• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: informer.rs/RT Balkan

24.02.2023

22:38

ZAPAD NA OVO NIJE RAČUNAO, RUSIJA SE 10 GODINA SPREMALA ZA SANKCIJE! Skaj njuz: Rezerve gasa i nafte glavni razlog uspeha

REUTERS/Dado Ruvic

Vesti

ZAPAD NA OVO NIJE RAČUNAO, RUSIJA SE 10 GODINA SPREMALA ZA SANKCIJE! Skaj njuz: Rezerve gasa i nafte glavni razlog uspeha

Podeli vest

Kada je Zapad uveo sankcije Moskvi zbog pokretanja Specijalne vojne operacije, mnogi su se nadali da će tako obogaljiti "ratnu mašinu" Rusije. Američki predsednik Džozef Bajden procenjivao je da će ruska ekonomija biti "prepolovljena", dok je bivši britanski premijer Boris Džonson pominjao njeno "ceđenje".

Godinu dana kasnije, piše pomalo razočarano "Skaj njuz", stvari nisu onakve kakvim se Zapad nadao.

"Ruska ekonomija i vlada ispostavili su se mnogo jačim nego što je Zapad verovao", rekao je ranije ove sedmice ruski predsednik Vladimir Putin. "Podsetiću vas da su neki naši eksperti u zemlji, ne govorim o zapadnjacima, očekivali da će bruto domaći proizvod pasti 10, 15 čak i 20 odsto", dodao je Putin.

Umesto "kraha" i "ceđenja" Rusije, BDP je pao skromnih 2,2 odsto i ove godine se očekuje rast od 0,3 odsto, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda. Drugim rečima, Rusija je u mnogo boljem stanju od Velike Britanije.

Zapadni ekonomisti bili su šokirani činjenicom da je ruska ekonomija bez velikih posledica pregurala prvu godinu sankcija, piše "Skaj njuz" i objašnjava da su rezerve nafte i gasa, glavni razlog tome.

Iako je Evropa smanjila uvoz ruskih energenata, Moskva je iskoristila odlaganje primene sankcija i pojačala svoje javne finansije. Zahvaljujući skoku cena energenata na globalnom nivou i uspešnom prebacivanju na kinesko i indijsko tržište, Rusija je uspela da ojača svoje finansije.

Foto: Reuters

Gas

"Skaj njuz" navodi da je Moskva i pre sankcija imala "udobno jastuče" zahvaljujući godinama konzervativne fiskalne politike zahvaljujući kojoj je prikupila sredstva i tiho obezbedila od sankcija svoju ekonomiju godinama pre Specijalne vojne operacije.

Važno je napomenuti da je stopa nezaposlenosti u Rusiji na niskom nivou, dok plate rastu, što im je pomoglo da prebrode najgori udar inflacije, a vlada sada radi na podsticanju javne potrošnje.

Britanski servis pokušao je da se uhvati za slamku tvrdeći da je sa ograničavanjem cena nafte, izvoz u Evropu pao, kao i da se Rusija sada više oslanja na trgovinu u juanima. Problem je što Moskva svoju "evropsku" naftu sada prodaje kupcima na Istoku - Kini i Indiji (koji je kasnije prerađuju i šalju u Evropu), a upotreba lokalnih valuta umesto dolara sve više golica maštu Rusije, Kine i drugih članica BRIKS-a.

Poslovi

Kada je reč o poslovima, Rusija ima rekordno visok rast plata i nisku nezaposlenost. Analitičari su očekivali da će sa odlaskom zapadnih firmi, mnogo ljudi ostati bez posle, ali je umesto toga stopa nezaposlenosti na rekordno niskih 3,7 odsto budući da su lokalni partneri kupili zapadne poslove i zadržali ljude.

Oni Rusi koji su napustili zemlju sa početkom sukoba u Ukrajini - procenjuje se da je reč o brojci od 0,4 do 1,4 odsto celokupne radne snage - počeli su da se vraćaju, ili zato što nisu našli adekvatni posao u inostranstvu ili imaju porodicu i domove u Rusiji.

Plate

Ovakvo tržište rada dovelo je do robustnog rasta plata, naročito u Aj-Ti sektoru, građevini i uslužnim delatnostima, što je dovelo do rasta životnog standarda. Rast plata prati inflaciju, a vlada je povećala i penzije i minimalnu cenu rada za još 10 odsto.

Foto: Reuters

Rosneft

Potrošnja

Potrošnja u Rusiji i dalje je "skromna", sa domaćinstvima koja prioritet stavljaju na štednju, zbog čega vlada radi na tome da podstakne javnu potrošnju.

Poslovne investicije

Na početku Specijalne vojne operacije, ekonomisti su bili uvereni da će doći do kraha poslovnih investicija. Što se nije dogodilo.

Profit od nafte, gasa i đubriva podstakao je rast investicija za šest odsto, a sa prebacivanjem energetskog izvoza u Aziju, pojavila se potreba za novim infrastrukturnim projektima što je dovelo do rasta proizvodnog sektora.

Nafta i gas

Pokušaji da se uguši ruska ekonomija izjalovili su se pre svega zbog ozbiljne zavisnosti Evrope od ruskih energenata što je Moskva iskoristila do kraja.

Tokom devet meseci koliko je EU bilo potrebno da dogovori i implementira zabranu na uvoz ruskih energenata, Moskva je uživala u visokim cenama nafte i gasa - trenutni "višak" u budžetu je porastao 86 odsto na 227,4 milijarde dolara, podseća "Skaj njuz".

To je pomoglo Moskvi da nastavi sa finansiranjem svoje operacije u Ukrajini, ojača rublju i drži uvoz pod kontrolom i ublaži inflaciju.

Sa preusmeravanjem energenata Indiji i Kini, izvoz nafte u ovom regionu u januaru je dostigao rekordnih 1,6 miliona barela dnevno.

"Moramo da shvatimo da je Rusija provela proteklih 10 godina, osiguravajući svoju ekonomiju od sankcija", rekao je analitičar "Kapital ekonomiksa" Lijam Pič.

- Sve ovo značilo je da isključenje sa globalnih tržišta kapitala i sankcije raznim kompanijama, bankama i vladi nisu imale mnogo uticaja na njihove finansijske potrebe, jer su bile prilično niske. Tako da je ruska vlada, na primer, mogla da prođe osam meseci bez dugovanja - dodao je Pič. I zaista, a vlada i korporacije imaju veoma nizak nivo spoljnog duga a vlada je izgradila snažan državni fond.

Uprkos svemu "Skaj njuz" je pokušao da svoju analizu završi pozitivno, predviđajući da će ograničenje cene nafte i derivata nekako uticati na ruske finansije.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
zvonko

pre 1 godinu

Sva ste pomešali . I tikve i banane. Kada je Rusija napala Ukrajinu, Putin je govorio o nekim ciljevima. I sa 50 km kolonom vojnih vozila - kretao se prema Kijevu. Govorili su, da će Kijev "osloboditi" za najviše sedmicu dana. Vidimo, kako je to istina !!! Sankcije Rusiji su na dugi rok. Ruski problemi tek dolaze. Do potpunog kraha. EU se je snašla sa energentima. Kao, da ih samo rusija ima? Skladišta su puna i za drugu zimu - nema problema. EU ima 500milijona ljudi - platno sposobnih , dok su u Kini i Indiji 70% ruralni stanovnici ( selo ). Polako. Ne budite živčani. Rusi, sada kada su okupirali petinu ukrajinske zemlje bi pregovarali. Oni su za mir. Da a ostali svet su budale. Deca. Prvo povlačenje a onda se nema ni o čemu govoriti . Ukrajina u EU i NATO.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

Skandal u školi u Tutinu! Nastavnik trdi da ga napao kolega: Psovao mu majku i pretio!
Društvo

Skandal u školi u Tutinu! Nastavnik trdi da ga napao kolega: Psovao mu majku i pretio!

"Pomoćnik direktora me je prvo snažno udario ramenom u grudni koš, da bi me kasnije ponovo napao, uhvatio me za revere i gurnuo na vrata tom silinom da ih je otvorio", priča Denis Šabanović, nastavnik srpskog i bosanskog jezika u srednjoj Tehničkoj školi u Tutinu koji je nastavnika i pomoćnika direktora Imera Ademovića optužio da ga je, prvo verbalno, a onda fizički napao posle redovne sednice Nastavničkog veća.

18.04.2024

17:47

RGZ podržava i pridružuje se pozivu na hitne izmene Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture radi zaštite prava građana
Društvo

RGZ podržava i pridružuje se pozivu na hitne izmene Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture radi zaštite prava građana

U svetlu nedavnog predloga koji je Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković podnela Ustavnom sudu Srbije, Republički geodetski zavod apeluje na javnost i nadležne institucije da preispitaju celokupni Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture ako trenutne odredbe stvaraju diskriminatorske prepreke za osobe lošijeg imovinskog stanja, kao i druge ugrožene društvene grupe.

18.04.2024

17:21

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija