(VIDEO) ODAKLE JE OVO DOŠLO?! NAUČNICI ZAPREPAŠĆENI! Oko Zemlje kruži misteriozno nebesko telo, Kinezi hitno šalju misiju u svemir!
Podeli vest
Asteroid otkriven 2016. godine naučnici proučavaju sa ciljem da otkriju dali je njegovo poreklo povezano sa Zemljinim jedinim prirodnim satelitom - Mesecom.
Asteroid nazvan „Kamoaleva“ označava se kao objekat s putanjom koja je uvek u blizini Zemlje, ali ono što je zanimljivo to je da su naučnici otkrili da je u nekim aspektima taj asteroid sličan Mesecu. Stoga se nameće logično pitanje – da li je taj asteroid nekada bio deo našeg Meseca?
Astronomi su po prvi put u istoriji snimili snažan mlaz koji je izleteo sa ivice horizonta događaja crne rupe u međugalaktički prostor.
28.04.2023
00:15
„Kamoaleva“ je otkriven 2016. godine u opservatoriji Haleakala. Reč je o neobičnom objektu, jer se njegova orbita menja tokom vremena. Dok se ona menja, uvek ostaje blizu Zemlje. Njegova površina takođe pleni pažnju naučnika, jer reflektuje svetlost na isti način kao i Mesec, zahvaljujući prisutnosti silikata. I dok sve to predstavlja intrigantan trag o njegovom poreklu, to nije i jedini trag.
Kamo`oalewa, an odd asteroid that orbits in lock-step with the Earth, may be a chunk of the Moon that was broken off during a huge, ancient collision.
Just imagine watching that happen...https://t.co/D5pVwOKkuWpic.twitter.com/AuRarCNPgO
— Corey S. Powell (@coreyspowell) November 12, 2021
Nova naučna studija ispituje orbitu tog asteroida, kako bi se otkrilo da li je mogao biti izbačen s Meseca. Njen glavni autor je Hoze Daniel Kastro-Cisneros sa Odseka za fiziku na Univerzitetu u Arizoni.
Po čemu je „Kamoaleva“ poseban asteroid?
Ponekad mala tela u Sunčevom sistemu ne slede heliocentrične orbite. Umesto toga, zbog orbitalnih rezonancija, mogu da dele orbitu masivne planete. Takvi objekti se nazivaju koorbitalnim objektima. Zemlja ima 21 koorbitalni objekt: dva su takozvani Trojanci, šest ih je u stanju kvazisatelita, a 13 je u kretanju potkovice. Ali, „Kamoaleva“ je drugačiji od ostalih Zemljinih kvazisatelita.
Ostalih 20 samo je privremeno u svojim koorbitalnim stanjima, obično manje od nekoliko decenija, dok „Kamoaleva“ istrajava u svom koorbitalnom stanju. Taj asteroid prelazi napred-nazad između kretanja u takozvanoj potkovici i kvazisatelitskog kretanja, a to čini već vekovima i nastaviće to da čini vekovima. Naučnike sada zanima zašto je to tako i zašto taj asteroid sledi takvu orbitu.
S obzirom na orbitu sličnu Zemljinoj i njegovu fizičku sličnost s materijalima sa Mesečeve površine, istražujemo hipotezu da bi mogao da nastane kao krhotina ili fragment od udara meteoroida u Mesečevu površinu, pišu autori studije.
Kompjutersko modelovanje kao pogled u prošlost
Budući da se ne mogu vratiti u prošlost niti posmatrati Mesec tokom njegove duge istorije, naučnici koriste računare za simulaciju događaja sa širokim rasponom varijabilnih vrednosti i analiziraju dobijene rezultate. Konkretno, naučnici su u novoj studiji modelovali čestice izbačene s Meseca udarima meteorita u njegovu površinu.
Većina čestica u njihovoj simulaciji napušta blizinu Zemlje i Meseca i prelazi u orbite oko Sunca, što nije iznenađujuće, jer Sunčeva dominantna masa utiče na sve u Sunčevom sistemu. Samo mali broj tih čestica ne ulazi u heliocentrične orbite. Umesto toga, zauzimaju orbite slične „Kamoaleva“ orbiti.
Cuando descubrieron la roca espacial Kamo'oalewa, jamás se imaginaron que podrían estar viendo un fragmento de nuestra Luna. Acá más detalles. pic.twitter.com/yyvBBbAiYA
— DT en Español (@DigitalTrendsEs) December 28, 2021
Kako ti izbačeni objekti beže iz okoline Zemlja-Mesec i razvijaju se u heliocentrične orbite, otkrivamo da mali deo njih daje ishode koji su kompatibilni s dinamičkim ponašanjem „Kamoaleve“, ističu autori studije.
Koji krater na Mesecu bi mogao biti „Kamoalevin“ izvor?
Mesečeva površina je prekrivena udarnim kraterima, a istorijski zapis koji se čuva u tim kraterima predstavlja dobar test za hipotezu lunarnog sudara za asteroid „Kamoaleva“. Udari o mesečevu površinu rutinski imaju brzine od 22 kilometra u sekundi, mogu imati brzine i do 55 kilometara u sekundi. Druge simulacione studije pokazuju da udarci pri tim brzinama mogu izbaciti krhotine koje putuju brzinom od 6 km/sekundi, što je znatno iznad praga od 2,4 km/sekundi za beg iz Mesečeve orbite.
Studije lunarnih kratera takođe pokazuju da se veliki udarni krateri, veći od 33 kilometra u promeru, pojavljuju svakih 25 miliona godina, a ti veliki krateri su verovatni izvori udarnih izbačaja, koji putuju dovoljno brzo da pobegnu iz Mesečeve orbite. Autori studije kažu da će se u budućnosti morati da se pozabave pitanjem koji je krater mogao biti izvor „Kamoaleve“.
Ostavljamo to zasebnoj studiji, kako bismo istražili može li mesečev krater odgovarajuće veličine, starosti i geografskog položaja biti u skladu s hipotezom o lunarnom izbacivanju za poreklo „Kamoaleve“, pišu autori studije.
Kina planira misiju na „Kamoalevu“
Ako naučnici mogu da dokažu da je „Kamoaleva“ deo Meseca, to otvara neke intrigantne mogućnosti, poput misija namenjenih njegovom istraživanju. „Kamoaleva“ je mali asteroid, možda samo 40 metara u promeru, ali to nije sprečilo Kinu da razvije sopstvenu ambicioznu misiju odlaska do tog asteroida. Misija se zove Tjanven-2, a uz samu letelicu biće i nano-orbiter i nano-lander.
Nano-lander će uzeti uzorak asteroida koji će biti vraćen na Zemlju na analizu. Tjanven-2 bi trebalo da bude lansiran 2025. godine, a takođe će posetiti i kometu311P/PANSTARS.
Ukoliko kineska misija bude uspešna, možda ćemo konačno znati je li „Kamoaleva“ zaista nekada bila deo Meseca, piše Sajens alert.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.