Nakon što se sukob između Izraela i Hamasa ponovo zaoštrio, pitanje izraelske kopnene invazije na pojas Gaze ponovo postaje aktuelno.
Borbe između izraelske vojske i Hamasa imaju tendenciju da prate sličan obrazac, a kopnenim upadima obično prethodi jaka raketna vatra koja gađa područja i lokacije kojima se Izraelci približavaju, prenosi Gardijan.
Izrael je takođe u velikoj meri koristio vazdušnu snagu i granatiranje iz artiljerije i pomorskih topova u prvoj fazi kampanje kako bi gađao, kako kaže, vojnu infrastrukturu Hamasa, uključujući vladine zgrade, policijske stanice, obalne instalacije, objekte za obuku i domove.
Ali dok Izrael ima veliku prednost u smislu veličine svoje vojske, tehnologije, sistema naoružanja i logistike, Hamas se tokom godina znatno prilagodio da iskoristi prednost gustog urbanog okruženja Gaze.
Kako će geografija uticati na moguće borbe?
Geografija Gaze je ograničavajući faktor za izraelske operacije i zbog toga Izraelske odbrambene snage imaju tendenciju da koriste iste pristupne puteve.
Postoje ruralna područja obradivog zemljišta pored prelaza Erez na krajnjem severu Gaze, oko Bureija južno od grada Gaze, gde postoji greben koji gleda na centralnu Gazu i istočno od Khan Junisa na jugu gde se tenkovi i oklopna vozila mogu lako kretati i zauzimaju vatrene položaje. Druga pristupna tačka je oko Filadelfijske rute u blizini Rafe na krajnjem jugu.
Foto: Printscreen
Izrael je u prošlosti koristio položaje koji gledaju na centralnu Gazu kako bi pokušao da prekine komunikaciju između grada Gaze i juga i drugih mesta kako bi podelio to područje.
Hamas i druge frakcije u Gazi su svesni da su to rute koje izraelske snage mogu koristiti i da će često imati prve linije odbrane u tim oblastima, koje su u prošlosti bile poprište teških borbi.
Kako se peskovita priroda pretvara u urbana područja, teren postaje sve teži za Izrael. Visoki stambeni blokovi na mestima kao što su Džabalija i Bejt Lahija gledaju na severne prilaze gradu Gazi, dok se glavni put sa severa na jug graniči sa industrijskim zonama koje je Hamas koristio za odbranu u prošlosti.
Teren u centralnoj Gazi i istočno od Kan Junisa je otvoreniji, ali sela i visoke zgrade nižu se uz pristupne puteve i pružaju zaklon Hamasu.
Hoće li Izraelci ući u glavne gradove?
Izraelske snage mogu očekivati teške napade pokušavajući da napreduju u glavnim urbanim centrima. Hamas i druge frakcije imaju protivtenkovske mine i protivtenkovske navođene rakete koje su ranije efikasno koristili minobacačkom vatrom.
U jednoj noći borbi u naseljenom području Šujeija tokom rata 2014. godine, Izrael je izgubio 13 vojnika u zasedi koja je uključivala protivtenkovske mine i vatru iz mitraljeza.
Foto: Prinstskrin
Dok izraelska vojska ima iskustva u oklopnim borbama u palestinskim gradovima, sada se veruje da Hamas ima velike zalihe protivtenkovskih raketa Kornet koje su efikasno korišćene od strane Hezbolaha u Libanu , protiv izraelskih borbenih tenkova.
Grupa je takođe razvila bespilotne letelice opremljene municijom, poput onih koje se široko koriste u Ukrajini, koje mogu da bacaju bombe na vozila i trupe, što predstavlja novu pretnju.
Kako će Hamas odgovoriti?
Hamas ima višegodišnje iskustvo u borbi protiv izraelske vojske i postao je prilagodljiva i efikasna urbana snaga. Ima jezgro iskusnih borbenih vođa koji su blisko upoznati sa izraelskim načinom borbe, neki od njih govore hebrejski koji su detaljno proučavali izraelsku vojsku.
Glavni problem za Izrael u bilo kakvom pokušaju kopnene invazije je to što će morati da se suoči sa pripremljenim pozicijama od strane Hamasa, uključujući borbene tunele koji su uveliko kopani tokom godina i u nekim slučajevima opremljeni komunikacionim sistemima.
Foto: Tanjug/AP
Inžinjeri Hamasa sada imaju značajno iskustvo u izgradnji čvrstih i dobro skrivenih podzemnih lokacija koje će se koristiti kao komandni centri i iz kojih raspoređuju borce.
I dok je Izrael nekada imao jasnu prednost u kontroli Gaze, jeftini i lako dostupni civilni dronovi koje je nabavio Hamas izjednačili su stvari, omogućavajući im da posmatraju linije približavanja Izraela.
Iako Izrael verovatno ima vojne kapacitete za kopnenu invaziju, cena će verovatno biti visoka za izraelsku vojsku i palestinske civile.
Potpuna ponovna okupacija Gaze bila bi veliki izazov i verovatno bi dovela u pitanje sposobnost Izraela da održi dugoročnu okupaciju, što sugeriše da bi, ako bi Izrael pokrenuo punu invaziju, njegov cilj najverovatnije bio potpuni poraz Hamasa.
Borbe između izraelske vojske i Hamasa su imale tendenciju da prate sličan obrazac, sa kopnenim upadima koji su pokrenuti tokom godina u različitim razmerama, kojima je obično prethodila teška baraža koja gađa područja i lokacije kojima su Izraelci pristupili.
Kremlj već koristi Hamasove napade na Izrael i verovatno će nastaviti da to radi kako bi pojačao svoju retoriku protiv mešanja Zapada u Ukrajinu, ocenjuje ISW.
Šefica poslaničke grupe francuske desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen izjavila je danas da se mora dozvoliti Izraelu da iskoreni Hamas i da se palestinskom stanovništvu dozvoli da se evakuiše iz Pojasa Gaze.
Vođa jemenskih Houtha Abdel-Malek al-Huti rekao je u utorak da će, ako SAD intervenišu u sukobu u Gazi, grupa odgovoriti ispaljivanjem bespilotnih letelica i projektila, kao i da će preduzeti druge vojne opcije.
U 17 časova po lokalnom vremenu je iz Pojasa Gaze ispaljeno više desetina raketa, a kako javlja "Skaj Njuz", rakete su dolazile i iz Libana. Izrael je ubrzo uzvratio paljbu.
Sukob Izraela i palestinskog Hamasa i nasilje koje je do sada odnelo više od 1.500 života, ušlo je u četvrti dan, a izraelska vojska je danas saopštila da izvodi masovne udare na mnoge lokacije u pojasu Gaze.
U američkim političkim krugovima postoji mišljenje da Bela kuća treba da napravi izbor u korist dugogodišnjeg saveznika Izraela i svu pomoć preusmeri tamo, umesto u Ukrajinu, piše novinar Si-En-Ena Stiven Kolinson .
Na društvenim mrežama pojavio se snimak Jafe Adar (85), izraelske bake za koju mediji navode da je preživela Holokaust, a koja je navodno oslobođena iz ruku pripadnika palestinske ekstremističke organizacije Hamas.
Omer Šem Tov otet je 7. oktobra 2023. godine na muzičkom festivalu Nova u Izraelu, nakon čega ga je Hamas držao kao taoca 505 dana. Ovaj 24-godišnjak sada je objavio knjigu o svom iskustvu u zarobljeništvu pod naslovom "Susret sa sobom u paklu".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu objavio je Lego animaciju o ratu u Gazi u kojoj se negira da se nad Palestincima vrši genocid, i to na treću godišnjicu napada 7. oktobra.
Izrael danas obeležava tri godine od napada 7. oktobra 2023. godine, kada su teroristi predvođeni palestinskom militantnom organizacijom Hamas ubili oko 1.200 ljudi i oteli 251 osobu, što je ocenjeno kao najsmrtonosniji dan u istoriji Izraela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Borbe između izraelske vojske i Hamasa su imale tendenciju da prate sličan obrazac, sa kopnenim upadima koji su pokrenuti tokom godina u različitim razmerama, kojima je obično prethodila teška baraža koja gađa područja i lokacije kojima su Izraelci pristupili.
Članica REM Dubravka Valić Nedeljković napravila je neviđen skandal tokom izjašnjavanja glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića o prijavi koju je protiv Informera podneo član REM Rodoljub Šabić.
Antisrpski N1 je posle velikog skupa "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu objavio lažnu informaciju, da Aleksandar Vučić "očekuje 150.000 glasova razlike" na predstojećim izborima, iako se takva brojka u njegovom govoru nije čula.
Instagram stranica "moc_vozdovca" objavila je snimak koji je još jednom potvrdio da blokaderi nemaju ni trunku poštovanja prema pokojnom generalu Ratku Mladiću i da je za njih potpuno u redu da ga nazivaju najpogrdnijim imenima, pre svega "ratnim zločincem".
Lider Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević oglasio se na Instagramu nakon veličanstvenog skupa u Kragujevcu, opisujući atmosferu u srcu Šumadije kao veličanstvenu i ističući značaj podrške građana politici Aleksandra Vučića.
Crveni tim u najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlonu Srbija razgovarao je o eliminacijama i o tome koji muški takmičar bi mogao da se nađe u borbi za život.
Voditelj Aleksa Erski otvorio je 19. epizodu "Exatlona" ozbiljnom temom, a u centru razgovora našao se Mensur Ajdarpašić i njegovo učešće u takmičenju, kao i situacije koje su se dogodile tokom borbe i izazvale brojne reakcije.
Preventivni pregledi su put ka očuvanju zdravlja i pozivam sve građane da im se odazovu, poručio je pomoćnik ministra zdravlja u tehničkom mandatu Nebojša Tasić.
Ako ja budem izabran za premijera, prosečna plata u Kragujevcu do kraja mog mandata biće 1.500 evra, a želja mi je i da prosečna penzija bude veća od 750 evra, poručio je Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Sutra, 10. oktobra, Srpska pravoslavna crkva obeležava Miholjske zadušnice, a mnoge vernike i dalje muči isto pitanje: da li se na groblje nosi paran ili neparan broj sveća?
Na jučerašnjem glavnom pretresu u Višem sudu u Novom Sadu, održanom odmah nakon pripremnog ročišta, okrivljeni Andrija Simunović (26) iz Beograda izneo je svoju odbranu povodom teške saobraćajne nesreće koju je izazvao u Jevrejskoj ulici.
Sudnice su uvek arene u kojima se sudije i tužioci bore sa optuženim i njihovima advokatima, ali su i mesta u kojima se gotovo redovno dešavaju skandali.
Požar na odžaku porodične kuće izbio je tokom večernjih sati u čačanskom naselju Ljubić. Vatrogasci su brzo stigli na lice mesta i ugasili vatru, a dvoje stanara je tokom intervencije evakuisano iz kuće.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Ova jednostavna domaća krema sprema se za svega nekoliko minuta, a ako je svake večeri nanosite na lice brzo ćete primetiti da vam je koža jedra i zategnuta.
Šelvi Nil iz Džordžije je povodom svog 80. rođendana priredila slavlje kakvo se retko viđa - umesto klasične rođendanske zabave, priredila je sopstvenu "sahranu".
Kraljica narodne muzike Lepa Lukić pružila je otvorenu podršku Aleksandru Vučiću pred predstojeće parlamentarne izbore, a svojim pojavljivanjem na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu privukla je pažnju prisutnih.
Voditeljka Suzana Mančić otvoreno je govorila o tome koliko joj je dolazak unuka Mijata promenio život, ali i otkrila da li može da živi od penzije koju prima nakon višedecenijske karijere.
Pevačica Maja Odžaklijevska otvoreno je govorila o autizmu unuka Luke, izazovima sa kojima se porodica suočava, ali i važnosti podrške deci sa smetnjama u razvoju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.