ŠOK! KONAČNO DEŠIFROVAN KALENDAR DREVNIH MAJA! Naučnici zanemeli kada su shvatili u šta gledaju! "Sve se poklapa..."
Podeli vest
Problem u dešifrovanju kalendara predstavljala je činjenica da ciklus u kalendarima obuhvata period od 819 dana, a stručnjaci taj period nisu mogli da uporede ni sa čim. Bar do sada. Naime, antropolozi Džon Linden i Viktorija Briker sa Univerziteta Tulejn veruju da su konačno rešili ovu misteriju.
Antropolozi su „razvukli“ svoj pogled, odnosno analizirali kako kalendar funkcioniše u periodu od 45 godina, a ne samo 819 dana, i povezali ga sa vremenom koje je potrebno da se nebeski objekat vrati na približno istu tačku na nebu ( sinodijski period).
Munja koja je udarila u drvo na zapadnoj obali Floride proizvela je fascinantnu vrstu fosfornog materijala kakav dosad nije viđen na Zemlji.
26.04.2023
00:15
- Iako su prethodna istraživanja pokušavala da povežu kalendar od 819 dana sa položajima planeta, njegova četvorodelna šema bila je prekratka da bi se dobro uklopila sa sinodičkim periodima vidljivih planeta. Kada smo kalendar proširili na 20 819 dana perioda, nastao je obrazac u kome su sinodički periodi svih vidljivih planeta proporcionalni tačkama u kalendaru - navode antropolozi.
Boje su takođe važne
Kalendar drevnih Maja je zapravo komplikovan sistem koji se sastoji od manjih kalendara, nastalih u pretkolumbovskoj Mezoamerici. Zasnovan je na glifovima (znacima) i ponavlja se četiri puta, pri čemu svaki blok od 819 dana odgovara jednoj od četiri boje i, kako su naučnici prvi pomislili, geografskim pravcima.
Crvena je bila povezana sa istokom, bela sa severom, crna sa zapadom, a žuta sa jugom. Tek osamdesetih godina prošlog veka stručnjaci su shvatili da je ova pretpostavka netačna. Umesto toga, bela i žuta označavaju zenit i nadir (tumačenje koje odgovara astronomiji), piše Science Alert.
Bilo je i drugih faktora koji su ukazivali da je broj 819 povezan sa sinodičkim periodima vidljivih planeta Sunčevog sistema. Na primer, Maje su imale izuzetno precizna merenja sinodičkih perioda Merkura, Venere, Marsa, Jupitera i Saturna.
Međutim, bilo je teško shvatiti kako su ovi sinodički periodi funkcionisali u kontekstu kalendara od 819 dana. Merkur nije predstavljao preveliki problem, ima sinodički period od 117 dana, odnosno tačno sedam puta u tih 819. Ali šta je sa ostalim planetama?
Sve se poklapa
Ako kalendar proširimo na duži period, ispada da svaka od vidljivih planeta ima sinodički period koji se tačno poklapa sa brojem ciklusa od 819 dana. Sinodički period Venere je 585 dana i to se poklapa sa 7 serija od 819 dana. Mars ima sinodički period od 780 dana, što je tačno 20 perioda od 819 dana.
Isto važi i za Jupiter i Saturn. Jupiterov sinodički period od 399 dana uklapa se tačno 39 puta u 19 sekvenci, a Saturnov period od 378 dana savršeno se uklapa u 6 sekvenci.
- Proširenje standardnog ciklusa od 4×819 dana na 20 perioda od 819 dana obezbeđuje veći kalendarski sistem sa skalama za sinodičke periode svih vidljivih planeta. Umesto da se usko fokusiraju na svaku planetu, 'astronomi' tog perioda napravili su kalendar od 819 dana i zamislili ga kao veći kalendarski sistem koji bi mogao da se koristi za predviđanje sinodičnih perioda svih vidljivih planeta - kažu naučnici.
Istraživanje pod nazivom The Maia 819-Dai Count and Planetari Astronomi, objavljeno je u časopisu Ancient Mesoamerica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Bivši slovenački predsednik Borut Pahor, koji bi mogao da nasledi Miroslava Lajčaka na mestu specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, priprema okosnicu nacrta za nastavak razgovora dve strane.
Čini se da sve više vozača u poslednje vreme muči muku sa kružnim tokom, a ako se u sve to još umeša i navigacija nastane pravi haos. Neki ipak ne vode računa o signalizaciji, pa neretko završe u pogrešnom smeru. Jednom vozaču kod Šapca desilo se sve.
U Gornjem Milanovcu danas je pušten u rad zatvoreni bazen, jedini takav objekat u Moravičkom okrugu, u prisustvu ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastruktre Gorana Vesića, rukovodstva opštine i velikog broja Milanovčana.
Prelepa scena odigrala se nedavno na Adi Ciganliji kada je jedan mladić, na staromodan i džentlemski način, kleknuo na koleno i zaprosio svoju devojku.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Grad Beograd uspeo je da obezbedi više od 120 miliona evra za brojne socijalne mere, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Miodrag Lazić, ratni hirurg i nekadašnji direktor Urgentnog centra Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dobiće svoj dokumentarni film, saopštila je uoči godišnjice njegove smrti niška producentska “Citi grupa”.
Na delu teritorije gradova Čačak i Kraljevo ponovo je proglašena opasnost od zarazne bolesti afričke kuge svinja. Kritična situacija je u selima Tavnik u Kraljevu i Bresnica u Čačku. Ova odluka o proglašenju zaraženog područja, doneta je na osnovu rešenja, koje je donelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za veterinu.
Najmasovniji međunarodni sportski događaj na ulicama našeg glavnog grada - Beogradski maraton, održava se u nedelju 28. aprila sa već tradicionalnim startom kod Crkve Svetog Marka i ciljem na Terazijama. Beogradski maraton ove godine okupiće rekordnih preko 13.000 učesnika, i to na distancama od 10, 21 i 42 kilometra, a u Beograd dolazi i 2.500 stranaca iz 72 zemlje širom sveta.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.