Šef evropske diplomatije Žozep Borelj nazvao je greškama ratove koje je Zapad pokrenuo u svetu poslednjih decenija, a takođe se požalio da je u državama pogođenim kolonijalizmom javno mnjenje prijemčivo za rusku propagandu.
U svojoj novoj knjizi pod nazivom „Godina u kojoj se rat vratio u Evropu“, posvećenoj spoljnoj politici Evropske unije 2022. godine, Borelj, međutim, nije imenovao počinioce ovakvih tragičnih „grešaka“, niti je analizirao razloge koji ove zemlje podstiču da danas više veruju Rusiji nego Zapadu.
- U mnogim zemljama obeleženim kolonijalizmom, kao i greškama koje su usledile, kao što je rat u Iraku, javno mnjenje je često prijemčivo za laži ruske propagande i njene masovne kampanje za manipulaciju informacijama, posebno u vezi sa navodnim uticajem naših sankcija na isporuke energenata i hrane u južne zemlje - piše šef evropske diplomatije.
On se takođe požalio da su mnoge zemlje „osetljivije na posledice rata (prehrambenu i energetsku krizu) nego na njegove uzroke“.
- Konkretno, čini se da mnoge od njih nisu voljne da preduzmu aktivne korake kako bi primorale Rusiju da prekine agresiju - ocenio je Borelj.
Istovremeno, Borelj priznaje da Evropa „ponekad demonstrira evrocentričnost“, zbog čega dobija optužbe od međunarodnih partnera da koristi dvostruke standarde kada se fokusira na ukrajinski sukob i ne obraća dovoljno pažnje na druge sukobe u svetu.
- Rat u Ukrajini pokazuje da treba više da slušamo ono što se zove ‘globalni jug’, pokazujemo više empatije prema ovim zemljama, komuniciramo sa njima sa više poštovanja, jačamo veze sa našim južnim susedima - navodi Borelj i naglašava da od toga zavisi budućnost EU i njene uloge u svetu.
Foto: Reuters
Žozep Borelj
Borelj je takođe izrazio nadu da će 2023. godina pokazati da se „pravedan mir“ u Ukrajini može postići, a takođe i „obeležiti uspeh Ukrajine u pobedi nad Rusijom“.
- Tokom 2022. godine uloženi su napori da se EU učini pravim geopolitičkim igračem. Ovi napori će se nastaviti i 2023. godine u nadi da će ova godina obeležiti uspeh Ukrajine u pobedi nad… (Rusijom) i da se može postići pravedan mir - naveo je Borelj.
On je takođe ponovio tradicionalno obećanje EU da će nastaviti da podržava Ukrajinu koliko god bude potrebno.
Istovremeno, Borelj je izrazio zabrinutost što „partneri iz EU izražavaju bojazan“ da zbog situacije u „Ukrajini rizikujemo da se udaljimo od drugih svetskih problema“.
- Moramo biti pažljiviji prema tim bojaznima i garantovati da ćemo nastaviti da se potpuno posvećujemo globalnim pitanjima - zaključio je Borelj.
Ranije je tokom obraćanja Federalnoj skupštini predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio da je, prema ocenama američkih stručnjaka, kao rezultat ratova koje su SAD pokrenule posle 2001. godine poginulo skoro 900 hiljada ljudi, dok su više od 38 miliona ljudi postali izbeglice.
Američko rukovodstvo, gurajući Ukrajinu da krene u kontraofanzivu, svesno je verovatnoće neuspeha, a možda je to ono što oni i čekaju, rekao je Kijevski politikolog Dmitrij Kornejčuk.
Premijer Albanije Edi Rama otvoreno je poručio da Ukrajina po postojećoj proceduri prijema neće postati članica Evropske unije i da toga, prema njegovim rečima, u Briselu svi moraju biti svesni.
Letonija je blokirala dogovor kojim bi Evropska unija skinula sankcije sa milijardera Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana, a zauzvrat produžila mere protiv gotovo 3.000 drugih ruskih pojedinaca i kompanija na naredne tri godine.
Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američko rukovodstvo, gurajući Ukrajinu da krene u kontraofanzivu, svesno je verovatnoće neuspeha, a možda je to ono što oni i čekaju, rekao je Kijevski politikolog Dmitrij Kornejčuk.
Lider blokaderske liste Jovo Bakić javno je izjednačio Svetog Vladiku Nikolaja Velimirovića sa ustaškim kardinalom Alojzijem Stepincem, pokazujući da za njih svetinje i nacionalni identitet ne predstavljaju ništa!
Aktivistkinja SNS-a Dragana Čampar bila je gost "Info jutra" na Informer televiziji, gde je govorila o bolesnom teroru i linču koji godinama proživljava od strane blokadera!
Lider blokaderske liste Jovo Bakić javno je izjednačio Svetog Vladiku Nikolaja Velimirovića sa ustaškim kardinalom Alojzijem Stepincem, pokazujući da za njih svetinje i nacionalni identitet ne predstavljaju ništa!
Da je blokaderska lista poligon za relativizaciju srpskog stradanja i sprovođenje štetnog zapadnog narativa, najbolje dokazuje njen 39. kandidat, advokat Mirza Ramusović!
Republički hidrometeorološki zavod Srbije u vremenskoj prognozi za jesen navodi da će sredinom oktobra temperature biti iznad proseka, dok se u novemdru očekuje više padavina, i do 10 mraznih dana u ravnicama, a do 18 na planinama.
U srcu zapadne Srbije nalazi se svetinja koja decenijama okuplja vernike. Manastir Soko posvećen je Svetom vladiki Nikolaju Velimiroviću, a mnogi mu se vraćaju zbog molitve i mira koji ovde pronalaze.
Humanitarna kampanja traje tokom oktobra u IDEA, Roda i Mercator prodavnicama, a deo prihoda od prodaje posebno označenih proizvoda biće doniran Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije.
Policija je oko dva sata posle ponoći, u blizini Graničnog prelaza Špiljani, uhapsila muškarca koji je, kako se sumnja, pokušao da iz Crne Gore uđe u Srbiju mimo zvaničnog prelaza.
Beogradsko naselje Ripanj oprašta se danas od Petra M. (23), mladog i voljenog pecaroša poznatijeg pod nadimcima Pera i Peksoni, koji je tragično izgubio život 3. oktobra na jezeru Duboki potok kod Barajeva.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Ukrajinski par našao se na meti žestokih kritika nakon što su se društvenim mrežama proširili snimci na kojima sede na morskoj kornjači dok polaže jaja na plaži u Omanu. Njihov potez izazvao je brojne osude, a reagovale su i tamošnje vlasti.
Modna kuća "Šanel" predstavila je danas kolekciju za proleće/leto 2027. godine kreativnog direktora Matjea Blazija, u kojoj su se našle providne suknje i tvid sa tigrastim dezenom.
Od jutarnjeg tosta do kremastih smutija i poslastica, avokado je pokorio savremene jelovnike. Otkrivamo koje su njegove najmoćnije nutritivne tajne, kako utiče na zdravlje i gde je granica kada je reč o dnevnom unosu.
Voditelj Žika Nikolić iskreno je govorio o svom privatnom životu. Voditelj legendarne "Žikine šarenice" progovorio je o ljubavi i propalim brakovima i zaintrigirao medije.
Advokat supruge Mustafe Sandala oglasio se nakon je u turskim vestima odjeknulo da je Melis, navodno, povukla čak 11 milijardi lira iz fondova koji su u postupku likvidacije.
Kompozitor Zoran Marjanović pušten je na kućno lečenje nakon što je prethodnih dana bio hospitalizovan zbog teških povreda koje je zadobio tokom fizičkog sukoba.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.