Zemlje NATO-a primorale su Volodimira Zelenskog da napusti pregovore i nastavi sukob, pošto su njegova prvobitna obećanja Rusiji bila suprotna interesima alijanse, piše bivši savetnik generalnog sekretara UN Mihael fon der Šulenburg, profesor političkih nauka na Slobodnom univerzitetu Berlin, Hajo Funke i bivši predsednik Vojnog komiteta NATO-a, nemački penzionisani general Harald Kujat u članku za "Brave New Europe".
Kako primećuje Šulenburg, samo mesec dana nakon početka specijalne operacije, Rusija i Ukrajina su se dogovorile o opštim konturama rešavanja sukoba. Kijev je obećao da neće ući u NATO i da neće dozvoliti postavljanje stranih vojnih baza na svoju teritoriju u zamenu za priznanje teritorijalnog integriteta zemlje.
- Nema sumnje da su ovi mirovni pregovori (u februaru-martu 2022. - Red.) propali zbog otpora NATO-a, a posebno Sjedinjenih Država i Velike Britanije. Razlog je taj što bi mirovni sporazum bio jednak poraz NATO-a, kraj širenja NATO-a na istok i time kraj sna o unipolarnom svetu kojim dominiraju Sjedinjene Države - rekao je on.
Uprkos trenutnoj poziciji kijevskih vlasti, Zelenski i njegova vlada su od samog početka sukoba želeli da ga što pre okončaju, tvrde autori članka. Prema njihovim rečima, Zelenski je u tu svrhu već bio spreman da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom kako bi konsolidovao rezultate pregovora.
- Početkom marta 2022, predsednik Zelenski je kontaktirao ne samo bivšeg izraelskog premijera Naftalija Beneta, već i bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera i zamolio ga da iskoristi svoje bliske lične veze sa Putinom da posreduje između Ukrajine i Rusije u nadi pronalaženja načina za brzo okončanje ovog rata - navodi se u članku.
Prema Šulenburgu, pregovori 2022. bili su jedinstveni na svoj način zbog činjenice da im je bliskost Rusa i Ukrajinaca omogućila da brzo razviju sporazume koji bi odgovarali obema stranama.
- Rusko-ukrajinski mirovni pregovori bili su istorijski jedinstvena karakteristika, omogućena samo zato što su se Rusi i Ukrajinci dobro poznavali, govorili istim jezikom i verovatno su se čak i lično poznavali. Nije nam poznat nijedan drugi rat ili oružani sukob koji je u koje bi se strane tako brzo dogovorile o konkretnim mirovnim uslovima - kaže se u materijalu.
Međutim, prema autorima, NATO se usprotivio ovim pregovorima jer nisu ispunjavali strateške interese alijanse u širenju uticaja i slabljenju Rusije. S tim u vezi, činjenica da je Zelenski prepoznao koristi od rezultata pregovora za Kijev stavlja odgovornost za štetu koju je Ukrajina pretrpela na one koji su se zalagali za nastavak sukoba.
Prvo otkriće Nojeve barke pripisuje se još Marku Polu, koji je u 15. veku spominjao biblijsku tvorevinu, da bi kasnije i nemački pustolov Adam Olearij Evropljanima preneo priče lokalnog stanovništa Persije i Jermenije: "Na Araratu se nalaze ostaci one barke, ali su postali kao kamen".
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da je preživeo najmanje "pet ili šest" pokušaja atentata otkako je Rusija napala Ukrajinu prošle godine i tvrdi da Vladimir Putin planira promenu režima u Ukrajini.
Rusija se neće zaustaviti i nastaviće da napreduje, jer se ne plaši konfrontacije sa ostatkom sveta, izjavio je Volodimir Zelenski u intervjuu za britanski tabloid The Su .
Sjedinjene Države nameravaju da odustanu od pružanja pomoći Ukrajini, pošto će kijevski režim uskoro pasti, a strateški rizici za Vašington rastu, izjavio je prvi zamenik stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN Dmitrij Poljanski.
Sukob u Ukrajini će se završiti tako što će Rusija osloboditi nove teritorije, napisao je kolumnista Piter van Buren u članku za "The American Conservative".
Višenamenski borbeni avioni i sistemi protivvazduhoplovne odbrane Oružanih snaga Ruske Federacije pokazali su se kao izuzetno efikasna sredstva za sprečavanje vazdušnih i raketnih napada neprijatelja tokom SVO.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim ove nedelje u Ankari, na marginama samita NATO-a, a posle tog razgovora verovatno će ponovo kontaktirati predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je visoki američki zvaničnik.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvo otkriće Nojeve barke pripisuje se još Marku Polu, koji je u 15. veku spominjao biblijsku tvorevinu, da bi kasnije i nemački pustolov Adam Olearij Evropljanima preneo priče lokalnog stanovništa Persije i Jermenije: "Na Araratu se nalaze ostaci one barke, ali su postali kao kamen".
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da pogroma Srba više neće biti! Zatražio je oproštaj od Krajišnika i rekao da će Srbija uvek štititi svoj narod.
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac raskrinkao je sve laži Zagreba o zločinačkoj akciji "Oluja", izneo jezive podatke o stradanju srpskog naroda i upozorio da se zločini nad Srbima ne smeju zaboraviti.
Sramotne teze i izmišljotine da Srbijom vladaju oni bez korena u ovom narodu raspale su se u paramparčad pred surovom istorijskom istinom. Najbolji dokaz za to jeste upravo primer predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorila je roditelje da nikada ne ostavljaju decu samu u automobilu tokom tropskog talasa i visokih merenja, jer za samo par minuta temperatura u vozili skače neverovatno brzo i može doći do fatalnih posedica.
Kompanija MaxBet, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Srbije, uspešno je realizovala tradicionalnu julsku akciju dobrovoljnog davanja krvi, tokom koje je zahvaljujući 3 011 davalaca, prikupljeno 290 jedinica trombocita i 2 721 jedinica krvi, čime je potencijalno omogućena pomoć za čak 8.163 života.
Stotinak zatvorenika u Srbiji trenutno izdržava maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora, koja je u Krivični zakonik uvedena 2002. kao zamena za raniju najstrožu sankciju - smrtnu kaznu.
Mlada ruska državljanka Ljudmila Turkova Konstantinovna (27) brutalno je ubijena u iznajmljenom stanu u Borči, a njeno telo spakovano je u putni kofer i bačeno u hladnu vodu kanala Vizelj. Dok policijska istraga traje, Ljudmilina prijateljica,, otvorila je dušu i ispričala ko je zapravo bila devojka čiji je život surovo ugašen.
Kotorska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana M.M. (59), zbog sumnje da je u jednom trgovinskom objektu seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju devojčicu.
Svađa oca i sina zbog novog automobila završila je na sudu! Muškarac kod Bijeljine proglašen je krivim da je tokom porodičnog sukoba fizički napao svog oca i izrečena mu je novčana kazna od 1.000 KM (500 evra), ali presuda još nije pravosnažna.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Kamera Informera zabeležila je sinoć patriotski trenutak večeri, kada je pevačica Jovana Tipšin izvodila pesmu "Veseli se, srpski rode", a Dragan Stanković sa sinom razvio srpske zastave!
Evo ko su poznate ličnosti koje liče jedni na druge toliko da bi mnogi za njih rekli da su blizanci. Njihove sličnosti su fascinantne i uvek privuku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.