ukrajini 200 miliona dolara vredno oružje, a i druge NATO zemlje užurbano počele da šalju Kijevu naoružanje
- 17. februar - eskalirali sukobi u Donbasu
- 21. februar - Donjecka i Luganska Narodna Republika zvanično zatražile da Putin prizna njihovu nezavisnost, što je on i uradio
- 22. februar - zemlje NATO uvele prvu rundu sankcija Rusiji zbog priznanja DNR i LNR
- 24. februar - pokrenuta ruska specijalna vojna operacija u cilju demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine. Ruska vojska ušla u Ukrajinu iz Belorusije, Donbasa i sa Krima, te opkolila čak i Kijev
- 29. mart - ruski i ukrajinski pregovarači sastali se na mirovnim pregovorima u Istanbulu. Kijev pristao na neutralnost, tražeći bezbednosne garancije od NATO. Rusija u znak dobre volje rekla da će povući snage iz Kijeva i Černigova, što je i uradila. Zapad nije dozvolio Zelenskom da potpiše mir sa Rusijom
- 3. april - posle povlačenja ruske vojske iz Kijeva Zelenski optužio Rusiju za masovno ubistvo civila u mestu Buča. Rusija tvrdi da je masakr namešten, o čemu svedoče i video-snimci i očevici
-20. avgust - u eksploziji bombe prikačene na automobil ubijena novinarka Darja Dugina, ćerka političkog analitičara i filozofa Aleksandra Dugina, koji je blizak Putinu. Atentat je organizovala ukrajinska služba
- 23. septembar - DNR, LNR i Zaporoška i Hersonska oblast na referendumu izglasali priključenje Rusiji
- 26. septembar - tri eksplozije dogodile se na gasovodima "Severni tok 1 i 2". To je u potpunosti prekinulo snabdevanje Evrope ruskim gasom kroz Baltičko more
- 30. septembar - Putin prihvatio zahteve LNR, DNR, Hersonske i Zaporoške oblasti za prisajedinjenje Rusiji, te su ta četiri regiona postala deo Ruske Federacije
- 8. oktobar - velika eksplozija dogodila se na Kerčkom mostu, poznatijem kao Krimski most. Diverziju je izvela ukrajinska vojska
- 10. oktobar - Rusija prvi put izvela masivne napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine, u znak odmazde za teroristički napad na mostu. Takvi masivni napadi povremeno se i danas dešavaju
- 5. decembar - ukrajinski dronovi napali dve vojne baze duboko unutar teritorije Rusije - Engels u Saratovskoj oblasti i Djagiljevo u Rjazanjskoj oblasti
- 21. februar - Putin suspendovao Sporazum o smanjenu strateškog naoružanja sa SAD - Novi START, jedini preostali nuklearni sporazum dve velike sile
Zamenik ruskog ministra inostranih poslova Mihail Galuzin naveo je da je Zapad naložio vladi Moldavije da prekine svaku komunikaciju sa vlastima u Pridnjestrovlju, što je, takođe, deo plana Ukrajine da izvede diverziju u toj nepriznatoj državi.
Moldavija poziva na smirenost
Moldavija je juče odbacila tvrdnje ruskog ministarstva odbrane da Ukrajina planira napad na otcepljeni region Pridnjestrovlje nakon oružane provokacije i pozvala na smirivanje tenzija.
- Ne možemo da potvrdimo optužbe Rusije da Ukrajina planira provokacije u Pridnjestrovlju. Pozivamo na smirenost i informisanje javnosti iz zvaničnih i kredibilnih izvora Republike Moldavije. Naše institucije sarađuju sa stranim partnerima i u slučaju pretnji po zemlju javnost će biti blagovremeno obaveštena - navedeno je u saopštenju moldavske vlade.
Tamošnji ministar spoljnih poslova Niku Popesku prethodno je rekao da je Moldavija, koja se osim sa Ukrajinom graniči i sa Rumunijom, članicom NATO, spremna za "pun spektar pretnji iz Rusije".
Pripreme traju
Mediji podsećaju da je, nakon jednostranog otcepljenja od Moldavije pre 23 godine, u Pridnjestrovlju stacionirano oko 1.500 ruskih vojnika, koji su tamo poslati kao garant bezbednosti lokalnih građana.
Foto: Tanjug/AP
Maja Sandu
Moldavska predsednica Maja Sandu prethodno je 13. februara optužila ruskog lidera Vladimira Putina da planira "državni udar" u toj zemlji, kako bi na vlast u Moldaviji, kako je navela, postavio ljude lojalne Kremlju. Ona je tada izjavila da moldavske obaveštajne agencije imaju saznanja da će "pučisti u stvari biti obučeni ruski vojnici, prerušeni u demonstrante, kojima će pomagati i diverzanti iz Crne Gore, Belorusije i Srbije". Moskva je odbacila ove optužbe, baš kao i srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe je na nedavnom samitu Evropske unije u Briselu naveo da Rusija želi da nasilnim putem sruši vlast u Moldaviji i da stavi celu tu zemlju "pod svoju kontrolu".
Ukrajina je pojačala pripreme za invaziju na Pridnjestrovlje, što predstavlja pretnju za ruske mirovne snage, ruske Oružane snage će na to adekvatno odreagovati, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pojačala pripreme za invaziju na Pridnjestrovlje, što predstavlja pretnju za ruske mirovne snage, ruske Oružane snage će na to adekvatno odreagovati, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Ambasadorka Norveške u Beogradu Kristin Melsom ukazala je u autorskom tekstu za Politiku da veze između Norveške i Srbije imaju duboke istorijske korene i dodala da je tokom decenija, Norveška bila uz Srbiju kroz razvojnu saradnju, institucionalnu podršku i partnerstvo u evropskoj integraciji.
Blokaderi su konačno otkrili ko im je uzor - okoreli kriminalac Miloš Medenica, koji je proglašen krivim za više krivičnih dela, između ostalog i za stvaranje organizovane kriminalne organizacije i šverc, a koji je više puta otvoreno napadao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima rano jutros važnom porukom u kojoj je istakao da samo ozbiljan rad i ljubav prema Srbiji pobeđuju.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Aleksandar Nešović, za čijim telom se još uvek traga, ubijen je u restoranu na Senjaku, a za njegovo ubistvo osumnjičeni su Saša V. (48), Mario S. (46), Danka V. (42), Boban M. (41), Savo S. (33) Petko P. Nenad L. (50), Vuk Š. (21) Dejan S. (50) kao i Veselin M.(46).
Jedna osoba je poginula, a tri osobe su povređene, kada je u subotu uveče, putničko vozilo sletelo sa utoputa i prevrnulo se, u selu Vrbovo, na desetak kilometara od Vladičinog Hana u pravcu Vranja.
Na magistralnom putu između Užica i Požege, na deonici kroz Užice, nešto oko 11.30 časova, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj se jedan automobil prilikom sletanja sa kolovoza "zario" u kanal pored puta.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, na predlog Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, odredio je pritvor svim osumnjičenima koji se dovode u vezu sa ubistvom Aleksandra Nešovića, zvanog Baja, na Senjaku 12. maja, osim Danki V. kojoj je određen kućni pritvor.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Božuri, omiljeni prolećni cvetovi, zahtevaju posebnu negu upravo sada u maju i tokom leta, a stručnjaci otkrivaju ključne korake od zalivanja i prihrane do orezivanja, bez kojih rizikujete da sledeće sezone ostanete bez njihovih prelepih cvetova.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Astrologija sugeriše da određeni horoskopski znaci poseduju jedinstvene kvalitete koji ih čine posebno privlačnim, bilo da je u pitanju njihov izgled, ličnost ili način na koji se odnose prema drugima.
Kada birate pametni telefon, ne zavaravajte se brojkom megapiksela, ona sama po sebi ne garantuje dobar kvalitet fotografija. Ključ leži u veličini senzora, kvalitetu objektiva i softveru za obradu slike.
Bugarska pevačica Darina Nikolajeva Jotova, pobednica Evrovizije 2026, poznata je našoj publici i zbog saradnje sa Željkom Joksimovićem na legendarnoj numeri "Lane moje".
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar