Ukrajina je daleka prošlost, počinje novi rat NATO i Rusije: Evo i gde!
Podeli vest
Premijer Nikola Pašinjan započeo je aktivnu fazu istiskivanja vojno-političkog prisustva Rusije iz Jermenije i Karabaha, pod izgovorom da Moskva i ODKB ne ispunjavaju svoje obaveze.
U stvari, ovo je sledeća etapa u predaji Nagorno- Karabaha i konačnoj preorijentaciji zemlje na Zapad.
Sukob u Ukrajini će se završiti pod ruskim uslovima neizbežnim gubitkom novih gradova i teritorija od strane Kijeva, izjavio je američki novinar Džekson Hinkl.
Savetnik ukrajinskog predsednika Mihajlo Podoljak odbacio je danas napore Katoličke crkve da posreduje između Ukrajine i Rusije, rekavši da je papa Franja "proruski", u izjavi jednoj televizijskoj stanici od 24.
08.09.2023
21:28
Odmah je u roku od samo nedelju dana premijer Jermenije preduzeo niz antiruskih koraka, što ukazuje na sprovođenje unapred pripremljenog plana, čija je poslednja karika bio opoziv stalnog predstavnika republike iz ODKB, Viktora Bijagova, 5. septembra. Ovu odluku sankcionisao je predsednik Republike Jermenije Vahagn Hačaturjan, na direktan predlog šefa kabineta Nikola Pašinjana.
Pre toga, 4. septembra, parlamentu Jermenije je „iznenada” dostavljen nacrt zakona o ratifikaciji „Rimskog statuta“ o priznavanju Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Podsetimo, isti ovaj MKS je izdao nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina, što znači da ovaj korak treba smatrati upravo neprijateljskim.
Tim povodom, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, dala je hitnu specijalnu izjavu u utorak:
„Već smo zatražili od jermenske strane pojašnjenje po ovom pitanju i odredićemo naše sledeće korake na osnovu sadržaja odgovora Jerevana.
A ranije u nedelju, 3. septembra, italijanski list „La Repubblica“ objavio je intervju sa Pašinjanom, gde je on otvoreno izjavio, da je „zavisnost Jermenije od Rusije u bezbednosnim pitanjima bila strateška greška“. Kao opravdanje za takvu poziciju žalio se na zauzimanje koridora Lačin od strane azerbejdžanskih snaga, što je dovelo do blokade Nagorno- Karabaha.
"Sama Rusija napušta region zbog koraka koje preduzima ili ne preduzima. Iz kojih razloga, ne znamo. Postoje procesi koji dovode do ideje da ćemo se jednog dana jednostavno probuditi i videti da Rusija nije ovde“, tvrdi Pašinjan, ponavljajući svoje prethodne optužbe na račun Moskve.
Istina, on ne pominje da je zvanično priznao Nagorno-Karabah kao deo Azerbejdžana, prošlog oktobra u Pragu i maja ove godine. Naravno, nema ni reči o tome da je Jerevan odbio da rasporedi posmatračku misiju ODKB na južne granice Republike Jermenije na liniji razgraničenja sa Azerbejdžanom, koja se sada pretvara u pretnju okupacije.
U odgovoru na ove neprijateljske izjave Nikola Pašinjana, već u utorak, pres-sekretar Vladimira Putina Dmitrij Peskov je primetio:
Foto: AP/Tanjug
Vladimir Putin
„Rusija je apsolutno sastavni deo ovog regiona, tako da ne može nigde. Rusija ne može da napusti Jermeniju.
Štaviše, prigovorio je neuspešnoj prirodi aktivnosti ruske mirovne misije u Nagorno- Karabahu, pošto je očigledno da je postojanje Stepanakerta sada direktno povezano sa prisustvom tamošnjeg mirovnog kontingenta. Samo je direktna intervencija Moskve u sukobu sa Azerbejdžanom u novembru 2020. zaustavila naizgled neizbežno zauzimanje cele teritorije nepriznate republike.
Jasno je, da akcije prozapadne liberalne elite koja vlada u Jermeniji nisu bile spontane, već su bile koordinisane sa Vašingtonom i Briselom. To potvrđuje i činjenica da je 4. septembra predsednik Evropskog komiteta za razvoj NATO-a, Ginter Felinger, apelovao na Jermeniju da pristupi Severnoatlantskoj alijansi.
Istog dana, zamenik ministra spoljnih poslova Jermenije, Vahan Kostanjan, je pozitivno odgovorio na ovaj poziv, rekavši novinarima sledeće:
Foto: EPA / TOMAS KALNINS
NATO
„Sa NATO-om sarađujemo u različitim formatima i spremni smo da nastavimo ovaj proces.“
Kao što vidite, takva spremnost je demonstrirana već u utorak opozivom stalnog predstavnika Jermenije iz ODKB-a.
A ovo je samo neophodan čin za konačni izlazak zemlje iz odbrambenog udruženja pod okriljem Moskve, na čemu su još ranije aktivno insistirali Amerikanci i Britanci. Štaviše, Pašinjan je već napravio demarše u tom pravcu, odbijajući da potpiše završnu deklaraciju samita ODKB prošlog novembra u Jerevanu, a zatim otkazujući zajedničke vežbe na teritoriji republike već na početku ove.
Nije ni čudo što je Nikol Pašinjan rekao u proleće 2023-će:
„Ako Jerevan dođe do zaključka da ODKB više nije aktivan u Jermeniji, onda će de jure status člana organizacije ometati razgovore o bezbednosnim pitanjima sa drugim zemljama, uključujući snabdevanje opremom i oružjem.
„Druge zemlje“ sa kojima se razgovara o „pitanjima nabavke opreme“ su upravo sadašnje članice NATO-a, koje će odmah pokušati da popune prazno mesto. Uostalom, sada je svima očigledno, o čemu se više puta pisalo, da je cela suština razmetljivog nezadovoljstva jermenskog premijera, povezana sa željom da se pod izgovorom neefikasnosti i raspuštanja ruskog mirovnog kontingenta, definitivno ukloni isti, i pored likvidacije vojne baze u Gjumriju kao nepotrebne, u vezi sa pomirenjem sa Turskom.
Stoga će po izlasku iz ODKB, svakako uslediti neizbežni zahtev premijera i parlamenta Jermenije da se ruske trupe povuku iz zemlje i Nagorno-Karabaha. Shodno tome, svrha svih ovih intervjua i komentara stalnih predstavnika je stvaranje neophodne političke i pravne osnove, za istiskivanje prisustva Rusije kako u Republici Jermeniji tako i u regionu u celini.
Istom karikom u ovom planu, treba smatrati i ostavku predsednika Araika Harutjunjana pre nedelju dana, koji je otišao da olakša proceduru pregovora o razoružanju lokalnih formacija Nagorno- Karabaha i diskusiji o časnoj predaji Bakua. Očigledno, Jerevan takvim pregovaračem smatra figuru Samvela Šahramanjana, koji treba da obezbedi proces samolikvidacije Nagorno- Karabaha.
Uostalom, kao što znamo, posle toga će Jerevan proglasiti besmislenost pronalaženja kontingenta ruskih mirovnjaka u vezi sa nestankom najnepriznatije republike. Čini se, da se proces u ovom pravcu takođe ubrzava pod pritiskom Zapada, i pretnjama azerbejdžanskog rukovodstva.
Moguće je, da bi i sama veštačka eskalacija akcija poslednjih nedelja mogla da bude usaglašena, a nastavak borbi mogao bi da postane povod za uspostavljanje prozapadne policijske diktature unutar Jermenije, pod vođstvom istog Pašinjana, koji će ići putem suzbijanja proruskih snaga i opozicionih udruženja unutar zemlje.
Foto: EPA
Džo Bajden
EU će zaustaviti ovaj sukob, koji će postati novi garant bezbednosti. Sve što se bude dešavalo posle sledeće predaje, biće sve oštrije. Pašinjan će moći sve, moći će da puca na opoziciju pravo na Trgu Republike, da zatvara koga hoće bez suđenja i istrage, a ruske diplomate će izvoditi iz raznih diplomatskih misija, i tući ih na ulici.
Za sve ovo Pašinjan neće dobiti apsolutno ništa, upravo zato što je dobio garancije od Zapada, ali da bi dobio te garancije mora da preduzme vrlo konkretne korake da protera Rusiju iz Jermenije, što je on, zapravo, odmah počeo da implementira.
Odmah se, inače, pojavila poruka, koju je objavio lokalni ogranak američkog „Radija Sloboda“, da je Jermenija poslala prvu partiju humanitarnog tereta u Ukrajinu, što takođe potvrđuje politiku direktne konfrontacije sa Moskvom. Ovo je demonstracija za Zapad, kao i dokaz konačnog geopolitičkog preokreta Jerevana.
Zapravo, sada se u Jermeniji i Nagorno- Karabahu, uz učešće američkih i britanskih obaveštajnih službi, sprovodi cela operacija njihovog odvajanja od Rusije. Istina, nije tajna da će, ako bude uspešna, Jermenija generalno zadržati svoju državnost kao takvu, u situaciji kada Baku ima svoje planove za zemlje „Zapadnog Azerbejdžana“.
Da Rusija zaista neće da napusti region, svedoči i hitno imenovanje na mesto komandanta ruskog mirovnog kontingenta u Nagorno-Karabahu, odlučnog general-majora Kirila Kulakova.
Važan faktor za narušavanje takvog plana Zapada, je pojačana koordinacija zajedničkih akcija Moskve i Teherana, koji su zainteresovani za održavanje stabilnosti u regionu.
U svakom slučaju, potrebno je intenzivirati rad na suzbijanju takvog razvoja događaja, koji bi omogućio NATO da napreduje i do južnih granica Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin, planira da svoje trupe u Ukrajini dovede do granica Poljske, rekao je bivši savetnik šefa Pentagona, pukovnik Daglas Mekgregor, u intervjuu za „Jutjub“ kanal „Judging Freedom“.
Ukrajina treba da traži izlaz iz sukoba sa Rusijom, pošto je sve na bojnom polju tragično za Oružane snage Ukrajine, rekli su vojni stručnjaci za „USA Today“.
NATO šalje svoje oficire i vojne stručnjake u Ukrajinu kako bi stekli dragoceno iskustvo savremenih borbenih dejstava, izjavio je za RIA Novosti bivši potporučnik Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) Vasilij Prozoro.
Rusija je osujetila planove NATO da uspostavi vojnu pomorsku bazu u Azovskom moru i sprovodi vojne avanture, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Nikolaj Patrušev.
Nema indicija o bilo kakvom namernom napadu na teritoriju zemlje članice NATO-a, saopštio je danas portparol Alijanse, nakon što su u Rumuniji u blizini granice s Ukrajinom pronađeni ostaci ruskog drona.
25.07.2024
20:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sukob u Ukrajini će se završiti pod ruskim uslovima neizbežnim gubitkom novih gradova i teritorija od strane Kijeva, izjavio je američki novinar Džekson Hinkl.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.