Zabrinjavajuća nova studija ukazuje na mogući kolaps glavne okeanske struje u Atlantskom okeanu već 2025. godine. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na trenutne ekstremne vrućine kojima svedočimo širom sveta, pri čemu se ne misli samo na toplotne talase i superćelijske oluje koje su pogodile Evropu i Srbiju!
Fizičar Peter Ditlevsen i statističar Susanne Ditlevsen sa Univerziteta u Kopenhagenu (Danska) izračunali su vrednosti koje ukazuju da su rani znaci upozorenja znatno iznad prirodnih varijacija.
Alarm je upaljen
Severnoatlantska meridijalna preokretna cirkulacija (AMOC) je glavna morska struja u Atlantskom okeanu. Karakteriše ga strujanje tople slane vode ka severu u gornjim basenima. Nakon okretanja na krajnjem severu gde se ohladila, struja pada na dno i teče ka jugu u dubinama Atlantskog okeana.
Deo je termohalinske transportne trake i važna komponenta klimatskog sistema Zemlje. Ovaj sistem okeanskih struja prenosi značajan deo toplotne energije sa tropskih geografskih širina i južne hemisfere u severni Atlantski okean, odakle se toplota prenosi u atmosferu. Promene u ovom okeanskom toku imaju dubok uticaj na globalni klimatski sistem.
- S obzirom na važnost AMOC-a za klimatski sistem, ne treba zanemariti tako jasne pokazatelje skorog kolapsa - upozoravaju autori studije.
AMOC usporava od sredine 20. veka. Ukoliko potpuno prestane, moguće je da će u tropima biti poremećene sezone monsuna, dok će Evropa i Severna Amerika doživeti znatno oštrije zime. Posledice će ozbiljno uticati na čitave ekosisteme i naše snabdevanje hranom.
Dva rana znaka
AMOC se direktno prati tek od 2004. godine, što nije dovoljno dugo da se razume pun pravac njegovog trenutnog usporavanja.
Tako su istraživači, koristeći mnoge modele, identifikovali region okeana gde temperatura površine najviše odgovara stanju cirkulacije okeana, da bi se koristili kao jedan od dva manje direktna indikatora čiji zapisi sežu do 1870. godine. Još jedan rani znak upozorenja koji su istraživači uzeli u obzir je „gubitak otpornosti" u sistemu, koji se manifestuje povećanim fluktuacijama i varijacijama, poput čigre, igračke koja se okreće oko svoje ose, ali na kraju usporava i pada. Korišćenje ova dva rana znaka upozorenja za procenu AMOC statusa je slično merenju otkucaja srca i krvnog pritiska za praćenje zdravlja srca.
Foto: Printskrin
Hitan odgovor Naučnici su zaključili da bi AMOC mogao prestati već 2025. godine. Ovi rezultati su alarmantno brži od najnovijih predviđanja Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), ali Ditlevsen i Ditlevsen tvrde da su rani znaci već jasni. Brzina kojom se približavamo tom destabilizirajućem događaju takođe će odrediti da li će se sistem urušiti ili ponovo stabilizovati.
Priroda ne prašta
S obzirom na to da ne samo da nismo uspeli da smanjimo količinu gasova staklene bašte koje smo do sada ispustili u atmosferu, već smo ih i povećali, čini se da smo na zastrašujućem putu ka snažnom i brzom približavanju pragu okeana.
Iako još uvek ne razumemo sve faktore koji mogu uticati na ceo ovaj sistem, drugi istraživači tvrde da je teško napraviti razliku između delimičnog i potpunog kolapsa AMOC-a.
- Uprkos ovim rezervama, ovo je zaista zabrinjavajući rezultat koji bi trebalo da zahteva brze i efikasne mere za smanjenje globalnih emisija gasova staklene bašte kako bi se izbegao kolaps AMOC - zaključio je tim istraživača.
Veštačka inteligencija napredovala je toliko brzo poslednjih meseci da su vodeći istraživači u otvorenom pismu urgirali na hitnu pauzu u njenom razvoju i jače regulacije, usled strahova da bi tehnologija mogla da predstavlja “duboke rizike po društvo i čovečanstvo”.
U jeku toplotnog talasa koji je zahvatio Srbiju, svi gledaju kako da se rashlade. Oni koji to još nisu uradili, trebalo bi da servisiraju svoje klime, a oni koji tek treba da ih kupe, mogu biti iznenađeni cenama, jer su klime boljih proizvođača u protekle dve godine poskupele za oko 15 odsto. Oni koji se umesto klima odluče za ventilatore, u ovim vrelim danima, moraće za kupovinu novog uređaja da izdvoje od 2.500 do skoro 10.000 dinara
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom vanrednog uključenja u Kolegijum naše televizije šokantne detalje blokaderskog napada na dugogodišnjeg novinara Vesti u Frankfurtu.
Predsednik SRS-a prof. dr Vojislav Šešelj izneo je oštre kritike na račun najavljene studentske liste, tvrdeći da ona neće predstavljati studente, već političke aktere koji, prema njegovim rečima, žele da se domognu vlasti.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Opozicioni lider i jedan od organizatora blokada, Goran Ješić, uputio je pretnje i niz uvreda na račun profesora, policije i državnih institucija, poručujući otvoreno da neće proći bez kazne svi oni koji ne podržavaju promenu aktuelne vlasti.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Guči se ove godine održava jubilarni 65. Sabor trubača! Prema najavama organizatora, finalni program i najatraktivniji deo Sabora - izbor najboljeg trubača i orkestra zakazan je za vikend od 7. do 9. avgusta.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar